Mateus 14
K'iche' Cantel NT, new spelling (QUC_NEW) vs NVT
1 Pa taq ri q'ij ri' ri tat Herodes, ri nim taqanel pa Galilea, xretamaj ri tajin kub'an ri Jesús.
1 Quando Herodes Antipas ouviu falar de Jesus,
2 Xub'ij k'u chke ri winaq ri e k'o ruk': Are ri Juan Qasal Ja' ri' ri xk'astaj loq chkixol ri käminaqib', rumal ri' käkowin ri are' chub'anik k'ia u wäch kajmab'al, —xcha ri tat Herodes chke.
2 disse a seus conselheiros: “Deve ser João Batista que ressuscitou dos mortos! Por isso ele tem poder para fazer esses milagres”.
3 Tzare k'u ri tat Herodes xtaqan chuchapik ri tat Juan rech käyutik, käyi' pa che', xa rumal rech ri nan Herodías ri xk'uli ruk' are' pune are rixoqil ri Felipe ru chaq'.
3 Herodes havia mandado prender e encarcerar João para agradar Herodias, que era esposa de Filipe, seu irmão.
4 Xub'ij k'u ri tat Juan che ri tat Herodes: Man taqal tä che la chi käb'an ixoqil la che ri rixoqil ri chaq' la, —xcha che.
4 João tinha dito repetidamente a Herodes: “É contra a lei que o senhor viva com ela”.
5 Ri tat Herodes sib'alaj kraj kukämisaj ri tat Juan, kuxej k'u rib' chkiwäch ri winaq. Je ri', rumal chi konojel ketam chi ri Juan Qasal Ja', are jun q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios.
5 Herodes queria matá-lo, mas tinha medo de provocar uma revolta, pois o povo acreditava que João era profeta.
6 Xuriq k'u ri nimaq'ij re ri rok'owisaxik u junab' ri tat Herodes. Are k'u ri ali ri ral ri nan Herodías xok b'i kuk', xuchap xojowem chkiwäch ri ula' ri e k'olik. Xqaj k'u ri ali chuwäch ri tat Herodes.
6 Contudo, numa festa de aniversário de Herodes, a filha de Herodias dançou diante dos convidados e agradou muito o rei,
7 Sib'alaj xqaj chuwäch, xub'an k'u juramento chi kuya che ri ali apachike ta ne ri kraj ri are'.
7 e ele prometeu, sob juramento, que lhe daria qualquer coisa que ela pedisse.
8 Ri ali k'ut kojom chi loq u k'ux rumal ru nan, xub'ij che ri tat Herodes: Kwaj chi käya la chwe ru jolom ri Juan Qasal Ja' pa jun plato, —xcha che.
8 Instigada pela mãe, a moça disse: “Quero a cabeça de João Batista num prato!”.
9 Sib'alaj k'u xb'ison ri tat Herodes. Rumal k'u rech chi xub'ij wa' ruk' juramento chkiwäch konojel ri rula' chi kuya che ri ali apachike ri kuta' che, xtaqan k'u chuya'ik wa' che.
9 O rei se arrependeu do que tinha dito, mas, por causa do juramento feito diante dos convidados, deu as ordens para que atendessem ao pedido.
10 Xtaqan che resaxik ru jolom ri Juan Qasal Ja' ri k'o pa che'.
10 João foi decapitado na prisão,
11 Xk'am loq pa jun plato, xyi' k'u che ri ali. Ri ali k'ut xuya che ru nan.
11 e sua cabeça foi trazida num prato e entregue à moça, que a levou à sua mãe.
12 Xeopan k'u ru tijoxelab' ri tat Juan, xkik'am b'i ru cuerpo, xekiya kan pa jun muqub'al. Xeb'e' k'ut, xekib'ij che ri Jesús.
12 Os discípulos de João vieram, levaram seu corpo e o sepultaram. Em seguida, foram a Jesus e lhe contaram o que havia acontecido.
13 Ri Jesús, aretaq xuto jas ri xb'antaj che ri tat Juan, xel b'i chila' u tukiel, xok pa jun barco, xe' k'u jela' jawije' ri man k'o tä wi winaq. Xketamaj k'u ri winaq chi ri Jesús b'enaq jela'. Xeb'el loq pa taq ri ki tinimit, xeb'e' k'u chi kaqan churiqik ri Jesús.
13 Logo que Jesus ouviu a notícia, partiu de barco para um lugar isolado, a fim de ficar só. As multidões, porém, descobriram para onde ele ia e o seguiram a pé, vindas de muitas cidades.
14 Aretaq xel loq ri Jesús pa ri barco, xeril ri k'ialaj winaq, xel k'u u k'ux chke. Xeukunaj ri yawab'ib' ri xkik'am b'i jela' kuk'.
14 Quando Jesus saiu do barco, viu a grande multidão, teve compaixão dela e curou os enfermos.
15 Qajem k'u kub'an ri q'ij, ru tijoxelab' ri Jesús xeqeb' ruk', xkib'ij che: We juyub' ri' ri uj k'o wi sib'alaj kätz'inowik, b'enaq chi k'u ri q'ij. Chetaqa la b'i ri winaq rech keb'e' pa ri alaj taq tinimit ri naqaj e k'o wi, rech käkiloq' k'u na ri ki wa, —xecha che.
15 Ao entardecer, os discípulos foram até ele e disseram: “Este lugar é isolado, e já está ficando tarde. Mande as multidões embora, para que possam ir aos povoados e comprar comida”.
16 Ri Jesús xub'ij chke: Man rajwaxik taj keb'e'k, xane xa chiya ix ri käkitijo, —xcha chke.
16 “Não há necessidade”, disse Jesus. “Providenciem vocês mesmos alimento para elas.”
17 Xkib'ij k'u ru tijoxelab' che: Xa job' kaxlan wa rachi'l kieb' kär k'o quk', —xecha che.
17 Eles responderam: “Temos apenas cinco pães e dois peixes!”.
18 Ri Jesús xub'ij chke: Chik'ama loq chwe waral, —xcha chke.
18 “Tragam para cá”, disse ele.
19 Xtaqan k'u ri Jesús chi ket'uyi ri winaq cho ri räxalaj uwosaq. Ri Jesús xeuk'am k'u ri job' kaxlan wa xuquje' ri kieb' kär, xka'y chikaj, xeutewchij. Te k'u ri' xeupir ri kaxlan wa, xeuya chke ri tijoxelab' rech kekijach wa' chkiwäch ri winaq.
19 Em seguida, mandou o povo sentar-se na grama. Tomou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e os abençoou. Então, partiu os pães em pedaços e os entregou a seus discípulos, que distribuíram às multidões.
20 Xewi' k'u konojel, xenoj k'ut. Te k'u ri' xekik'ol ri ch'aqataq ri xekanaj kanoq. Xub'an kab'lajuj chikäch wa' chi ronojel.
20 Todos comeram à vontade, e os discípulos recolheram doze cestos com as sobras.
21 Kraj are job' mil achijab' ri xewi'k. Man xeajilax tä k'u ri ixoqib' xuquje' ri ak'alab' (ri xuquje' xewi'k).
21 Os que comeram foram cerca de cinco mil homens, sem contar mulheres e crianças.
22 Te k'u ri' ri Jesús xub'ij chke ru tijoxelab' chi utz we keb'ok pa ri barco rech keb'e'k, kenab'ej apan chuwäch ri Are' rech keopan ch'äqäp che ri mar. Are k'u ri Are' xkanaj na kan kuk' ri k'ialaj winaq che ki jachik b'ik.
22 Logo em seguida, Jesus insistiu com seus discípulos que voltassem ao barco e atravessassem até o outro lado do mar, enquanto ele despedia as multidões.
23 Aretaq e jachtajinaq chi b'i ri winaq rumal ri Jesús, xe' ri Are' puwi' ri juyub' u tukiel chub'anik orar. Aretaq xok ri aq'ab', ri Jesús u tukiel k'o chila'.
23 Depois de mandá-las para casa, Jesus subiu sozinho ao monte a fim de orar. Quando anoiteceu, ele ainda estava ali, sozinho.
24 Are k'u ri tijoxelab' e k'o chi pa ri barco puwi' ri ja' pu nik'iajal ri mar. Ri nimaq taq uwoja' xupuk'ij rib' chrij ri barco, rumal chi xa chkiwäch petinaq wi ri kiäqiq'.
24 Enquanto isso, os discípulos, distantes da terra firme, lutavam contra as ondas, pois um vento forte havia se levantado.
25 Xa k'u jub'iq' man käsaqirik aretaq xopan ri Jesús kuk', tajin käb'in puwi' ri ja'.
25 Por volta das três da madrugada, Jesus foi até eles, caminhando sobre as águas.
26 Aretaq ri tijoxelab' xkilo chi käb'in ri Jesús puwi' ri ja', xkixej kib'. Rumal rech chi xkixej kib' xkiraq ki chi', xkib'ij: ¡Are jun xib'inel wa'! —xecha'.
26 Quando os discípulos o viram caminhando sobre as águas, ficaram aterrorizados. “É um fantasma!”, gritaram, cheios de medo.
27 Chanim ri Jesús xeuch'ab'ej, xub'ij chke: ¡In wa', mixej iwib', chichajij anima'! —xcha chke.
27 Imediatamente, porém, Jesus lhes disse: “Não tenham medo! Coragem, sou eu!”.
28 Xch'aw k'u ri tat Pedro, xub'ij che: We lal ri', Tat, taqan la chi kinb'in puwi' ri ja', rech kinopan uk' la, —xcha che.
28 Então Pedro gritou: “Se é realmente o senhor, ordene que eu vá caminhando sobre as águas até onde está!”.
29 Ri Jesús xub'ij che: Tasa'j b'a', —xcha ri Jesús che. Ri tat Pedro xel b'i pa ri barco, xuchaplej b'inem puwi' ri ja' rech kuriqa ri Jesús.
29 “Venha!”, respondeu Jesus. Então Pedro desceu do barco e caminhou sobre as águas em direção a Jesus.
30 Aretaq k'ut xrilo chi sib'alaj k'o u chuq'ab' ri kiäqiq', xuxej rib'. Xe' ri raqan pa ri ja', xuraq u chi', xub'ij che ri Jesús: ¡Wajaw, chinto' la! —xcha che.
30 Mas, quando reparou no vento forte e nas ondas, ficou aterrorizado, começou a afundar e gritou: “Senhor, salva-me!”.
31 Ri Jesús chanim xuchap che ru q'ab', xub'ij che: ¡Tzij ri' chi man qas tä katkojonik! ¿Jas che xub'an kieb' a k'ux? —xcha che.
31 No mesmo instante, Jesus estendeu a mão e o segurou. “Como é pequena a sua fé!”, disse ele. “Por que você duvidou?”
32 Aretaq k'ut xpaqi ri Jesús pa ri barco, xtäni ri kiäqiq'.
32 Quando entraram no barco, o vento parou.
33 Ri e k'o pa ri barco xexuki chuwäch ri Jesús, xkib'ij che: Qas tzij, lal ri' ri u K'ojol ri Dios, —xecha che.
33 Então os outros discípulos o adoraram e exclamaram: “De fato, o senhor é o Filho de Deus!”.
34 Xeq'ax pa ri mar, xeopan k'u chuchi' ri ulew pa Genesaret.
34 Depois de atravessarem o mar, chegaram a Genesaré.
35 Aretaq ri winaq ajchila' xkich'ob' u wäch ri Jesús, xkesaj u tzijol wa' pa taq ri tinimit. Xekik'am k'u loq konojel ri yawab'ib' jawije' chi' k'o wi ri Jesús.
35 Quando o povo reconheceu Jesus, a notícia de sua chegada se espalhou rapidamente por toda a região, e trouxeram os enfermos para que fossem curados.
36 Xkib'ochi'j ri Jesús chi xuwi ta ne kuya chke chi käkichap koq ru chi' ru q'u'. Konojel k'u ri xechapowik, xeutzirik.
36 Suplicavam que ele deixasse os enfermos apenas tocar na borda de seu manto, e todos que o tocavam eram curados.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.