Mateus 12
K'iche' Cantel NT, new spelling (QUC_NEW) vs VC
1 Pa jun q'ij re uxlanem ri Jesús tajin kok'ow xol taq ri triko. Are k'u ru tijoxelab' xpe ki numik, xkichap k'u u ch'upik ru jolom taq ri triko. Xkib'aq pa ki q'ab', te k'u ri' xkitijo.
1 Atravessava Jesus os campos de trigo num dia de sábado. Seus discípulos, tendo fome, começaram a arrancar as espigas para comê-las.
2 Aretaq ri tata'ib' fariseos xkilo, xkib'ij che ri Jesús: Chilampe la, ri tijoxelab' la tajin käka'n chak ri äwas u b'anik pa taq ri q'ij re uxlanem.
2 Vendo isto, os fariseus disseram-lhe: Eis que teus discípulos fazem o que é proibido no dia de sábado.
3 Ri Jesús xub'ij chke: ¿A mat k'o jumul ri sik'im alaq jas ri xub'an ri qa mam David ojer aretaq ri are' xuna' numik, xuquje' jas ri xka'n ri e k'o ruk'?
3 Jesus respondeu-lhes: Não lestes o que fez Davi num dia em que teve fome, ele e seus companheiros,
4 Xok k'u b'i ri qa mam David pa ri nimalaj rachoch Dios, xutij k'u re ri wa ri yo'm cho ri Dios, xuya k'u ke ri e k'o ruk' xuquje'. Äwas k'u u tijik wa' kumal xaq jachinoq, xane xaq xuwi chke ri sacerdotes ya'tal wi wa', —xcha'.
4 como entrou na casa de Deus e comeu os pães da proposição? Ora, nem a ele nem àqueles que o acompanhavam era permitido comer esses pães reservados só aos sacerdotes.
5 Xuquje' xub'ij: ¿A mat k'o jumul ri sik'im alaq pa ri Pixab' ri xutz'ib'aj ri qa mam Moisés, chi ri sacerdotes ri kepatänin pa ri rachoch Dios man keuxlan tä pa ri q'ij re uxlanem? Pune ta ne je ri' man mak tä k'u ri' chi je' käka'n wa'.
5 Não lestes na lei que, nos dias de sábado, os sacerdotes transgridem no templo o descanso do sábado e não se tornam culpados?
6 Kinb'ij k'u chech alaq, chi waral k'o Junri nim na u b'anik chuwäch ri nimalaj rachoch Dios.
6 Ora, eu vos declaro que aqui está quem é maior que o templo.
7 Ri alaq xa man käch'ob' tä alaq jas kel kub'ij wa' we tzij ri' ri tz'ib'tal kan pa ru Loq' Pixab' ri Dios ri kub'ij: “Ri in kwaj chi ri ix kib'an toq'ob' chke ri winaq, man are tä kwaj chi keikämisaj awaj che ki sipaxik chnuwäch,” —kächa ri'. We ta qas käch'ob' alaq wa', mat käq'at alaq tzij chi käk'äjisax ki wäch ri winaq ri man k'o tä ki mak.
7 Se compreendêsseis o sentido destas palavras: Quero a misericórdia e não o sacrifício... não condenaríeis os inocentes.
8 Are k'u ri' ri in, in ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq, k'o nu taqanik puwi' ri q'ij re uxlanem xuquje', —xcha ri Jesús chke ri tata'ib' fariseos.
8 Porque o Filho do Homem é senhor também do sábado.
9 Xel k'u b'i ri Jesús chila', xok b'i pa jun chke ri rachoch Dios ri käkimulij wi kib' ri winaq.
9 Partindo dali, Jesus entrou na sinagoga.
10 K'o k'u jun achi chila' ri käminaq jun u q'ab'. Are k'u ri tata'ib' fariseos käkaj käkitzukuj u mak ri Jesús, rumal ri' xkita' che: ¿A ya'talik käkunax jun yawab' pa ri q'ij re uxlanem? —xecha che.
10 Encontrava-se lá um homem que tinha a mão seca. Alguém perguntou a Jesus: É permitido curar no dia de sábado? Isto para poder acusá-lo.
11 Xch'aw ri Jesús, xub'ij chke: We jun chiwe k'o jun u chij, kätzaq k'u b'i pa jun k'ua' pa jun q'ij re uxlanem, ¿a mat ke' ri' che resaxik?
11 Jesus respondeu-lhe: Há alguém entre vós que, tendo uma única ovelha e se esta cair num poço no dia de sábado, não a irá procurar e retirar?
12 E ta k'u lo jun winaq, are ri Dios nim na u b'anik käril wi wa' chuwäch jun chij. Rumal ri' ya'tal u b'anik toq'ob' pa taq ri q'ij re uxlanem, —xcha chke.
12 Não vale o homem muito mais que uma ovelha? É permitido, pois, fazer o bem no dia de sábado.
13 Xub'ij k'u ri Jesús che ri achi: Yuqu ri q'ab' la, —xcha che. Xuyuq ru q'ab', xutzir k'ut. Je' chik ri u q'ab' ri' jas ri jun chik.
13 Disse, então, àquele homem: Estende a mão. Ele a estendeu e ela tornou-se sã como a outra.
14 Xeb'el k'u b'i ri tata'ib' fariseos, xkitala ki no'j chb'il taq kib' jas ri käka'n chukämisaxik ri Jesús.
14 Os fariseus saíram dali e deliberaram sobre os meios de o matar.
15 Aretaq ri Jesús xuch'ob' ri ki chomanik ri tata'ib' fariseos, xel b'i chila'. E k'ia k'u ri winaq xeteri b'i chrij. Ri Jesús k'ut xeukunaj konojel taq ri yawab'ib'.
15 Jesus soube disso e afastou-se daquele lugar. Uma grande multidão o seguiu, e ele curou todos os seus doentes.
16 Xeutaq k'u ri winaq, xub'ij chke chi k'o jachin che mäkib'ij wi jachin ri Are'.
16 Proibia-lhes formalmente falar disso,
17 Xub'ij ri Jesús wa' rech je' kel wi jas ri xub'ij loq ri qa mam Isaías ri q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios ri xub'ij:
17 para que se cumprisse o anunciado pelo profeta Isaías:
18 — ausente —
18 Eis o meu servo a quem escolhi, meu bem-amado em quem minha alma pôs toda sua a afeição. Farei repousar sobre ele o meu Espírito e ele anunciará a justiça aos pagãos.
19 — ausente —
19 Ele não disputará, não elevará sua voz; ninguém ouvirá sua voz nas praças públicas.
20 — ausente —
20 Não quebrará o caniço rachado, nem apagará a mecha que ainda fumega, até que faça triunfar a justiça.
21 —xcha ri Dios chuchi' ri q'alajisal re ru Loq' Pixab'.
21 Em seu nome as nações pagãs porão sua esperança {Is 42,1-4}.
22 Xk'am k'u b'i jun achi ruk' ri Jesús. Ri achi mem xuquje' moy, k'o k'u jun itzel espíritu ruk'. Xkunax k'u rumal ri Jesús, je ri' chi ri achi xkowinik xka'yik xuquje' xch'awik.
22 Apresentaram-lhe, depois, um possesso cego e mudo. Jesus o curou de tal modo, que este falava e via.
23 Konojel ri winaq xkikajmaj wa', xkib'ij: ¿A mat are wa' ri Ralk'ual kan ri qa mam Davidri käb'ixik chi käpe na? —xecha'.
23 A multidão, admirada, dizia: Não será este o filho de Davi?
24 Aretaq k'ut xkita ri tata'ib' fariseos ri käkib'ij ri winaq, ri e are' xkib'ij: We achi ri' käkowinik keresaj b'i ri itzel taq espíritus chke ri winaq xa rumal ru chuq'ab' ri Beelzebúri ki nimal ri itzel taq espíritus ri k'o ruk', —xecha'.
24 Mas, ouvindo isto, os fariseus responderam: É por Beelzebul, chefe dos demônios, que ele os expulsa.
25 Ri Jesús xuch'ob'o jas ri tajin käkichomaj, xub'ij k'u chke: Apachike q'atb'al tzij ri u b'anom kieb', ri juch'ob' q'atal taq tzij käkiyak kib' chkij ri juch'ob' chik, ri q'atb'al tzij ri' käk'is na u wäch. We jun tinimit o jun ja winaq u b'anom kieb' rumal chi k'o ch'oj chkixol, man naj tä ri' kuch'ijo.
25 Jesus, porém, penetrando nos seus pensamentos, disse: Todo reino dividido contra si mesmo será destruído. Toda cidade, toda casa dividida contra si mesma não pode subsistir.
26 Je ri' xuquje', we ta ri Satanás käresaj b'i ri Satanás, u b'anom kieb' ri'. We ta je ri', ¿a naj ta k'u ri' kuch'ij ru taqanik? ¡Man je' taj!
26 Se Satanás expele Satanás, está dividido contra si mesmo. Como, pois, subsistirá o seu reino?
27 Ri alaq käb'ij alaq chi ri in kinwesaj b'i ri itzel taq espíritus ruk' ru chuq'ab' ri Beelzebú. We ta je ri', ¿jachin käyo'w ki chuq'ab' ri tijoxelab' alaq che kesaxik b'i ri itzel taq espíritus? Qas are ri e are' käkiq'alajisaj chi xa sachinaq alaq.
27 E se eu expulso os demônios por Beelzebul, por quem é que vossos filhos os expulsam? Por isso, eles mesmos serão vossos juízes.
28 Ri in k'ut kinwesaj b'i ri itzel taq espíritus ruk' ru chuq'ab' ri Espíritu rech ri Dios ri k'o wuk'. Kel kub'ij wa' chi ri Dios k'o chi uk' alaq rech kätaqan puwi' alaq, —xcha chke.
28 Mas, se é pelo Espírito de Deus que expulso os demônios, então chegou para vós o Reino de Deus.
29 Man k'o tä jun käkowinik kok pa rachoch jun achi ri sib'alaj k'o u chuq'ab', kärelaq'aj k'u b'i ri jastaq re, we ta mat nab'e kuyut na ri achi ri k'o u chuq'ab'. Te k'u ri' käkowinik kärelaq'aj b'i ri jastaq re.
29 Como pode alguém penetrar na casa de um homem forte e roubar-lhe os bens, sem ter primeiro amarrado este homem forte? Só então pode roubar sua casa.
30 Ri jun ri man junam tä u chomanik wuk', kinuk'ulelaj ri'. Ri jun ri man kächakun tä wuk', xaq kutur ri' ri nu chak, —xcha chke.
30 Quem não está comigo está contra mim; e quem não ajunta comigo, espalha.
31 Rumal ri' kinb'ij chech alaq: Ronojel mak ri käka'n ri winaq kuya' käsachtaj na ki mak ri' rumal ri Dios, xuquje' ronojel ri äwas u b'ixik chrij ri Dios ri käkib'ij ri winaq kuya' käsachtaj na ki mak ri'. Are k'u we käkib'ij ri äwas u b'ixik chrij ri Loq'alaj Espíritu man kuya' taj käsachtaj ri ki mak ri'.
31 Por isso, eu vos digo: todo pecado e toda blasfêmia serão perdoados aos homens, mas a blasfêmia contra o Espírito não lhes será perdoada.
32 Apachin ri kub'ij tzij ri äwas u b'ixik chwij in, in ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq, käsachtaj na u mak ri' che. Apachin k'u ri kub'ij ri äwas u b'ixik chrij ri Loq'alaj Espíritu, man käsachtaj tä na u mak ri' che waral cho we uwächulew. Man käsach tä k'u u mak ri' pa ri jun k'aslemal chik ri käpe na, —xcha ri Jesús.
32 Todo o que tiver falado contra o Filho do Homem será perdoado. Se, porém, falar contra o Espírito Santo, não alcançará perdão nem neste século nem no século vindouro.
33 We utz ri che', utz ru wäch ri kuya. We man utz tä ri che', man utz tä ru wäch ri' ri kuya. Ri jun che' rumal ru wäch käch'ob'tajik jas u b'anik.
33 Ou dizeis que a árvore é boa e seu fruto bom, ou dizeis que é má e seu fruto, mau; porque é pelo fruto que se conhece a árvore.
34 ¡Ri alaq, alaq sub'anelab' taq winaq! ¿A käkowin lo alaq ri' chub'ixik utzalaj taq tzij, alaq itzel taq winaq k'ut? Ri kel loq pu chi' ri winaq, are wa' ri qas k'o pa ranima'.
34 Raça de víboras, maus como sois, como podeis dizer coisas boas? Porque a boca fala do que lhe transborda do coração.
35 Ri utzalaj winaq, utz ri' ri kub'ij rumal rech ri utzil ri k'o pa ranima'. Ri itzel winaq, man utz tä ri' ri kub'ij rumal chi etzelal wa' ri k'o pa ranima'.
35 O homem de bem tira boas coisas de seu bom tesouro. O mau, porém, tira coisas más de seu mau tesouro.
36 Kinb'ij k'u chech alaq, chi pa ri q'ij aretaq kuq'at na tzij ri Dios, konojel ri winaq käkijach na kuenta rumal ronojel tzij ri ki b'im ri man k'o tä u patän.
36 Eu vos digo: no dia do juízo os homens prestarão contas de toda palavra vã que tiverem proferido.
37 Jas k'u je' ri kätzijon ri winaq, are je ri' ri q'atow tzij ri käb'an na puwi'. Käq'alajisax k'u na we k'o u mak o man k'o taj.
37 É por tuas palavras que serás justificado ou condenado.
38 Jujun tata'ib' fariseos kachi'l jujun tijonelab' re ri Pixab', xkib'ij che ri Jesús: Ajtij, käqaj chi käb'an la jun kajmab'al etal chqawäch rech käqilo, —xecha che.
38 Então alguns escribas e fariseus tomaram a palavra: Mestre, quiséramos ver-te fazer um milagre.
39 Ri Jesús xch'awik, xub'ij chke: Ri lawalo taq winaq, ri man jikom tä kanima', käkaj chi kinb'an jun kajmab'al etal chkiwäch. Man käyi' tä k'u wa' chke, xane xaq xuwi ri etal chrij ri Jonás ri q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios ojer.
39 Respondeu-lhes Jesus: Esta geração adúltera e perversa pede um sinal, mas não lhe será dado outro sinal do que aquele do profeta Jonas:
40 Je' jas ri Jonás xk'oji chupam ri jun nimalaj kär oxib' q'ij, oxib' aq'ab', are k'u je' kinb'an na in, in ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq, kink'oji k'u na xe' ri ulew oxib' q'ij, oxib' aq'ab'.
40 do mesmo modo que Jonas esteve três dias e três noites no ventre do peixe, assim o Filho do Homem ficará três dias e três noites no seio da terra.
41 Ri winaq aj Nínive, pa ri q'ij re ri q'atow tzij aretaq käq'at tzij pa ki wi' ri winaq ri e k'o kämik, käkiq'at na tzij pa ki wi' chi käk'äjisax ki wäch. Je ri', rumal chi ri winaq aj Nínive, xkik'ex ri kanima', xkik'ex k'u ri ki chomanik aretaq ri Jonás xutzijoj ru Loq' Pixab' ri Dios chke. Waral k'ut k'o Jun ri nim na u b'anik chuwäch ri Jonás.
41 No dia do juízo, os ninivitas se levantarão com esta raça e a condenarão, porque fizeram penitência à voz de Jonas. Ora, aqui está quem é mais do que Jonas.
42 Xuquje' ri nimalaj taqanel ixoq ri xk'oji chumox ri relb'al q'ij, käk'oji na pa ri q'ij re ri q'atow tzij. Aretaq käq'at tzij pa ki wi' ri winaq ri e k'o kämik, ri are' kuq'at na tzij pa ki wi' chi käk'äjisax ki wäch. Je ri', rumal chi ri ixoq ri' naj xel wi loq, xpe k'u chutatab'exik ri nimalaj retamb'al ri Salomón. Waral k'ut k'o wi Jun ri nim na u b'anik chuwäch ri Salomón.
42 No dia do juízo, a rainha do Sul se levantará com esta raça e a condenará, porque veio das extremidades da terra para ouvir a sabedoria de Salomão. Ora, aqui está quem é mais do que Salomão.
43 Aretaq jun itzelalaj espíritu kel b'i che jun winaq, xaq käwakatalob' chik pa taq juyub' ri kätz'inowik, kutzukuj jawije' kuxlan wi. Aretaq man kuriq taj jawije' kuxlan wi, kub'ij:
43 Quando o espírito impuro sai de um homem, ei-lo errante por lugares áridos à procura de um repouso que não acha.
44 “Kintzelej na b'i cho ri wachoch jawije' ri xinel wi loq,” —kächa'. Aretaq kopanik, kuriqa ri ranima' ri winaq je' u b'anik jun ja tolonik, mesom chi u pam, utz k'u b'anom che.
44 Diz ele, então: Voltarei para a casa donde saí. E, voltando, encontra-a vazia, limpa e enfeitada.
45 Ke' k'ut, keuk'ama chi na wuqub' itzelalaj taq espíritus ri sib'alaj e lawalo na chuwäch ri are'. Konojel wa' keb'ok pa ranima' ri winaq. Ri winaq ri' nim na ri k'äx kuriq na chuwäch ri k'äx ri xuriq nab'e. Je k'u wa' ri käkik'ulmaj na ri lawalo taq winaq kämik, —xcha chke.
45 Vai, então, buscar sete outros espíritos piores que ele, e entram nessa casa e se estabelecem aí; e o último estado daquele homem torna-se pior que o primeiro. Tal será a sorte desta geração perversa.
46 Ri Jesús tajin kätzijon na kuk' ri winaq aretaq xopan ru nan, e rachi'l ri rachalal. Xaq k'u chrij ri ja e tak'atoj wi, käkaj k'ut ketzijon ruk' ri Jesús.
46 Jesus falava ainda à multidão, quando veio sua mãe e seus irmãos e esperavam do lado de fora a ocasião de lhe falar.
47 K'o k'u jun ri xub'ij che ri Jesús: Ri nan la, xuquje' ri chaq' la e k'o chrij ri ja, käch'ab'ex la kumal, —xecha che.
47 Disse-lhe alguém: Tua mãe e teus irmãos estão aí fora, e querem falar-te.
48 Xub'ij k'u ri Jesús che ri xb'in che: ¿Jachin ri' ri nu nan, xuquje' jachin taq ri qas e wachalal? —xcha che.
48 Jesus respondeu-lhe: Quem é minha mãe e quem são meus irmãos?
49 Xeuk'ut ru tijoxelab' chkiwäch ri winaq, te k'u ri' xub'ij: E are wa' je' ta ne ri nu nan, xuquje' ri nu chaq', —xcha'.
49 E, apontando com a mão para os seus discípulos, acrescentou: Eis aqui minha mãe e meus irmãos.
50 Je ri', rumal chi apachin ta ne ri käb'anow ru rayib'al ri nu Tat ri k'o chila' chikaj, are wa' ri qas wachalal, ri nu chaq', ri wanab', ri nu nan, —xcha ri Jesús chke.
50 Todo aquele que faz a vontade de meu Pai que está nos céus, esse é meu irmão, minha irmã e minha mãe.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.