Marcos 9

K'iche' Cantel NT, new spelling (QUC_NEW) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Te k'u ri' xub'ij ri Jesús chke konojel: Qas tzij ri kinb'ij chiwe chi e k'o jujun chke ri e k'o waral chnuwäch ri man kekäm taj k'ä käkil na chi ya petinaq ri' ruk' nimalaj chuq'ab' ru taqanik ri Dios pa ki wi' ri winaq, —xcha chke.
1 Jesus prosseguiu: “Eu lhes digo a verdade: alguns que estão aqui neste momento não morrerão antes de ver o reino de Deus vindo com grande poder!”.
2 Xke' waqib' q'ij chik u b'im kan wa' ri Jesús, aretaq xeuk'am b'i xaq xuwi ri tat Pedro, ri tat Jacobo, xuquje' ri tat Juan ki tukiel wi, xepaqi k'u puwi' jun nimalaj juyub'. Xk'extaj k'u ru ka'yeb'al ri Jesús chkiwäch.
2 Seis dias depois, Jesus levou consigo Pedro, Tiago e João até um monte alto, para estarem a sós. Ali, diante de seus olhos, a aparência de Jesus foi transformada.
3 Sib'alaj xjuluw ri ratz'iaq ri Jesús, sib'alaj saqloloj je' jas ri saq tew, je ri' chi man k'o tä jun ch'ajal atz'iaq cho ruwächulew ri je' käkowin chusaqarisaxik wa' kub'ano.
3 Suas roupas ficaram brancas e resplandecentes, muito mais claras do que qualquer lavandeiro seria capaz de deixá-las.
4 Tzkajmab'al chik, xkik'ut kib' kieb' achijab' ri tajin ketzijon ruk' ri Jesús, e are k'u ri qa mam Elías rachi'l ri qa mam Moisés.
4 Então Elias e Moisés apareceram e começaram a falar com Jesus.
5 Xch'aw ri tat Pedro, xub'ij k'u che ri Jesús: Qajtij, ¡sib'alaj utz chi uj k'o waral! Qa'na oxib' mo',jun che la, jun che ri qa mam Moisés, xuquje' jun che ri qa mam Elías, —xcha che.
5 Pedro exclamou: “Rabi, é maravilhoso estarmos aqui! Vamos fazer três tendas: uma será sua, uma de Moisés e outra de Elias”.
6 Je' xub'ij wa' rumal chi man kuriq taj jas kub'ij, ¡sib'alaj k'u xkixej kib' ri tijoxelab'!
6 Disse isso porque não sabia o que mais falar, pois estavam todos apavorados.
7 Te ri' xqaj jun sutz' chkij, xech'uqtaj k'u rumal. Xch'aw k'u loq jun chupam ri sutz', xub'ij: ¡Are loq'alaj nu K'ojol wa'! Chitatab'ej ri kub'ij, —xcha'.
7 Então uma nuvem os cobriu, e uma voz que vinha da nuvem disse: “Este é meu Filho amado. Ouçam-no!”.
8 Chanim xeka'ylob'ik, man k'o tä chi k'u jachin ri xkilo, xane xaq xuwi ri Jesús k'o kuk'.
8 De repente, quando olharam em volta, só Jesus estava com eles.
9 Qajem ke cho ri juyub', ri Jesús xeupixb'aj chi k'o mäkitzijoj wi ri kilom, k'ä aretaq käk'astaj na ri Are', ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq, chkixol ri käminaqib'.
9 Enquanto desciam o monte, Jesus ordenou que não contassem a ninguém o que tinham visto, até que o Filho do Homem tivesse ressuscitado dos mortos.
10 Xeniman k'u che ri Jesús, man k'o tä xkib'ij che jun chik jas ri' ri xkik'ulmaj. Xa xkitzijob'ej kib' chkixol chi jas ri' ri k'astajik chkixol ri käminaqib'.
10 Eles guardaram segredo, mas conversavam entre si com frequência sobre o que ele queria dizer com “ressuscitar dos mortos”.
11 Xkita' k'u che ri Jesús, xkib'ij che: ¿Jas che käkib'ij ri tijonelab' re ri Pixab' chi rajwaxik käpe na ri qa mam Elías nab'e? —xecha che.
11 Então eles perguntaram a Jesus: “Por que os mestres da lei afirmam que é necessário que Elias volte antes que o Cristo venha?”.
12 Xch'aw ri Jesús, xub'ij chke: Tzij ri' chi käpe ri qa mam Elías nab'e, rech kub'an na u b'anik ronojel. ¿Jas k'u kub'ij ru Loq' Pixab' ri Dios ri Tz'ib'talik chwij in, in ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq? Tz'ib'am chi sib'alaj kinriq na k'äx, ketzelax k'u na nu wäch, —kächa ri'.
12 Jesus respondeu: “De fato, Elias vem primeiro para restaurar tudo. Então por que as Escrituras dizem que é necessário o Filho do Homem sofrer muito e ser tratado com desprezo?
13 Kinb'ij k'u chiwe chi ya ulinaq ri tat Elías, xka'n k'u ronojel u wäch k'äx che ri are', xa jas ri xkaj xka'no, je' jas ri kub'ij chrij pa ru Loq' Pixab' ri Dios ri Tz'ib'talik, —xcha ri Jesús chke.
13 Eu, porém, lhes digo: Elias já veio e eles preferiram maltratá-lo, conforme as Escrituras haviam previsto”.
14 Te k'u ri' aretaq xetzelej loq, xeopan kuk' ri nik'iaj tijoxelab' chik, xekil k'ialaj taq winaq ki sutim kij ri tijoxelab', xuquje' e k'o jujun chke ri tijonelab' re ri Pixab' ki chapom tzij kuk'.
14 Ao voltarem para junto dos outros discípulos, viram que estavam cercados por uma grande multidão e que alguns mestres da lei discutiam com eles.
15 Aretaq ri winaq xkil ri Jesús, sib'alaj xkikajmaj u wäch, aninaq xeb'e' chuch'ab'exik.
15 Quando a multidão viu Jesus, ficou muito admirada e correu para cumprimentá-lo.
16 Xuta' ri Jesús chke ru tijoxelab', xub'ij: ¿Jas wa' ri tajin kichomala kuk'? —xcha chke.
16 “Sobre o que discutem?”, perguntou Jesus.
17 Jun chke ri winaq xch'awik, xub'ij che: Ajtij, xink'am loq ri nu k'ojol chuwäch la, rumal chi k'o jun itzel espíritu che, ri u b'anom che chi man käkowin taj käch'awik.
17 Um dos homens na multidão respondeu: “Mestre, eu lhe trouxe meu filho, que está possuído por um espírito impuro que não o deixa falar.
18 Apawije' ta ne ri k'o wi aretaq ri itzel espíritu kuchapo, kuk'iäq pulew, chila' kuyakya wi, käpuluw k'u u pu chi', xuquje' kuquch'uch'ej u ware, käche'r k'u u cuerpo. Xinta' toq'ob' chke ri tijoxelab' la rech käkesaj b'i ri itzel espíritu che, man xekowin tä k'ut, —xcha che.
18 Sempre que o espírito se apodera dele, joga-o no chão, e ele espuma pela boca, range os dentes e fica rígido. Pedi a seus discípulos que expulsassem o espírito impuro, mas eles não conseguiram”.
19 Xch'aw chi ri Jesús, xub'ij: ¡Ay, winaq, alaq ri' rech we q'ij junab' ri', man käkojon tä alaq! —kächa'. ¿A are lo kaj alaq chi xaq are' kink'oji uk' alaq ronojel q'ij, chi kinchajij paciencia uk' alaq? —kächa'. ¡K'ama b'a' alaq loq ri ala chnuwäch! —xcha chke.
19 Jesus lhes disse: “Geração incrédula! Até quando estarei com vocês? Até quando terei de suportá-los? Tragam o menino para cá”.
20 Xkik'am k'u loq ri ala ruk'. Aretaq ri itzel espíritu xril ri Jesús, chanim xuyakya ri ala, xtzaq k'u ri ala pulew, xuwolqotij rib', xpuluw u pu chi'.
20 Então o trouxeram. Quando o espírito impuro viu Jesus, causou uma convulsão intensa no menino e ele caiu no chão, contorcendo-se e espumando pela boca.
21 Xuta' ri Jesús che ru tat ri ala, xub'ij: ¿Jampa' xuchap wa' we k'äx ri'? —xcha che. Xub'ij ru tat: Tzpa ru ch'utinal, —xcha'.
21 Jesus perguntou ao pai do menino: “Há quanto tempo isso acontece com ele?”. “Desde que ele era pequeno”, respondeu o pai.
22 K'ia mul ri itzel espíritu kuk'iäq ri ala pa ri q'aq', pa ri ja' chukämisaxik. We k'u k'o jas ri käkowin la chub'anik che, toq'ob'isaj la qa wäch, ¡chujto' la! —xcha che.
22 “Muitas vezes o espírito o lança no fogo ou na água e tenta matá-lo. Tenha misericórdia de nós e ajude-nos, se puder.”
23 Xub'ij k'u ri Jesús che: We käkowin la käkojon la chwe, ¡ronojel kuya' käb'anik rumal ri winaq ri käkojonik! —xcha ri Jesús che.
23 “Se puder?”, perguntou Jesus. “Tudo é possível para aquele que crê.”
24 Chanim ru tat ri ala ko xch'awik, xub'ij: ¡Tat, kinkojonik! ¡Chinto' b'a' la rech kinkojon na más! —xcha che.
24 No mesmo instante, o pai respondeu: “Eu creio, mas ajude-me a superar minha incredulidade”.
25 Aretaq ri Jesús xrilo chi k'ia winaq tajin käkimulij kib' chrij, xuyaj ri itzelalaj espíritu, xub'ij che: Itzelalaj espíritu ri kab'an mem, ri xuquje' kab'an so'r chke ri winaq, katintaqo chi chatel che ri ala, ¡matok chi jumul che! —xcha che.
25 Quando Jesus viu que a multidão aumentava, repreendeu o espírito impuro, dizendo: “Espírito que impede este menino de ouvir e falar, ordeno que saia e nunca mais entre nele!”.
26 Xuraq k'u u chi' ri itzelalaj espíritu, sib'alaj xuyakya kan ri ala, xel k'u b'i che. Xkanaj kan ri ala je' ta ne käminaq, je ri' chi e k'ia ri xkib'ij: ¡Xkämik! —xecha'.
26 O espírito gritou, causou outra convulsão intensa no menino e saiu dele. O menino parecia morto. Um murmúrio correu pela multidão: “Ele morreu”.
27 Ri Jesús k'ut xuchap ri ala che ru q'ab', xuyako. Xtak'i k'u aq'an ri ala.
27 Mas Jesus o tomou pela mão e o ajudou a se levantar, e ele ficou em pé.
28 Okinaq chi k'u ri Jesús pa jun ja, xepe ru tijoxelab', xkita' che ri Jesús pu tukiel wi, xkib'ij: ¿Jas che ri uj man xujkowin tä che resaxik b'i ri itzelalaj espíritu? —xecha che.
28 Depois, quando Jesus estava em casa com seus discípulos, eles perguntaram: “Por que não conseguimos expulsar aquele espírito impuro?”.
29 Xub'ij k'u ri Jesús chke: Xaq xuwi rumal ru b'anik orar xuquje' ri u b'anik ayunar kel b'i jun itzelalaj espíritu ri je' u b'anik wa', —xcha ri Jesús chke ru tijoxelab'.
29 Jesus respondeu: “Essa espécie só sai com oração”.
30 Aretaq xeb'el b'i chila', xeb'e'k, xeok'ow k'u pa Galilea. Man kraj tä k'u ri Jesús chi k'o jun käretamaj chi k'olik.
30 Ao deixarem aquela região, viajaram pela Galileia. Jesus não queria que ninguém soubesse que ele estava lá,
31 Je ri', rumal chi ri Jesús tajin keutijoj ru tijoxelab', xub'ij chke: Ri in, in ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq, kinjach k'u na in pa ki q'ab' ri winaq, kinkikämisaj na ri e are', —kächa'. Pune in käminaq chik, kink'astaj k'u na churox q'ij chkixol ri käminaqib', —xcha chke.
31 pois queria ensinar a seus discípulos. Ele lhes dizia: “O Filho do Homem será traído e entregue em mãos humanas. Será morto, mas três dias depois ressuscitará”.
32 Ri e are' k'ut man xkich'ob' tä ri tajin kub'ij chke, xkixej k'u kib' chuta'ik che.
32 Eles, porém, não entendiam essas coisas e tinham medo de lhe perguntar.
33 Xeopan k'u pa ri tinimit Capernaum. Aretaq ri Jesús ya k'o chik pa ri ja, xuta' chke ru tijoxelab', xub'ij: ¿Jas ri' ri tajin kichomala iwib' chrij aretaq uj petinaq pa ri b'e? —xcha chke.
33 Depois que chegaram a Cafarnaum e se acomodaram numa casa, Jesus perguntou a seus discípulos: “Sobre o que vocês discutiam no caminho?”.
34 Man xech'aw tä k'ut rumal chi ri e are' tajin käkichomala' kib' pa ri b'e chrij jachin chke are ri nim na u b'anik.
34 Eles não responderam, pois tinham discutido sobre qual deles era o maior.
35 Xt'uyi k'u ri Jesús, xeusik'ij ri kab'lajuj u tijoxelab', xub'ij chke: We k'o jun ri kraj kok che ki nimal ri winaq, rajwaxik kub'ano chi man nim tä u b'anik chkixol, xane kok na che patänil ke konojel, —xcha chke.
35 Jesus se sentou, chamou os Doze e disse: “Quem quiser ser o primeiro, que se torne o último e seja servo de todos”.
36 Xuk'am k'u ri Jesús jun alaj ak'al, xutak'ab'a pa ki nik'iajal ri tijoxelab'. Xuq'aluj k'ut, xub'ij chke:
36 Então colocou uma criança no meio deles, tomou-a nos braços e disse:
37 Apachin ri käk'amow we ak'al ri' rumal wech in, in ri' kinuk'amo. Apachin k'u ri kinuk'am in, man xaq xuwi tä ri in kinuk'amo, xane xuquje' are kuk'am ri xintaqow loq, —xcha chke ru tijoxelab'.
37 “Quem recebe uma criança pequena como esta em meu nome recebe a mim, e quem me recebe não recebe apenas a mim, mas também ao Pai, que me enviou”.
38 Xub'ij k'u ri tat Juan che ri Jesús: Ajtij, qilom jun achi ri man jun tä quk' ri tajin kukoj ri b'i' la che kesaxik b'i ri itzel taq espíritus. Ri uj xqaq'il k'u kanoq rumal chi man jun tä quk', —xcha che.
38 João disse a Jesus: “Mestre, vimos alguém usar seu nome para expulsar demônios; nós o proibimos, pois ele não era do nosso grupo”.
39 Xub'ij k'u ri Jesús: Miq'ila chik, —kächa'. Rumal chi man k'o tä jun ri kukoj ri nu b'i' chub'anik jun nimalaj kajmab'al, te k'u ri' chanim kub'ij tzij ri man utz taj chwij in.
39 “Não o proíbam!”, disse Jesus. “Ninguém que faça milagres em meu nome falará mal de mim a seguir.
40 Apachin k'u ri man kujuk'ulelaj taj, are jun ri' quk', —kächa'.
40 Quem não é contra nós é a favor de nós.
41 Apachin ri kuya jun vaso joron chiwe pa ri nu b'i' rech kitijo xa rumal chi ix rech ri Cristo, qas kuriq na ri tojb'al re, —xcha chke.
41 Eu lhes digo a verdade: se alguém lhes der um simples copo de água porque vocês são seguidores do Cristo, essa pessoa certamente será recompensada.
42 Apachin k'u ri kub'ano chi jun chke we ch'utiq ri' ri kekojon chwe kuriq ri b'e ri man utz taj, are utz ri' we ta käxim jun ka' re molino chuqul ri winaq ri', käk'iäq ta k'u b'i pa ri mar.
42 “Mas, se alguém fizer um destes pequeninos que confiam em mim cair em pecado, seria melhor que lhe amarrassem ao pescoço uma grande pedra de moinho e fosse jogado ao mar.
43 We ta ra q'ab' kub'ano chi ri at kariq ri b'e ri man utz taj, chaq'ata apanoq. Are utz na chawe we kariq na ri qas a k'aslemal pune at kut, chuwäch ri k'o kieb' a q'ab' kate' pa ri k'atik jawije' k'o wi ri q'aq' ri man kächuptaj taj.
43 Se sua mão o leva a pecar, corte-a fora. É melhor entrar na vida eterna com apenas uma das mãos que ser lançado no fogo inextinguível do inferno com as duas mãos.
44 Chila' k'ut man kekäm tä wi na ri ixjut ri käkitij ri ki tijol ri winaq, man kächuptaj tä k'u ri q'aq'.
44 Lá os vermes nunca morrem e o fogo nunca se apaga.
45 We ta ri awaqan kub'ano chi at kariq ri b'e ri man utz taj, chaq'ata apanoq. Are utz na chawe we kariq na ri qas a k'aslemal, pune xa jun awaqan k'olik, chuwäch ri k'o kieb' awaqan katk'iäq b'i pa ri k'atik jawije' k'o wi ri q'aq' ri man kächuptaj taj.
45 Se seu pé o leva a pecar, corte-o fora. É melhor entrar na vida eterna com apenas um pé que ser lançado no inferno com os dois pés.
46 Chila' k'ut man kekäm tä wi na ri ixjut ri käkitij ri ki tijol ri winaq, man kächuptaj tä k'u ri q'aq'.
46 Lá os vermes nunca morrem e o fogo nunca se apaga.
47 We ta k'u ra waq'äch kub'ano chi ri at kariq ri b'e ri man utz taj, chawesaj apanoq. Are utz na chawe katok chkixol ri winaq ri kätaqan ri Dios pa ki wi', pune xa jun a waq'äch k'olik, chuwäch ri k'o kieb' a waq'äch, katk'iäq b'i pa ri k'atik jawije' k'o wi ri q'aq' ri man kächuptaj taj.
47 E, se seu olho o leva a pecar, lance-o fora. É melhor entrar no reino de Deus com apenas um dos olhos que ter os dois olhos e ser lançado no inferno.
48 Chila' k'ut man kekäm tä wi na ri ixjut ri käkitij ri ki tijol ri winaq, man kächuptaj tä k'u ri q'aq'.
48 Lá os vermes nunca morrem e o fogo nunca se apaga.
49 Konojel winaq käkiriq na k'äx je' ta ne chi käyi' q'aq' pa ki wi' junam jas ri käyi' ri atz'am puwi' ronojel awaj ri käkämisax chusipaxik cho ri Dios.
49 “Pois cada um será provado com fogo.
50 Utz ri atz'am. We k'u man k'o tä chik u tzayil ri atz'am, ¿jas ta k'u lo kikoj chik chutzayixik? Chk'ol utzil pa iwanima' je' jas ri utzalaj atz'am, man kixch'ojin tä k'ut, —xcha ri Jesús chke.
50 O sal é bom para temperar, mas, se perder o sabor, como torná-lo salgado outra vez? Tenham entre vocês as qualidades do bom sal e vivam em paz uns com os outros.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.