Mateus 15

K'iche' Cantel NT, new spelling (QUC_NEW) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Te ri' jujun tata'ib' fariseos xuquje' jujun chke ri tata'ib' tijonelab' re ri Pixab' ri e petinaq pa ri tinimit Jerusalén, xkimulij kib' chrij ri Jesús, xkita' che:
1 Então alguns fariseus e mestres da lei, vindos de Jerusalém, foram a Jesus e perguntaram:
2 ¿Jas che ri tijoxelab' la man käka'n taj jas ri e naq'atal wi ri qa nan qa tat ojer? Man käka'n taj jas ri naq'atal u b'anik. Are wa' ru ch'ajik ri rij ri ki q'ab' aretaq mäja' kewi'k, —xecha che.
2 "Por que os seus discípulos transgridem a tradição dos líderes religiosos? Pois não lavam as mãos antes de comer! "
3 Xuta' k'u ri Jesús chke: E ri alaq, ¿jas che yo'm kan alaq ru Loq' Pixab' ri Dios? Chuk'exwäch wa' are jikib'am anima' alaq chrij ri naq'atal wi alaq.
3 Respondeu Jesus: "E por que vocês transgridem o mandamento de Deus por causa da tradição de vocês?
4 Kub'ij k'u ri Dios pa ri Loq' Pixab' ri Tz'ib'talik: “Nim cheawila wi ra nan a tat,” —kächa'. Xuquje' kub'ij: “Jachin ri kuyoq' ru nan u tat, tzrajwaxik wi ri' käkämisaxik,” —kächa', —xcha chke.
4 Pois Deus disse: ‘Honra teu pai e tua mãe’ e ‘quem amaldiçoar seu pai ou sua mãe terá que ser executado’.
5 Ri alaq k'ut käb'ij alaq chi xaq xuwi rajwaxik kub'ij jun achi chke ru nan u tat: “Ronojel ri kinkowinik kinkoj che to'ik alaq, nu yo'm cho ri Dios,” —kächa'.
5 Mas vocês afirmam que se alguém disser a seu pai ou a sua mãe: ‘Qualquer ajuda que vocês poderiam receber de mim é uma oferta dedicada a Deus’,
6 We ri achi je' kub'ij wa', man käya tä alaq che chi k'o jas kub'an che ki to'ik ru nan u tat. Je ri' man nim tä chik kil wi alaq ru Tzij ri Dios, man k'o tä k'u u patän ru Loq' Pixab' ri Dios chuwäch alaq rumal ru b'anik ri naq'atal wi alaq.
6 ele não é obrigado a ‘honrar seu pai’ dessa forma. Assim vocês anulam a palavra de Deus por causa da tradição de vocês.
7 ¡Xaq kieb' wäch alaq! Qas tzij ri xub'ij ri qa mam Isaías ri q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios chij alaq aretaq xutz'ib'aj kan we tzij ri' ri kub'ij:
7 Hipócritas! Bem profetizou Isaías acerca de vocês, dizendo:
8 —xcha'.
8 ‘Este povo me honra com os lábios, mas o seu coração está longe de mim.
9 —xcha ri Dios chuchi' ri qa mam Isaías.
9 Em vão me adoram; seus ensinamentos não passam de regras ensinadas por homens’".
10 Ri Jesús xeusik'ij ri winaq ruk', xub'ij chke: Alaq, onojel alaq, tatab'ej alaq ri nu tzij, ch'ob'o alaq ri kinb'ij.
10 Jesus chamou para junto de si a multidão e disse: "Ouçam e entendam.
11 Ri kutij ri winaq, man are tä ri' ri ketzelan u wäch ru k'aslemal, xane xa are ri kel loq pu chi' ri winaq are wa' ri ketzelan u wäch ru k'aslemal, —xcha chke.
11 O que entra pela boca não torna o homem ‘impuro’; mas o que sai de sua boca, isto o torna ‘impuro’ ".
12 Xeqeb' k'u ri tijoxelab' ruk' ri Jesús, xkib'ij che: ¿A etam la chi ri tata'ib' fariseos k'äx xkina' ri xb'ij la? —xecha che.
12 Então os discípulos se aproximaram dele e perguntaram: "Sabes que os fariseus ficaram ofendidos quando ouviram isso? "
13 Ri Jesús xch'awik, xub'ij chke: Apachike u wäch tiko'n ri man xtik tä rumal ri nu Tat ajchikaj, käb'oq na apanoq.
13 Ele respondeu: "Toda planta que meu Pai celestial não plantou será arrancada pelas raízes.
14 Xaq je' taq ke la' ri fariseos. Ri e are' e je' jas moyab' ri käkik'am ki b'e nik'iaj moyab' chik. We jun moy kuk'am u b'e jun moy chik, ri kieb' ri' ketzaq na pa jun jul.
14 Deixem-nos; eles são guias cegos. Se um cego conduzir outro cego, ambos cairão num buraco".
15 Xub'ij k'u ri tat Pedro che ri Jesús: B'ij la chqe jas kel kub'ij ri k'utb'al ri xkoj la, —xcha che.
15 Então Pedro pediu-lhe: "Explica-nos a parábola".
16 Ri Jesús xub'ij che: ¿A mat lo kich'ob' wa' ri ix? —xcha che.
16 "Será que vocês ainda não conseguem entender? ", perguntou Jesus:
17 ¿A mat iwetam chi ronojel ri kutij ri winaq pa ri rixko'l ke' wi, kel k'u kanoq aretaq kub'ana ru chul? —kächa chke.
17 "Não percebem que o que entra pela boca vai para o estômago e mais tarde é expelido?
18 Are k'u ri kel loq pu chi' ri winaq, pa ranima' ri' kel wi loq. Are k'u wa' ri ketzelan u wäch ru k'aslemal.
18 Mas as coisas que saem da boca vêm do coração, e são essas que tornam o homem ‘impuro’.
19 Je ri', rumal chi pa ranima' ri winaq kel wi loq ri itzel taq chomanik, ru b'anik kämisanik, ru b'anik ri nimalaj mak ruk' ri rixoqil jun winaq chik, ru b'anik jas ri käka'n ri tz'i' ri xaq käkiriq kib', man k'o tä ki pixab', ru b'anik elaq', ru b'anik ri b'anow tzij, xuquje' ru yakik tzij chrij jun winaq chik.
19 Pois do coração saem os maus pensamentos, os homicídios, os adultérios, as imoralidades sexuais, os roubos, os falsos testemunhos e as calúnias.
20 E are wa' we etzelal ri' ri ketzelan u wäch ru k'aslemal ri winaq cho ri Dios. Are k'u we jun winaq man kub'an tä ri naq'atal u b'anik, man kuch'aj tä ri rij ru q'ab' aretaq mäja' käwi'k, man käretzelaj tä ru k'aslemal ri' cho ri Dios, —xcha ri Jesús chke ru tijoxelab'.
20 Essas coisas tornam o homem ‘impuro’; mas o comer sem lavar as mãos não o torna ‘impuro’ ".
21 Xel b'i ri Jesús chila', xe'k, xopan pa Fenicia chunaqaj ri tinimit Tiro, xuquje' ri tinimit Sidón.
21 Saindo daquele lugar, Jesus retirou-se para a região de Tiro e de Sidom.
22 Xpe k'u jun ixoq aj Cananea ri k'o chila', xopan ruk' ri Jesús, xuraq k'u u chi', xub'ij: ¡Tat, lal ri' ri rachalaxik kan ri David, chel k'ux la chwe! Ri wal ali k'o jun itzel espíritu che, sib'alaj kuriq k'äx rumal, —xcha che.
22 Uma mulher cananéia, natural dali, veio a ele, gritando: "Senhor, Filho de Davi, tem misericórdia de mim! Minha filha está endemoninhada e está sofrendo muito".
23 Ri Jesús k'ut man k'o tä jun tzij xub'ij che. Xepe k'u ru tijoxelab' ri Jesús, xkita' toq'ob' che, xkib'ij: Taqa la b'i ri chichu' rumal chi xaq kuraq u chi' teren chqij, —xecha che.
23 Mas Jesus não lhe respondeu palavra. Então seus discípulos se aproximaram dele e pediram: "Manda-a embora, pois vem gritando atrás de nós".
24 Xub'ij k'u ri Jesús chke: Ri Dios in u taqom loq xaq xuwi kuk' ri winaq aj Israel, rumal chi ri e are' e je' ta ne chij ri e sachinaq, —xcha chke.
24 Ele respondeu: "Eu fui enviado apenas às ovelhas perdidas de Israel".
25 Xpe k'u ri ixoq, xqeb' ruk' ri Jesús, xxuki chuwäch, xub'ij che: ¡Tat, chinto' la! —xcha che.
25 A mulher veio, adorou-o de joelhos e disse: "Senhor, ajuda-me! "
26 Ri Jesús xub'ij che: Man utz tä ru chapik ri ki wa ri qas ralk'ual jun, käk'iäq ta k'u chkiwäch ri alaj taq tz'i', —xcha che.
26 Ele respondeu: "Não é certo tirar o pão dos filhos e lançá-lo aos cachorrinhos".
27 Xub'ij k'u ri ixoq che: Je', Tat. Xuquje' ne ri alaj taq tz'i' ri keb'ok pa ja, käkitij ru xe'r taq ki wa ri kajaw ri ketzaq pulew, —xcha che.
27 Disse ela, porém: "Sim, Senhor, mas até os cachorrinhos comem das migalhas que caem da mesa dos seus donos".
28 Ri Jesús xub'ij che ri ixoq: ¡Qas tzij b'a' chi nim ri kojonik la, nan! Chb'antaj ta b'a' jas ri kaj la, —xcha che. Tzare chi' k'ut xutzir ri ral ali.
28 Jesus respondeu: "Mulher, grande é a sua fé! Seja conforme você deseja". E naquele mesmo instante a sua filha foi curada.
29 Xel b'i ri Jesús chila', xok'ow chuchi' ri mar re Galilea. Te k'u ri' xpaqi puwi' jun juyub', xt'uyi k'u chila'.
29 Jesus saiu dali e foi para a beira do mar da Galiléia. Depois subiu a um monte e se assentou.
30 Xeopan k'u k'ia winaq ruk' kuk'am b'i ch'okojib', moyab', memab', winaq ri k'äx u b'anom ri ki q'ab', xuquje' e k'ia ri k'o nik'iaj yab'il chik chke. Xekiya chuwäch ri Jesús, ri Are' k'ut xeukunaj.
30 Uma grande multidão dirigiu-se a ele, levando-lhe os mancos, os aleijados, os cegos, os mudos e muitos outros, e os colocaram aos seus pés; e ele os curou.
31 Ri winaq sib'alaj xkikajmaj aretaq xkilo chi ri memab' xech'aw chik, ri k'äx u b'anom ki q'ab' xeutzirik, ri ch'okojib' xeb'in chik, ri moyab' xeka'y chik. Xkichap k'u u nimarisaxik u q'ij ri Dios aj Israel.
31 O povo ficou admirado quando viu os mudos falando, os aleijados curados, os mancos andando e os cegos vendo. E louvaram o Deus de Israel.
32 Ri Jesús xeusik'ij ru tijoxelab', xub'ij chke: Kel nu k'ux chke ri winaq rumal chi oxib' q'ij chi wa' e k'o wuk', man k'o tä k'u jas käkitijo. Man kwaj taj keintaq b'i cho taq kachoch mäja' k'u kewi'k, ketzaq ta k'u ne pa taq ri b'e, —xcha chke.
32 Jesus chamou os seus discípulos e disse: "Tenho compaixão desta multidão; já faz três dias que eles estão comigo e nada têm para comer. Não quero mandá-los embora com fome, porque podem desfalecer no caminho".
33 Ru tijoxelab' xech'awik, xkib'ij che: ¿Jawije' ta k'u lo käqariq wi ri wa ri käqaya chke we k'ialaj winaq ri' waral pa we juyub' ri' ri kätz'inowik? —xecha che.
33 Os seus discípulos responderam: "Onde poderíamos encontrar, neste lugar deserto, pão suficiente para alimentar tanta gente? "
34 Xuta' k'u ri Jesús chke: ¿Janipa' kaxlan wa k'o iwuk'? —xcha chke. Ri e are' xkib'ij: Wuqub' kaxlan wa, rachi'l kieb' oxib' alaj taq kär, —xecha che.
34 "Quantos pães vocês têm? ", perguntou Jesus. "Sete", responderam eles, "e alguns peixinhos".
35 Xtaqan k'u ri Jesús chke ri k'ialaj winaq chi keku'b'i pulew.
35 Ele ordenou à multidão que se assentasse no chão.
36 Te k'u ri' xeuk'am ri wuqub' kaxlan wa, xuquje' ri alaj taq kär, xmaltioxinik. Xeupiro, xeuya chke ru tijoxelab' rech käkijach wa' chkiwäch ri winaq. Je k'u ri' xka'no.
36 Depois de tomar os sete pães e os peixes e dar graças, partiu-os e os entregou aos discípulos, e os discípulos à multidão.
37 Xewi' k'u konojel ri winaq, xenojik. Xekimulij k'u ri ch'aqataq taq wa ri xekanaj kanoq. Ronojel wa' xub'an wuqub' chikäch wa.
37 Todos comeram até se fartar. E ajuntaram sete cestos cheios de pedaços que sobraram.
38 E kiejeb' mil achijab' k'ut ri xewi'k. Man xekajilaj tä k'u ri ixoqib' xuquje' ri ak'alab' (ri xuquje' xewi'k).
38 Os que comeram foram quatro mil homens, sem contar mulheres e crianças.
39 Te k'u ri' ri Jesús xeujach b'i ri winaq rech keb'e' cho taq kachoch. Ri Are' xok b'i pa ri barco, xe' pa ri tinimit Magdala.
39 E, havendo despedido a multidão, Jesus entrou no barco e foi para a região de Magadã.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.