Lucas 12
K'iche' Cantel NT, new spelling (QUC_NEW) vs NTLH
1 Xkimulij k'u kib' sib'alaj k'ia winaq je ri' chi käkitak'alela kib'. Ri Jesús xeutzijob'ej ru tijoxelab' nab'e, xub'ij chke: Chichajij iwib' chuwäch ri ki ch'amil ri tata'ib' fariseos. Ri ch'äm ri kinb'ij chiwe man qas tä ch'äm wa', xane are ri ki no'j ri fariseos ri xaq kieb' ki wäch ri kinjunamaj ruk' ri ch'äm, —kächa'.
1 Milhares de pessoas se ajuntaram, de tal maneira que umas pisavam as outras. Então Jesus disse primeiro aos discípulos:
2 Man k'o tä k'u ri ch'uqtalik ri mat käq'alajin na. Man k'o tä k'u ri k'u'talik ri mat ketamataj na.
2 Tudo o que está coberto vai ser descoberto, e o que está escondido será conhecido.
3 Ri i tzijom pa q'equm, kätatab'ex na wa' pa saqil. Ri i jasjatem xuquje' ri kib'an pa ri ja, kätzijox na wa' pa ri b'e, —xcha chke.
3 Assim tudo o que vocês disserem na escuridão será ouvido na luz do dia. E tudo o que disserem em segredo, dentro de um quarto fechado, será anunciado abertamente.
4 Kinb'ij k'u chiwe ix, qachalal, chi mixej iwib' chkiwäch ri kekämisan ri cuerpo, te k'u ri' man k'o tä chi ri kekowin chub'anik chiwe.
4 Jesus continuou:
5 Kink'ut na in jachin chuwäch ri rajwaxik kixej wi iwib'. Are chixej iwib' ri' chuwäch ri jun ri käkowinik kixuk'iäq b'i pa ri q'aq' aretaq ix u kämisam chik. Je' kinb'ij chiwe, are chixej iwib' chuwäch wa', —xcha chke.
5 Vou mostrar a vocês de quem devem ter medo: tenham medo de Deus, que, depois de matar o corpo, tem poder para jogar a pessoa no inferno. Sim, repito: tenham medo de Deus.
6 ¿A mat kieb' centavos kek'iyix wi job' chi'ch? Man k'o tä k'u jun chke we alaj taq chikop ri' ri käsach pu jolom ri Dios.
6 — Por acaso não é verdade que cinco passarinhos são vendidos por algumas moedinhas? No entanto Deus não esquece nenhum deles.
7 Xuquje' retam ri Dios joropa' ri rismal i wi' e k'olik. Mixej b'a iwib'. Más ix loq' na ix chkiwäch k'ia taq chi'ch, —xcha ri Jesús chke.
7 Até os fios dos cabelos de vocês estão todos contados. Não tenham medo, pois vocês valem mais do que muitos passarinhos!
8 Je' kinb'ij chiwe chi apachin ri kutzijoj chkiwäch ri winaq chi are wachi'l in, in ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq, kinb'ij na chkiwäch ri ángeles re ri Dios chi wech in we winaq ri'.
8 Jesus disse ainda:
9 Apachin k'u ri kub'ij chkiwäch ri winaq chi man retam tä nu wäch in, kinb'ij k'u na in chkiwäch ri ángeles re ri Dios chi man wetam tä u wäch we winaq ri', —kächa chke.
9 Mas aquele que disser publicamente que não é meu, o Filho do Homem também dirá diante dos anjos de Deus que essa pessoa não é dele.
10 Apachike winaq ri käyoq'on chwe in, in ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq, käsach na u mak wa'. Apachin k'u ri kub'ij ri äwas u b'ixik chrij ri Loq'alaj Espíritu re ri Dios, man käsach tä na u mak ri', —kächa'.
10 — Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, porém quem
11 Aretaq kixkichap ri winaq, kixkik'am b'i chkiwäch ri ki nimaqil ri winaq re ri rachoch Dios o chkiwäch ri q'atal taq tzij, xuquje' chkiwäch ri nik'iaj taq taqanelab', mixej iwib' che jas ri rajwaxik kib'ij o jas kito'b'ej iwib'.
11 — Quando levarem vocês para serem julgados nas
12 Are k'u ri Loq'alaj Espíritu kuya na chiwe pa we hora ri' jas ri rajwaxik u b'ixik iwumal, —xcha ri Jesús chke.
12 Pois naquela hora o Espírito Santo lhes ensinará o que devem dizer.
13 Jun chke ri winaq xub'ij che ri Jesús: B'ij la che ri wachalal chi kuya we ri echb'al, —xcha ri'.
13 Um homem que estava no meio da multidão disse a Jesus: — Mestre, mande o meu irmão repartir comigo a herança que o nosso pai nos deixou.
14 Xch'aw ri Jesús, xub'ij che: Tat, man in kojom tä che q'atal tzij puwi' alaq. Xuquje' man in k'o tä che jachal echb'al, —xcha che.
14 Jesus disse:
15 Xub'ij k'u chke konojel: Chilampe alaq chi kächajij ib' alaq chuwäch ru rayixik k'ia u wäch jastaq ajuwächulew. Pune e k'o k'ia ri jastaq re jun winaq, man are tä ri' ri käyo'w ru k'aslemal, —xcha chke.
15 E continuou, dizendo a todos:
16 Ri Jesús xukoj chi na jun k'utb'al chkiwäch, xub'ij: K'o jun achi ri sib'alaj q'inom. Sib'alaj nim ru wächinik ri rulew xuya'.
16 Então Jesus contou a seguinte parábola :
17 Kächoman k'u ri achi pa ranima', kub'ij: “¿Jas kinb'an na? Man k'o tä chi k'olib'al jawije' kinya wi ri nu jal,” —kächa ri'.
17 Então ele começou a pensar: “Eu não tenho lugar para guardar toda esta colheita. O que é que vou fazer?
18 Xuchomaj pa ranima', xub'ij: “Are wa' ri kinb'an na. Keinyojij na ri nu k'uja, keinyak na jujun chik más nimaq. Kinya na ri nu jal, xuquje' taq ri jastaq we chkipam wa'.
18 Ah! Já sei! — disse para si mesmo. — Vou derrubar os meus depósitos de cereais e construir outros maiores ainda. Neles guardarei todas as minhas colheitas junto com tudo o que tenho.
19 Te k'u ri' aretaq kinto'taj chub'anik wa' kinb'ij na chwe chb'il wib': Tuxlanoq, two'q, chab'ana a nimaq'ij rumal chi e k'ia ri jastaq awe ri a k'olom. Kub'an na wa' che k'ia junab',” —kincha na in, —kächa ri Jesús.
19 Então direi a mim mesmo: ‘Homem feliz! Você tem tudo de bom que precisa para muitos anos. Agora descanse, coma, beba e alegre-se.’ ”
20 Xub'ij k'u ri Dios che: “¡Konalaj achi! Kämik chaq'ab' katkämik, kel na rawanima'. ¿Jachin lo ajchaq'el kan ri jastaq ri a k'olom?” —xcha ri Dios che, —kächa ri Jesús.
20 Mas Deus lhe disse: “Seu tolo! Esta noite você vai morrer; aí quem ficará com tudo o que você guardou?”
21 Je ri' ri kuk'ulmaj ri winaq ri kumulij q'inomal che chb'il rib', man q'inom tä k'u wa' cho ri Dios, —xcha ri Jesús chke.
21 Jesus concluiu:
22 Xub'ij k'u ri Jesús chke ru tijoxelab': Rumal ri' kinb'ij chiwe chi mixok il che ri i k'aslemal, jas ri kitijo, jas ri iwatz'iaq kikojo.
22 Então Jesus disse aos seus discípulos:
23 Nim k'u na u b'anik ri i k'aslemal chuwäch ri wa. Nim na u b'anik ri i cuerpo chuwäch ri atz'iaq, —kächa'.
23 Pois a vida é mais importante do que a comida, e o corpo é mais importante do que as roupas.
24 ¡Cheiwilampe ri joj! Man käkitik tä ab'ix, man k'o tä k'u jach' käka'no. Man k'o tä jawije' kekik'ol wi ri jastaq ke, man k'o tä k'u ki k'uja. Are k'u ri Dios ketzuquwik. Ri ix k'ut más ix loq' na chkiwäch ri chikop ajuwokaj, —kächa'.
24 Vejam os corvos: não semeiam, não colhem, não têm despensas nem depósitos, mas Deus dá de comer a eles. Será que vocês não valem muito mais do que os pássaros?
25 ¿Jachin ta k'u ne chiwe ix käkowinik käk'asi na kieb' oxib' junab' chik xaq pa re wi? Man k'o taj, —kächa'.
25 Qual de vocês pode encompridar a sua vida, por mais que se preocupe com isso?
26 We man kixkowin tä chub'anik jun jasach ri nitz' na, ¿jas che kixok il chke ri jule' jastaq chik? —kächa'.
26 Portanto, se vocês não podem conseguir uma coisa assim tão pequena, por que se preocupam com as outras?
27 Chiwilampe ri kotz'ij, jas käka'no kek'iyik. Man kechakun taj, man k'o tä k'u kiem käka'no. Pune ta ne je ri', kinb'ij chiwe chi ri nim taqanel Salomón ojer ruk' ronojel ru q'inomal man je' tä ratz'iaq wa' xukojo jas jun chke we kotz'ij ri'.
27 Vejam como crescem as flores do campo: elas não trabalham, nem fazem roupas para si mesmas. Mas eu afirmo a vocês que nem mesmo Salomão, sendo tão rico, usava roupas tão bonitas como uma dessas flores.
28 We ri Dios je' kub'an wa' che katz'iaq ri q'ayes ri e k'o kämik pa juyub', chuweq k'ut keyi' pa ri q'aq', ¿a mat kärilij ri' ri Dios ri iwatz'iaq ix? —kächa'. ¡Ay ri ix, ix achijab' ri xaq jub'iq' kixkojonik!
28 É Deus quem veste a erva do campo, que hoje está aqui e amanhã desaparece, queimada no forno. Então é claro que ele vestirá também vocês, que têm uma fé tão pequena!
29 ¡Mixok b'a' il che jas kitijo, mixej k'u iwib' rumal wa'!
29 Portanto, não fiquem aflitos, procurando sempre o que comer ou o que beber.
30 Konojel we jastaq ri' ronojel q'ij qas käkitzukuj ri nik'iaj winaq chik ajuwächulew. Ri i Tat k'ut retam jachike ri kajwataj chiwe ix, —kächa'.
30 Pois os pagãos deste mundo é que estão sempre procurando todas essas coisas. O Pai de vocês sabe que vocês precisam de tudo isso.
31 Chixchakun b'a' nab'e chujikib'a'xik ru taqanik ri Dios, kiriq k'u na xuquje' ri nik'iaj jastaq chik ri e rajwaxik chiwe, —xcha ri Jesús chke.
31 Portanto, ponham em primeiro lugar na sua vida o
32 Pune ri ix man ix k'ia taj, mixej b'a' iwib'. Rumal chi käkikot ranima' ri qa Tat chuya'ik chiwe chi kixk'oji na pa ru taqanik ri Dios.
32 Jesus continuou:
33 Chik'iyij ri jastaq iwe, chisipaj ri rajil chke ri meb'a'ib'. Je ri' käyi' na chiwe jun iwechb'al pa ri kaj ri man käq'elob' taj. Käyi' na xuquje' jun q'inomal chikaj ri man k'o tä u k'isik. Man kopan tä k'u elaq'om chila', man kächikopir tä wa', —kächa'.
33 Vendam tudo o que vocês têm e deem o dinheiro aos pobres. Arranjem bolsas que não se estragam e guardem as suas riquezas no céu, onde elas nunca se acabarão; porque lá os ladrões não podem roubá-las, e as traças não podem destruí-las.
34 Jun winaq are amaq'el kuchomaj ri jastaq re. We k'o ri iwech ix pa ri kaj, are kichomaj na ri k'o chikaj, man xuwi tä ri' ri k'o cho ruwächulew, —xcha ri Jesús chke.
34 Pois onde estiverem as suas riquezas, aí estará o coração de vocês.
35 Chisuk'umaj b'a' iwib', chitzija k'u ri i candela chuk'ulaxik ri Iwajaw.
35 E Jesus disse ainda:
36 Je' kib'ano jas ri käka'n ri patäninelab' ri keye'm u k'ulaxik ri ki patrón kätzelej loq pa jun k'ulanem, rech aretaq kulik, käch'aw chi' ri porta, chanim käkitor chuwäch.
36 Sejam como os empregados que esperam pelo patrão, que vai voltar da festa de casamento. Logo que ele bate na porta, os empregados vão abrir.
37 Utz ke ri patäninelab' ri' ri keriqtaj na rumal ri ki patrón chi e k'aslik aretaq kätzelej loq. Qas tzij kinb'ij chiwe chi ri ki patrón keut'uyub'a' na chi' ri mesa, kusuk'umaj na rib' rech kuya ke ri ki wa, —kächa'.
37 Felizes aqueles empregados que o patrão encontra acordados e preparados! Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o próprio patrão se preparará para servi-los, mandará que se sentem à mesa e ele mesmo os servirá.
38 Pune ta k'ä te' kul ri ki patrón pa nik'iaj aq'ab', pune sib'alaj aq'ab', we kärilo chi e k'aslik, utz ke ri patäninelab' ri', —xcha'.
38 Eles serão felizes se o patrão os encontrar alertas, mesmo que chegue à meia-noite ou até mais tarde.
39 Chich'ob'o b'a' wa' chi we ta jun ajchaq'el ja käretamaj jachike hora kopan ri elaq'om, käk'ask'at na ri', man kuya' tä ri' chi kokb'ex ri rachoch, —kächa'.
39 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse a que hora o ladrão viria, não o deixaria arrombar a sua casa.
40 Chiwila b'a' chi ri ix, ix suk'umatal chik rumal chi kätzelej na loq ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq pa ri hora ri man kichomaj taj, —xcha ri Jesús chke.
40 Vocês, também, fiquem alertas, porque o
41 Te ri' xub'ij ri tat Pedro che: Qajaw, ¿a xtzijoj la wa' we k'utb'al ri' xaq xuwi chqe uj? ¿A mat chke konojel? —xcha che.
41 Então Pedro perguntou: — Senhor, essa
42 Xub'ij ri Qajaw Jesús: ¿Jachin lo ri jun utzalaj patäninel ri sib'alaj k'o u no'j? We patäninel ri' are käkoj na rumal ru patrón pa ki wi' ri nik'iaj patäninelab' chik rech kuya ri ki wa ronojel q'ij.
42 O Senhor respondeu:
43 Utz re ri patäninel ri' ri käriqtajik chi tajin kub'an ru chak aretaq kopan ru patrón, —kächa'.
43 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
44 Are qas tzij ri kinb'ij chiwe chi ri patrón kukoj na ri patäninel ri' pa ki wi' konojel ri jastaq re.
44 Eu afirmo a vocês que, de fato, o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
45 Qachomaj b'a' jas kuk'ulmaj na we man utz tä kub'an ri patäninel ri', xane ri are' kuchomaj chi xa käb'eytaj ru patrón, kuchaplej k'u ri u b'anik k'äx chke ri nik'iaj ajchakib' chik xuquje' chke ri ajik'ab', xuquje' ne kuchaplej u b'anik nimaq'ij. Xa sib'alaj käwi'k, xuquje' käq'ab'arik.
45 Mas imaginem o que acontecerá se aquele empregado pensar que o seu patrão está demorando muito para voltar. E imaginem que esse empregado comece a bater nos outros empregados e empregadas e a comer e a beber até ficar bêbado.
46 Xaq te'talik k'ut kul ru patrón pa jun q'ij ri man kuchomaj tä ri' ri patäninel, pa jun hora ri man retam taj. Qas tzij chi sib'alaj käk'äjisax na u wäch ri patäninel ri' rumal chi man jikom tä ri ranima' chub'anik ronojel ri xtaqan wi ri rajaw, —kächa'.
46 Então o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe. Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os desobedientes vão.
47 Ri patäninel ri kuch'ob'o jas ru rayinik ru patrón, te k'u ri' man kujikib'a tä k'u rib', man käniman tä k'u che, are k'u wa' we winaq ri' sib'alaj käk'äjisax na u wäch.
47 — O empregado que sabe qual é a vontade do patrão, mas não se prepara e não faz o que ele quer, será castigado com muitas chicotadas.
48 Ri patäninel k'ut ri man kuch'ob' tä ru rayinik ru patrón, kub'an k'ut jachike ri taqal wi u k'äjisaxik u wäch, kätan na ri' ri k'äjisab'al u wäch ri käb'an na che. We jun winaq kuya rib' pa k'olib'al re eqle'n, nim wa' ri käta' na che kumal ri nik'iaj winaq chik. We ri winaq ki jikib'am wi kanima' che jun winaq chik, k'ia k'u ri utzil käkita' che we winaq ri', —xcha ri Jesús chke.
48 Mas o empregado que não sabe o que o patrão quer e faz alguma coisa que merece castigo, esse empregado será castigado com poucas chicotadas. Assim será pedido muito de quem recebe muito; e, daquele a quem muito é dado, muito mais será pedido.
49 Xinpe in rech kinya tijonik chke ri winaq ajuwächulew. We tijonik ri' are je' jas ru t'iqik q'aq' cho taq ri juyub'. Kwaj ta na chi ya tajin käk'at chi we q'aq' ri', —kächa chke.
49 Jesus continuou:
50 K'o na jun nimalaj k'äx ri rajwaxik kinriqo. Kwaj ta na chi xb'antaj ta kan ri k'äx ri', xinto'taj ta k'u che, —kächa ri Jesús.
50 Tenho de receber um batismo e como estou aflito até que isso aconteça!
51 ¿A kichomaj ix chi in petinaq rech xa käk'oji utzil chkixol ri winaq ajuwächulew? ¡Man je' taj! Xane xinpe in chub'anik ch'oj.
51 Vocês pensam que eu vim trazer paz ao mundo? Pois eu afirmo a vocês que não vim trazer paz, mas divisão.
52 Tzkämik ri' kächap na b'i u b'anik we ch'oj ri'. Job' winaq ri e k'o pa jun ja käkik'ulelaj na kib', ri oxib' chkij ri kieb', ri kieb' chik chkij ri oxib'.
52 Porque daqui em diante uma família de cinco pessoas ficará dividida: três contra duas e duas contra três.
53 Käb'antaj na ch'oj, jun tata' kuk'ulelaj na ru k'ojol, ru k'ojol k'ut kuk'ulelaj na ru tat, xuquje' ri chichu' kuk'ulelaj na ri ral ali, ri ali kuk'ulelaj na ru nan, xuquje' ne ri jun ali chik kuk'ulelaj na ri ralib' chichu', ri ralib' chichu' k'ut kuk'ulelaj na ri are', —xcha ri Jesús chke.
53 Os pais vão ficar contra os filhos, e os filhos, contra os pais. As mães vão ficar contra as filhas, e as filhas, contra as mães. As sogras vão ficar contra as noras, e as noras, contra as sogras.
54 Xub'ij k'u ri Jesús chke ri k'ialaj winaq: We kiwil ri sutz' ri käpaqi loq, chanim kib'ij: Kraj käpe jäb', —kixcha'. Je' k'u käk'ulmatajik, —kächa'.
54 Jesus disse também ao povo:
55 Aretaq käxuli ri kiäqiq', kib'ij: Käpe na ri saq'ij, —kixcha'. Je' käk'ulmatajik, —kächa'.
55 E, quando sentem o vento sul soprando, dizem: “Vai fazer calor.” E faz mesmo.
56 ¡Ri alaq, xa kieb' wäch alaq! Kächob' alaq ri u wo ri kaj xuquje' ruwächulew. ¿Jas che man käch'ob' tä alaq jas u wäch wa' we q'ij junab' ri'? —xcha chke.
56 Hipócritas! Vocês sabem explicar os sinais da terra e do céu. Então por que não sabem explicar o que querem dizer os sinais desta época?
57 ¿Jas che man kächomaj tä alaq jas ri' ri qas jikom, jas ri' ri man qas jikom taj?
57 E Jesus terminou, dizendo:
58 Aretaq ke' alaq cho ri q'atal tzij achi'l alaq ri k'ulel alaq, tija' b'a' q'ij alaq che rutzirisaxik ib' alaq pa ri b'e, rech man käk'am tä b'i alaq cho ri q'atal tzij. Are k'u ri q'atal tzij käjachow alaq pu q'ab' ri mayor. Ri mayor k'ut käyo'w kan alaq pa che'.
58 Se alguém fizer uma acusação contra você e levá-lo ao tribunal, faça o possível para resolver a questão enquanto ainda está no caminho com essa pessoa. Isso para que ela não o leve ao juiz, o juiz o entregue ao guarda, e o guarda ponha você na cadeia.
59 Qas tzij ri kinb'ij chi man kel tä na alaq pa che' k'ä kätoj na alaq ri k'isb'al centavo re ri multa, —xcha ri Jesús chke.
59 Eu lhe afirmo que você não sairá dali enquanto não pagar a multa toda.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.