Mateus 11
K'iche' Cantel NT, new spelling (QUC_NEW) vs NTLH
1 Aretaq ri Jesús xto'taj che ki pixb'exik ri kab'lajuj u tijoxelab', xel b'i chila' rech kuya tijonik chke nik'iaj winaq pa taq ri tinimit jela', xuquje' rech kutzijoj ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio chke.
1 Quando acabou de dar essas ordens aos seus doze discípulos, Jesus saiu daquele lugar e foi ensinar e anunciar a sua mensagem nas cidades que ficavam perto dali.
2 Are k'u ri tat Juan Qasal Ja' k'o pa che'. Xretamaj k'ut jas ri tajin kub'an ri Cristo. Ri are' xeutaq b'i kieb' chke ru tijoxelab' ruk' ri Jesús.
2 João Batista estava na cadeia e, quando ouviu falar do que Cristo fazia, mandou que alguns dos seus discípulos
3 Je' xub'ano rech käkita' che: ¿A lal ri' ri Cristo ri käpe na? o ¿A rajwaxik ne käqeyej chi na jun chik? —xecha che.
3 fossem perguntar a ele: — O senhor é aquele que ia chegar ou devemos esperar outro?
4 Xch'aw k'u ri Jesús, xub'ij chke: Oj alaq, b'ij alaq che ri tat Juan jas ri tajin kil alaq, xuquje' ri tajin käta alaq.
4 Jesus respondeu:
5 B'ij alaq che chi ri moyab' keka'y chik, ri ch'okojib' keb'in chik, ri k'o itzel ch'a'k chkij tajin keutzir che ri ki yab'. B'ij alaq che chi ri so'rab' käkita chik, ri käminaqib' tajin kek'astajik, xuquje' chi ri meb'a'ib' tajin kätzijox ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio chke.
5 Digam a ele que os cegos veem, os coxos andam, os leprosos são curados, os surdos ouvem, os mortos são ressuscitados, e os pobres recebem o
6 Utz re ri winaq ri man kub'an tä kieb' u k'ux chwij, —xcha chke ru tijoxelab' ri tat Juan.
6 E felizes são aqueles que não abandonam a sua fé em mim!
7 Aretaq xeb'e' ru tijoxelab' ri tat Juan, ri Jesús xuchaplej u tzijoxik ri tat Juan chke ri winaq, xub'ij chke: ¿Jas xe' alaq che rilik pa ri juyub' ri kätz'inowik? ¿A xe' alaq che rilik jun aj ri tajin käslab'isax rumal ri kiäqiq'?
7 Quando os discípulos de João foram embora, Jesus começou a dizer ao povo o seguinte a respeito de João:
8 We man are tä ri', ¿jas ri xil alaq? ¿A xil alaq jun achi ri je'l ri ratz'iaq u kojom? Etam alaq chi ri k'o je'lalaj taq katz'iaq, e k'o ri e are' pa taq kachoch ri nimaq taq taqanelab'.
8 O que foram ver? Um homem bem-vestido? Ora, os que se vestem bem moram nos palácios!
9 ¿Jas k'u ri xe' alaq che rilik? ¿A xil alaq jun q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios? Je', je ri', —xcha'. Tzare k'u ri tat Juan nim na u b'anik chuwäch apachike q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios.
9 Então me digam: o que esperavam ver? Um
10 Ri tat Juan are wa' ri tz'ib'am kan chrij pa ru Loq' Pixab' ri Dios ri Tz'ib'talik ri kub'ij:—kächa ri', —xcha ri Jesús chke ri winaq.
10 Porque João é aquele a respeito de quem as
11 Qas tzij ri kinb'ij chiwe chi chkixol konojel ri winaq ri e k'olinaq k'ä we kämik ri', man k'o tä jun ri nim na u q'ij chuwäch ri tat Juan Qasal Ja'. Pune je ri', ri jun ri man qas nim tä u b'anik ri kätaqan ri Dios pa ranima', are nim na u q'ij wa' chuwäch ri tat Juan Qasal Ja', —xcha chke.
11 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: de todos os homens que já nasceram, João Batista é o maior. Porém quem é menor no
12 Tzpa taq ri q'ij ri xpe ri tat Juan Qasal Ja' k'ä kämik, ri winaq xkichaplej loq u tijik ki chuq'ab' rech keb'ok pa ru taqanik ri Dios. Ri käkikoj ki chuq'ab' käkichomaj chi e are' kech'akan na.
12 Desde os dias em que João anunciava a sua mensagem, até hoje, o Reino do Céu tem sido atacado com violência, e as pessoas violentas tentam conquistá-lo.
13 Ri Pixab' ri xutz'ib'aj ri qa mam Moisés kub'ij chi käpe na ri Dios rech kätaqan pa ki wi' ri winaq, xuquje' je' xkib'ij konojel ri q'alajisal taq re ru Loq' Pixab' ri Dios k'ä xpe na ri tat Juan.
13 Até o tempo de João, todos os
14 We k'u ri ix qas kiwaj kikoj wa', ri tat Juan are ri q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios ri käpe na jas ri xpe ri qa mam Elías ojer.
14 E, se vocês querem crer na mensagem deles, João é Elias, que estava para vir.
15 Jachin taq ri käkijikib'a kanima' chutatab'exik ri nu tzij, chkitatab'ej b'a', —xcha chke.
15 Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.
16 ¿Jas ruk' keinjunamaj wi ri winaq re we q'ij junab' ri'? Ri winaq kämik kejunamataj kuk' ri ak'alab' ri keetz'en pa taq ri k'ayib'al, käkiraq ki chi' che ki ch'ab'exik ri kachi'l, käkib'ij:
16 — Mas com quem posso comparar as pessoas de hoje? São como crianças sentadas na praça. Um grupo grita para o outro:
17 “Xqoq'esaj ri su' chiwe, man xixxojow tä k'ut. Xqa'n u q'ojom käminaq, man xixoq' tä k'ut,” —kecha ri'.
17 “Nós tocamos músicas de casamento,
18 Xpe k'u ri tat Juan ri man wi'j taj, ri man kutij tä vino. Ri winaq k'ut käkib'ij chi xa k'o jun itzel espíritu che.
18 João Batista jejua e não bebe vinho, e todos dizem: “Ele está dominado por um demônio.”
19 Aretaq k'ut xinpe in, in ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq, ri kinwi'k, ri kintij vino, konojel k'ut käkib'ij chi xa in jiq'alaj achi, in q'ab'arel, in kachi'l ajmakib' xuquje' toq'il taq alkab'al. Ri winaq ri utz ru chak q'alaj wa' chi k'o ri u no'j ri Dios ruk', —xcha ri Jesús.
19 O
20 Ri Jesús k'ut xuchap ki yajik ri winaq pa taq ri tinimit jawije' u b'anom wi k'ia taq kajmab'al. Je ri', rumal chi ri winaq ri e k'o chila' man ki k'exom tä kanima', man ki k'exom tä k'u ri ki chomanik. Xub'ij k'u chke:
20 Então Jesus começou a acusar as cidades onde tinha feito muitos milagres. Ele fez isso porque os seus moradores não haviam se arrependido dos seus pecados. Jesus disse:
21 ¡K'äx iwe, winaq re ri tinimit Corazín! ¡K'äx iwe, winaq re ri tinimit Betsaida! We ta xeb'an wa' we kajmab'al ri' pa taq ri tinimit Tiro, ri tinimit Sidón jas ri xeb'antaj iwuk' ix, k'extajinaq ta chi ri' ri kanima', ri ki chomanik ri winaq jela'. Xkikoj ta katz'iaq ri' ri kuq'alajisaj chi keb'isonik. Xuquje' k'o ta b'anom wi chi kuq'alajisaj chi are rumal ri ki mak chi keb'isonik, —xcha'.
21 — Ai de você, cidade de Corazim! Ai de você, cidade de Betsaida! Porque, se os milagres que foram feitos em vocês tivessem sido feitos nas cidades de Tiro e de Sidom, os seus moradores já teriam abandonado os seus pecados há muito tempo. E, para mostrarem que estavam arrependidos, teriam vestido roupa feita de pano grosseiro e teriam jogado cinzas na cabeça!
22 Kinb'ij k'u chiwe ix chi pa ri q'ij ri kuq'at na tzij ri Dios, nim na ri k'äjisab'al i wäch kiriq na chuwäch ri k'äjisab'al ki wäch ri käkiriq na ri winaq aj Tiro, aj Sidón.
22 Pois eu afirmo a vocês que, no Dia do Juízo, Deus terá mais pena de Tiro e de Sidom do que de vocês, Corazim e Betsaida.
23 Are k'u ri ix winaq aj Capernaum, ri sib'alaj kinimarisaj iwib', k'ä pa ri q'aq' k'ut kixqasax wi na. We ta kuk' ri winaq aj Sodoma xeb'an wi taq ri kajmab'al ri xeb'antaj iwuk' ix, k'o ta na ri' ri ki tinimit kämik.
23 E você, cidade de Cafarnaum, acha que vai subir até o céu? Pois será jogada no
24 Kinb'ij k'u chiwe chi pa ri q'ij aretaq kuq'at na tzij ri Dios, nim na ri k'äjisab'al i wäch ix kiriq na chuwäch ri käkiriq ri winaq aj Sodoma, —xcha ri Jesús.
24 Pois eu afirmo a vocês que, no Dia do Juízo, Deus terá mais pena de Sodoma do que de você, Cafarnaum.
25 Pa ri q'ij ri' xub'ij ri Jesús: Kinnimarisaj q'ij la, Tat, Rajaw ri kajulew. Je ri', rumal chi xk'u' la ri etamb'al la chkiwäch ri winaq ri k'o ki no'j, ri k'o ketamb'al, are k'utum k'u la wa' chkiwäch ri man k'o tä ketamb'al, ri je' ta ne chi e ak'alab'.
25 Naquela ocasião Jesus disse:
26 Je', Tat, rumal chi je ri' ri utzalaj rayib'al la chke ri winaq.
26 Sim, ó Pai, tu tiveste prazer em fazer isso.
27 Ri nu Tat u jachom pa nu q'ab' ronojel ri k'olik. Man k'o tä jun ri qas retam u wäch ru K'ojol ri Dios, xane xaq xuwi ri qa Tat. Xuquje' man k'o tä jun ri qas retam u wäch ri qa Tat, xane xaq xuwi ri in, in ri' ri u K'ojol, xuquje' jachin k'u taq chke ri kwaj kinb'ij wi jas ru b'anik ri qa Tat Dios.
27 — O meu Pai me deu todas as coisas. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e também aqueles a quem o Filho quiser mostrar quem o Pai é.
28 Chixsa'j wuk' in, iwonojel ri ix kosinaq, iwonojel ri k'o iweqa'n, kinya k'u uxlanem chiwe.
28 — Venham a mim, todos vocês que estão cansados de carregar as suas pesadas cargas, e eu lhes darei descanso.
29 Chik'ama ri eqb'al yunt ri kinya chiwij. Chiwetamaj iwe wuk' in rumal chi ri in k'o nu paciencia, man kinnimarisaj tä wib'. Kuxlan k'u na ri iwanima'.
29 Sejam meus seguidores e aprendam comigo porque sou bondoso e tenho um coração humilde; e vocês encontrarão descanso.
30 Ri eqb'al yunt ri kinya chiwij man k'äx tä ruk'axik. Ri eqa'n k'ut ri kinya chiwij, man al tä ri'.
30 Os deveres que eu exijo de vocês são fáceis, e a carga que eu ponho sobre vocês é leve.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.