Lucas 17

K'iche' Cantel NT, new spelling (QUC_NEW) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Xub'ij ri Jesús chke ru tijoxelab': Tzk'o wi jachike ri kub'ano chi jun winaq chik kuriq ri b'e ri man utz taj, kätaqchi'x k'u che mak. ¡K'äx re ri winaq ri' ri rumal rech käb'antaj wa'! —kächa'.
1 Jesus disse aos seus discípulos:
2 Are utz na we ta käxim jun ka' re molino chuqul ri winaq ri', käk'iäq ta k'u b'i pa ri mar, ¡utz k'u na ri' chuwäch ru b'anik chi jun chke we alaj taq ch'utiq ri' kuriq ri b'e ri man utz taj!
2 Seria melhor para essa pessoa que ela fosse jogada no mar com uma grande pedra de moinho amarrada no pescoço do que fazer com que um destes pequeninos peque.
3 Chiwila b'a' iwib', —xcha chke. Xub'ij k'ut: We kämakun ri awachalal, kub'an jun k'äx chawe, chapixb'aj wa'. We kuk'ex ranima', kuk'ex k'u u chomanik, chasacha ru mak, —kächa'.
3 Tenham cuidado! Se o seu irmão pecar, repreenda-o; se ele se arrepender, perdoe.
4 We kämakun chawij wuqub' mul pa jun q'ij, kätzelej k'u awuk', kub'ij: “Man kinb'an tä chik,” —kächa'. Rajwaxik k'ut chi ri at kasach ru mak, —xcha ri Jesús chke.
4 Se pecar contra você sete vezes num dia e cada vez vier e disser: “Me arrependo”, então perdoe.
5 Xkib'ij ri apóstoles che ri Qajaw Jesús: B'ana b'a' la chqe chi sib'alaj kujkojon na, —xecha che.
5 Os apóstolos pediram ao Senhor: — Aumente a nossa fé.
6 Xub'ij ri Qajaw Jesús chke: We ta kixkojonik xa ta ne jub'iq' je' jas ru nimal jun alaj ija' re mostaza, kuya' kib'ij na ri' che we che' sicómoro ri': “Chab'oqo' awib', chatika awib' pa ri mar,” —kixcha che. Käniman k'u na wa' we che' ri' chiwe, —xcha chke.
6 E ele respondeu:
7 We k'o jun chiwe ri k'o jun patänil re ri kub'an taji'n, we ne ke' pa yuq', aretaq k'ut kätzelej loq iwuk' cho ja, ¿jas kib'ano? ¿A k'o lo jun chiwe ri kub'ij na che ri ajchak: “Tasa'j chanim, chatt'uyul chi' ri mesa, chatwoq”? —kixcha che, —kächa ri Jesús.
7 Jesus disse:
8 Man je' taj. Xane kib'ij ri' che ri patäninel: “Chab'ana ri kintijo. Chasuk'umaj awib', chaya ri nu wa rech kinwi'k. Te ri' kuya' katwi' at,” —kixcha che, —kächa'.
8 Claro que não! Pelo contrário, você dirá: “Prepare o jantar para mim, ponha o avental e me sirva enquanto eu como e bebo. Depois você pode comer e beber.”
9 ¿A k'o maltioxinik ri' che ri patäninel rumal chi xub'an ri xtaq wi? Man k'o taj, —kächa'.
9 Por acaso o empregado merece agradecimento porque obedeceu às suas ordens?
10 Je ri' ri ix xuquje', aretaq i b'anom chik ronojel ri ix taqom wi, chib'ij na chb'il iwib': “Ri uj, uj patäninelab' ri man k'o tä qa patän, rumal chi xqa'n xaq xuwi ri' ri tzrajwaxik u b'anik,” —kixcha na, —xcha ri Jesús.
10 Assim deve ser com vocês. Depois de fazerem tudo o que foi mandado, digam: “Somos empregados que não valem nada porque fizemos somente o nosso dever.”
11 B'enaq k'u ri Jesús pa Jerusalén, ok'owem kub'an chkixol ri Galilea ruk' ri Samaria.
11 Jesus continuava viajando para Jerusalém e passou entre as regiões da Samaria e da Galileia.
12 Aretaq xopan pa jun alaj tinimit, xriqtaj ri Jesús kumal lajuj achijab' ri k'o itzel taq ch'a'k chkij. Xetak'i k'u chinaj.
12 Quando estava entrando num povoado, dez leprosos foram se encontrar com ele. Eles pararam de longe
13 Ko xech'awik, xkib'ij: ¡Tat Jesús! ¡Ajtij! ¡Toq'ob'isaj la qa wäch! —xecha che.
13 e gritaram: — Jesus, Mestre, tenha pena de nós!
14 Xerilo, xub'ij chke: Jik'utu iwib' chkiwäch ri tata'ib' sacerdotes, —xcha chke. Pa ri ki b'ik k'ut, are chi' xekunaxik.
14 Jesus os viu e disse: Quando iam pelo caminho, eles foram curados.
15 Aretaq jun chke xrilo chi kunam chik, xtzelejik, ko xch'awik, xunimarisaj u q'ij ri Dios.
15 E, quando um deles, que era samaritano , viu que estava curado, voltou louvando a Deus em voz alta.
16 Xuxuk rib' cho ri Jesús, sib'alaj xmaltioxin che. Aj Samaria k'ut we achi ri'.
16 Ajoelhou-se aos pés de Jesus e lhe agradeceu.
17 Xub'ij k'u ri Jesús: ¿A mat ne e lajuj ri xekunaxik? E k'u ri b'elejeb', ¿jawije' e k'o wi? —kächa'.
17 Jesus disse:
18 Xaq xuwi wa' we achi ri' ri man qa winaqil taj xtzelej loq, kunimarisaj k'u u q'ij ri Dios, —xcha ri Jesús.
18 Por que somente este estrangeiro voltou para louvar a Deus?
19 Xub'ij ri Jesús che: Chatwalijoq, kuya' kate'k. At kunam chik rumal chi xatkojonik, —xcha che.
19 E Jesus disse a ele:
20 Aretaq ri tata'ib' fariseos xkita' che ri Jesús jampa' käpe ru taqanik ri Dios cho ruwächulew, xub'ij ri Jesús chke: Ri u petik ru taqanik ri Dios cho ruwächulew man kilitaj tä ri', —kächa chke.
20 Alguns fariseus perguntaram a Jesus quando ia chegar o Reino de Deus . Ele respondeu:
21 Man käb'ix tä na che: “Chawilampe', k'o chi ri'. Jawilampe', k'o chila',” —kächa'. Man je' taj rumal chi ya ulinaq chi ri Dios iwuk' che taqanik, —xcha chke.
21 Ninguém vai dizer: “Vejam! Está aqui” ou “Está ali”. Porque o Reino de Deus está dentro de vocês.
22 Xub'ij k'u ri Jesús chke ru tijoxelab': Kopan na ri q'ij ri sib'alaj kirayij chi ri in, in ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq, k'o iwuk', man in k'o tä chik, —kächa'.
22 Então ele disse aos discípulos:
23 Ri winaq käkib'ij na chiwe: “Chiwilampe', k'o chi ri'. Jiwilampe', k'o chila',” —kecha na. Mixe' k'ut, mixteri b'i kuk', —xcha ri Jesús chke.
23 Alguns vão dizer a vocês: “Olhem aqui” ou “Olhem ali”; porém não saiam para procurá-lo.
24 Je' jas ri kaypa' kusaqirisaxtaj ronojel ri kaj, q'alaj wa' chkiwäch konojel ri winaq, je ri' xuquje' ri q'ij aretaq ri in, in ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq, kinpetik, —kächa'.
24 Porque, assim como o relâmpago brilha de uma ponta do céu até a outra, assim será no dia em que o Filho do Homem vier.
25 Rajwaxik k'ut chi nab'e sib'alaj kinriq na k'äx, ketzelax na nu wäch kumal ri winaq re we q'ij junab' ri', —kächa'.
25 Mas primeiro ele precisa sofrer e ser rejeitado pelo povo de hoje.
26 Jas ri xka'n ri winaq ojer pa ru q'ij ri qa mam Noé, je ri' xuquje' käb'antaj na pa taq ri q'ij ri kintzelej loq, in ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq.
26 Como foi no tempo de Noé, assim também será nos dias de antes da vinda do Filho do Homem.
27 Xewi' ri winaq, xka'n nimaq'ij, xek'uli'k, xkiya k'u ri kalk'ual pa taq k'ulanem k'ä pa ri q'ij ri xok b'ik ri qa mam Noé pa ri nimalaj barco. Xpe k'u ri nimalaj q'eqal jäb', xusach k'u ki wäch konojel, —kächa'.
27 Todos comiam e bebiam, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca. Depois veio o dilúvio e matou todos.
28 Je ri' xuquje' jas ri xka'n ri winaq ojer pa ru q'ij ri qa mam Lot, xewi' ri winaq, xka'n nimaq'ij, xeloq'omanik, xek'iyinik, xetiko'nik, xkiyak taq kachoch.
28 A mesma coisa aconteceu no tempo de Ló. Todos comiam e bebiam, compravam e vendiam, plantavam e construíam.
29 Pa ri q'ij ri xel b'ik ri qa mam Lot pa ri tinimit Sodoma, xqaj loq q'aq' ruk' q'ol chikaj, xusach k'u ki wäch konojel ri winaq.
29 No dia em que Ló saiu de Sodoma, choveu do céu fogo e enxofre e matou todos.
30 Je' käb'an na wa' pa ri q'ij ri käq'alajin na jachin ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq, —xcha chke.
30 Assim será o dia em que o Filho do Homem aparecer.
31 Pa ri q'ij ri', ri winaq ri k'o puwi' ri ja, mok chi b'ik che ki k'amik b'i ri jastaq re ri e k'o kan chupam ri ja. Xuquje' ne ri k'o pa juyub' mätzelej chi na cho ja, —kächa'.
31 Aí quem estiver em cima da sua casa, no terraço, desça, e fuja logo, e não perca tempo entrando na casa para pegar as suas coisas. E quem estiver no campo não volte para casa.
32 Chna'taj ri rixoqil ri mam Lot chiwe.
32 Lembrem da mulher de Ló.
33 Ri kutzukuj u chajixik rib', kutzaq na ronojel, käkäm k'u na wa'. Apachin k'u ri kutzaq ru k'aslemal, käto'taj na wa', —xcha chke.
33 A pessoa que procura os seus próprios interesses nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo terá a vida verdadeira.
34 Qas tzij kinb'ij chiwe chi pa ri aq'ab' ri', kek'oji na kieb' pa jun ch'at. Jun chke käk'am na b'ik, ri jun chik käyi' na kanoq.
34 Naquela noite duas pessoas estarão dormindo numa mesma cama. Eu afirmo a vocês que uma será levada, e a outra, deixada.
35 Kek'oji na kieb' ixoqib' ri tajin kekie'n junam. Jun chke käk'am na b'ik, ri jun chik käyi' na kanoq.
35 Duas mulheres estarão moendo trigo juntas: uma será levada, e a outra, deixada.
36 Kek'oji na kieb' achijab' kachi'l kib' pa taq juyub'. Jun chke käk'am na b'ik, ri jun chik käyi' na kanoq, —xcha ri Jesús chke.
36 [Naquele dia, dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.]
37 Xkib'ij k'u che ri Jesús: ¿Jawije' käb'an wi wa', Qajaw? —xecha che. Xch'aw chi ri Jesús, xub'ij: Ri käk'oji wi na ri ki b'aqil ri käminaqib', chila' k'ut käkimulij wi na kib' ri k'uch, —xcha chke.
37 Então os discípulos perguntaram: — Senhor, onde vai ser isso? Ele respondeu:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.