Marcos 15

K'iche' Cantel NT, new spelling (QUC_NEW) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Sib'alaj aq'ab' k'u ri' xkimulij kib' ri ki nimaqil sacerdotes, ri ki nimaqil ri winaq, xuquje' ri tijonelab' re ri Pixab' kuk' ri nik'iaj nimaq taq tata'ib'. Te k'u ri' konojel we nimaq taq tata'ib' ri' xkitala' ki no'j chuchomaxik jas käka'no. Xkiyut k'u b'i ri Jesús, xkik'am b'ik, xkijacha k'u cho ri tat Pilato.
1 De manhã bem cedo, os chefes dos sacerdotes com os líderes religiosos, os mestres da lei e todo o Sinédrio chegaram a uma decisão. Amarrando Jesus, levaram-no e o entregaram a Pilatos.
2 Xuta' k'u ri tat Pilato che, xub'ij: ¿A at ri' ri kattaqan pa ki wi' ri winaq aj Israel? —xcha'. Xch'aw k'u ri Jesús, xub'ij: Je ri' jas ri käb'ij la, —xcha che.
2 "Você é o rei dos judeus? ", perguntou Pilatos. "Tu o dizes", respondeu Jesus.
3 K'ia tzij k'ut xka'n ri ki nimaqil sacerdotes chrij ri Jesús.
3 Os chefes dos sacerdotes o acusavam de muitas coisas.
4 Xuta' k'u ri tat Pilato jumul chik che ri Jesús, xub'ij: ¿A mat k'o jas ri kab'ij? ¡Chatampe' chi k'ia ri käkib'ij chawij! —xcha che.
4 Então Pilatos lhe perguntou novamente: "Você não vai responder? Veja de quantas coisas o estão acusando".
5 Man k'o tä jun tzij chik xub'ij ri Jesús, je k'u ri' chi xukajmaj wa' ri tat Pilato, man xuriq tä chik jas kub'ano.
5 Mas Jesus não respondeu nada, e Pilatos ficou impressionado.
6 Are k'u ri tat Pilato naq'atal wi chi pa ri nimaq'ij ri' ri are' kub'an jun toq'ob' chke ri winaq, kutzoqopij b'i jun ajpache', apachin ta ne ri käkita' che.
6 Por ocasião da festa, era costume soltar um prisioneiro que o povo pedisse.
7 K'o k'u jun achi, Barrabás u b'i', yo'm pa che' junam kuk' ri rachi'l rumal chi xka'n kämisanik aretaq ri winaq re ri tinimit xkiwalijisaj kib' chkij ri ketaqan pa ki wi'.
7 Um homem chamado Barrabás estava na prisão com os rebeldes que haviam cometido assassinato durante uma rebelião.
8 Xkimulij k'u kib' ri winaq chuwäch ri tat Pilato, xkichaplej u tz'onoxik che chi chub'ana toq'ob' chke, jas ri naq'atal wi ri are'.
8 A multidão chegou e pediu a Pilatos que lhe fizesse o que costumava fazer.
9 Xch'aw k'u ri tat Pilato, xub'ij chke: ¿A kiwaj chi kinb'an toq'ob' chiwe, kintzoqopij b'i ri tata' ri k'o u taqanik pi wi' ix ri winaq aj Israel? —xcha chke.
9 "Vocês querem que eu lhes solte o rei dos judeus? ", perguntou Pilatos,
10 Kuch'ob' k'u ri tat Pilato chi xa rumal chi k'äx käkina' ri ki nimaqil sacerdotes che ri Jesús ki jachom ri Are' pu q'ab'.
10 sabendo que fora por inveja que os chefes dos sacerdotes lhe haviam entregado Jesus.
11 Ri ki nimaqil sacerdotes k'ut tajin käka'no chi ri winaq käkitukij kib', xa käkib'ij chi más utz na are kub'an toq'ob' chke, kätzoqopix b'i ri Barrabás.
11 Mas os chefes dos sacerdotes incitaram a multidão a pedir que Pilatos, ao contrário, soltasse Barrabás.
12 Xch'aw chi ri tat Pilato, xuta' k'u chke: ¿Jas k'u ri kiwaj chi kinb'an che ri achi ri kib'ij ix chi are k'o u taqanik pi wi' ix ri ix winaq aj Israel? —xcha chke.
12 "Então, que farei com aquele a quem vocês chamam rei dos judeus? ", perguntou-lhes Pilatos.
13 Ri winaq ko xkiraq ki chi', xkib'ij: ¡Chripoq! —xecha'.
13 "Crucifica-o", gritaram eles.
14 Xch'aw k'u ri tat Pilato, xuta' chke: ¿Jas che? ¿Jas etzelal u b'anom wa' we achi ri'? —xcha chke. Ko k'u na xech'aw ri winaq, xkib'ij: ¡Chripoq! —xecha'.
14 "Por quê? Que crime ele cometeu? ", perguntou Pilatos. Mas eles gritavam ainda mais: "Crucifica-o! "
15 Ri Pilato are k'u kraj u b'anik xa jas ri ki rayinik ri winaq. Xub'an chke ri toq'ob' ri xkita', xutzoqopij k'u b'i ri Barrabás. Xtaqan k'ut chi käch'ay ri Jesús, te k'u ri' xujach b'ik rech käripik.
15 Desejando agradar a multidão, Pilatos soltou-lhes Barrabás, mandou açoitar Jesus e o entregou para ser crucificado.
16 Xepe k'u ri soldados, xkik'am b'i ri Jesús pa ri uwoja re ri rachoch ri nim q'atal tzij, xekisik'ij ri nik'iaj soldados chik rech käkimulij kib' kuk'.
16 Os soldados levaram Jesus para dentro do palácio, isto é, ao Pretório e reuniram toda a tropa.
17 Xkikoj k'u jun atz'iaq morada chrij ri Jesús. Xuquje' xkikoj jun corona re kemom k'ix chujolom.
17 Vestiram-no com um manto de púrpura, depois fizeram uma coroa de espinhos e a colocaram nele.
18 Chanim k'ut xkichaplej u raqik ki chi' chrij, xkib'ij: Lal ri' ri kätaqan la pa ki wi' ri winaq aj Israel, ¡chnimarisax q'ij la! —xecha che.
18 E começaram a saudá-lo: "Salve, rei dos judeus! "
19 Xkich'ay k'u chujolom ruk' jun aj, xkichub'aj, xexuki chuwäch, xaq käka'n che kib' chi tajin käkiq'ijilaj.
19 Batiam-lhe na cabeça com uma vara e cuspiam nele. Ajoelhavam-se e lhe prestavam adoração.
20 Aretaq xeto'taj che retz'b'exik u wäch, xkijolij ru q'u' ri morada chrij, xkikoj ri qas ratz'iaq ri Are' chrij, te k'u ri' xkik'am b'i churipik cho ri cruz.
20 Depois de terem zombado dele, tiraram-lhe o manto de púrpura e vestiram-lhe suas próprias roupas. Então o levaram para fora, a fim de crucificá-lo.
21 K'o k'u jun achi aj Cirene, Simón u b'i', ki tat ri tat Alejandro, ri tat Rufo. Ri are' tajin kok'owik, u petik k'u ri' pa juyub'. Xkikoj ki chuq'ab' che rech kutelej b'i ru cruz ri Jesús.
21 Certo homem de Cirene, chamado Simão, pai de Alexandre e de Rufo, passava por ali, chegando do campo. Eles o forçaram a carregar a cruz.
22 Xkik'am k'u b'i ri Jesús chila' jawije' ri käb'ix Gólgota che. Kel kub'ij wa' ri b'i'aj ri': Ri Juyub' re ru B'aqil Jolomaj, —kuchixik.
22 Levaram Jesus ao lugar chamado Gólgota, que quer dizer Lugar da Caveira.
23 Xkiya k'u vino yujtal ruk' mirrachuwäch ri Jesús rech kutijo. Man xutij tä k'ut.
23 Então lhe deram vinho misturado com mirra, mas ele não o bebeu.
24 Aretaq ki ripom chik cho ri cruz, ri soldados xkijach ri ratz'iaq ri Jesús chkiwäch, xkesaj k'u suerte chrij rech käkilo jas ri käkik'am b'i chkijujunal.
24 E o crucificaram. Dividindo as roupas dele, tiraram sortes para saber com o que cada um iria ficar.
25 Aq'ab' k'ut xrip ri Jesús pa ri u b'elej hora.
25 Eram nove horas da manhã quando o crucificaram.
26 Kojom k'u puwi' ri cruz jun tz'ib'talik ri kub'ij jas che käq'at tzij puwi' ri Jesús rech käripik, kub'ij k'ut: RI NIM TAQANEL PA KI WI' RI WINAQ AJ ISRAEL, —kächa'.
26 E assim estava escrito na acusação contra ele: O REI DOS JUDEUS.
27 Xerip k'u kieb' elaq'omab' ruk', jun pu wikiäq'ab', jun pu moxq'ab'.
27 Com ele crucificaram dois ladrões, um à sua direita e outro à sua esquerda,
28 Xb'antaj k'u kan ri tz'ib'am chrij pa ru Loq' Pixab' ri Dios ri kub'ij: “Je' ta ne chi are jun chke ri b'anal taq etzelal ri xq'at tzij puwi',” —kächa'.
28 e cumpriu-se a Escritura que diz: "Ele foi contado entre os transgressores".
29 Ri keok'owik käkiyoq'o, käkisutisa' ri ki jolom, käkib'ij: ¡Aa! ¡At ri' ri kab'ij chi katkowinik kawulij ri nimalaj rachoch Dios, xa k'u pa oxib' q'ij kayak chi na wa' jumul chik! —kecha che.
29 Os que passavam lançavam-lhe insultos, balançando a cabeça e dizendo: "Ora, você que destrói o templo e o reedifica em três dias,
30 ¡Chato' b'a' awib', chatqaj k'u loq cho ri cruz! —xecha che.
30 desça da cruz e salve-se a si mesmo! "
31 Je' xuquje' ri ki nimaqil sacerdotes kuk' ri tijonelab' re ri Pixab' käkitze'j u wäch, käkich'ab'ej kib', käkib'ij: ¡Xtob' chke nik'iaj chik, man käkowin tä k'u ri Are' chuto'ik rib'! —kecha'.
31 Da mesma forma, os chefes dos sacerdotes e os mestres da lei zombavam dele entre si, dizendo: "Salvou os outros, mas não é capaz de salvar a si mesmo.
32 Chqaj b'a' loq cho ri cruz ri Cristo “ri Nim Taqanel kech ri winaq aj Israel” rech käqilo, ¡kujkojon k'u na che! —xecha'. Ri e ripom ruk' ri Jesús xuquje' xkitze'j u wäch.
32 O Cristo, o Rei de Israel... Desça da cruz, para que o vejamos e creiamos! " Os que foram crucificados com ele também o insultavam.
33 Aretaq xuriq ri kab'lajuj hora, xq'equmar ronojel ruwächulew oxib' horas.
33 E houve trevas sobre toda a terra, do meio dia às três horas da tarde.
34 Tzpa ri rox hora re ri b'enaq q'ij xuraq u chi' ri Jesús, ko xch'awik, xub'ij: Eloi, Eloi, ¿lama sabactani? —xcha'. Je' kel kub'ij wa': Nu Dios, nu Dios, ¿jas che in wonob'am la kanoq? —kächa'.
34 Por volta das três horas da tarde, Jesus bradou em alta voz: "Eloí, Eloí, lamá sabactâni? " que significa: "Meu Deus! Meu Deus! Por que me abandonaste? "
35 Jujun k'u chke ri e tak'atoj chila' xkita wa', xkib'ij: ¡Chitampe'! —kecha'. Tajin kusik'ij ri qa mam Elías ri ojer q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios, —xecha ri'.
35 Quando alguns dos que estavam presentes ouviram isso, disseram: "Ouçam! Ele está chamando Elias".
36 Te k'u ri' jun chke ri winaq xutik anim, xe'k, xurub'u jun estropajo pa ch'äm vino, xuya wa' puwi' jun aj, xuya aq'an chuwäch ri Jesús rech kutijo, xub'ij k'u apan chke ri winaq: ¡Chiweyej b'a'! Chqila na we käpe ri qa mam Elías chuqasaxik, —xcha chke.
36 Um deles correu, embebeu uma esponja em vinagre, colocou-a na ponta de uma vara e deu-a a Jesus para beber. E disse: "Deixem-no. Vejamos se Elias vem tirá-lo daí".
37 Sib'alaj ko xuraq u chi' ri Jesús, xel ranima', xkäm k'u ri Are'.
37 Mas Jesus, com um alto brado, expirou.
38 Are k'u ri tasb'al u pam ri nimalaj rachoch Dios xjisjob'ik, kieb' xub'ano, xpe ajsik k'ä ikim.
38 E o véu do santuário rasgou-se em duas partes, de alto a baixo.
39 Ri ki nimal soldados aj Roma, ri tak'al cho ri Jesús, aretaq xuto xuraq u chi' ri Jesús, xuquje' xrilo jas xub'ano aretaq xkämik, xub'ij: ¡Qas tzij u K'ojol ri Dios wa' we achi ri'! —xcha'.
39 Quando o centurião que estava em frente de Jesus ouviu o seu brado e viu como ele morreu, disse: "Realmente este homem era o Filho de Deus! "
40 E k'o k'u jujun ixoqib' ri tajin keka'y apan chinaj. Chkixol ri e are' k'o ri nan María aj Magdala, xuquje' ri nan María u nan ri tat Jacobo ri más k'ak'al na, ri xuquje' are u nan ri tat José wa'. K'o xuquje' ri nan Salomé kuk'.
40 Algumas mulheres estavam observando de longe. Entre elas estavam Maria Madalena, Salomé e Maria, mãe de Tiago, o mais jovem, e de José.
41 Aretaq ri Jesús xk'oji pa Galilea, we ixoqib' ri' xeb'in ruk', xepatänin che. Xuquje' e k'o chila' k'ia chke ri nik'iaj ixoqib' chik ri e opaninaq ruk' ri Jesús pa Jerusalén.
41 Na Galiléia elas tinham seguido e servido a Jesus. Muitas outras mulheres que tinham subido com ele para Jerusalém também estavam ali.
42 B'enaq chi ri q'ij pa ri q'ij ri käb'an u b'anik ronojel che ri q'ij re uxlanem, are k'u víspera wa' re ri q'ij ri'.
42 Era o Dia da Preparação, isto é, a véspera do sábado. Ao cair da tarde,
43 Xopan k'u ri tat José aj Arimatea, jun chke ri ki nimaqil ri winaq aj Israel ri tznim kil wi. Ri are' xuquje' ku'l u k'ux che reyexik chi käpe na ri Dios rech kätaqan na pa ki wi' ri winaq. Xuchajij k'u anima', xok cho ri tat Pilato chuta'ik chi käyi' ru cuerpo ri Jesús che.
43 José de Arimatéia, membro de destaque do Sinédrio, que também esperava o Reino de Deus, dirigiu-se corajosamente a Pilatos e pediu o corpo de Jesus.
44 Xukajmaj wa' ri tat Pilato chi sib'alaj chanim xkäm ri Jesús. Xtaqan k'u chusik'ixik ri ki nimal ri soldados chuwäch, xuta' che we qas tzij käminaq chik.
44 Pilatos ficou surpreso ao ouvir que ele já tinha morrido. Chamando o centurião, perguntou-lhe se Jesus já tinha morrido.
45 Aretaq ri ki nimal soldados xub'ij chi qas tzij käminaq chik ri Jesús, ri tat Pilato xuya ru cuerpo che ri tat José.
45 Sendo informado pelo centurião, entregou o corpo a José.
46 Ri tat José k'ut xuloq' jun payu', xuqasaj ru cuerpo ri Jesús, xupis k'u chupam ri payu'. Te ri' xuya chupam jun muqub'al ri k'otom koq pa ri ab'aj. Xuwolqotij k'u jun ab'aj chuchi' ri muqub'al.
46 Então José comprou um lençol de linho, baixou o corpo da cruz, envolveu-o no lençol e o colocou num sepulcro cavado na rocha. Depois, fez rolar uma pedra sobre a entrada do sepulcro.
47 Ri nan María aj Magdala ruk' ri nan María u nan ri tat José tajin käkilo jawije' ri käyi' wi kan ru cuerpo ri Jesús.
47 Maria Madalena e Maria, mãe de José, viram onde ele fora colocado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.