João 3

K'iche' Cantel NT, new spelling (QUC_NEW) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 K'o jun tata' fariseo, Nicodemo u b'i'. Ri tata' ri' nim u b'anik chkixol ri winaq aj Israel.
1 Havia um fariseu chamado Nicodemos, que era líder dos judeus.
2 Ri tat Nicodemo xopan ruk' ri Jesús chaq'ab' chuch'ab'exik, xub'ij che: Ajtij, —xcha che. Qetam chi are ri Dios taqowinaq la loq che qa tijoxik rumal chi man k'o tä jun käkowin chuk'utik ri u chuq'ab' kuk' kajmab'al taq etal jas ri tajin käb'an la we ta mat k'o ri Dios ruk', —xcha che ri Jesús.
2 Uma noite ele foi visitar Jesus e disse: — Rabi, nós sabemos que o senhor é um mestre que Deus enviou, pois ninguém pode fazer esses milagres se Deus não estiver com ele.
3 Te ri' ri Jesús xub'ij che: Qas tzij kinb'ij che la chi we jun winaq man kil chi na u wäch jumul chik, man kuya' taj ke'rila' jawije' ri kätaqan wi ri Dios, —xcha che.
3 Jesus respondeu:
4 Ri tat Nicodemo xuta' che, xub'ij: ¿Jas ta k'u lo kub'an jun achi ri ri'j chik rech kil chi na u wäch jumul chik? ¿A käkowin ta k'u lo kok ri are' jumul chik chupam ru nan rech kil chi na u wäch chukamul? —xcha che.
4 Nicodemos perguntou: — Como é que um homem velho pode nascer de novo? Será que ele pode voltar para a barriga da sua mãe e nascer outra vez?
5 Ri Jesús xch'awik, xub'ij che: Qas tzij kinb'ij che la chi ri winaq ri man kil tä na u wäch ruk' joron, xuquje' ruk' ri Loq'alaj Espíritu, man kuya' taj kopan chila' jawije' ri kätaqan wi ri Dios, —kächa che.
5 Jesus disse:
6 Ri winaq ri kalk'ualax kumal ru nan u tat, xaq winaq ri'. Are k'u ri winaq ri kalk'ualax rumal ri Loq'alaj Espíritu, ralk'ual ri Dios ri'.
6 Quem nasce de pais humanos é um ser de natureza humana; quem nasce do Espírito é um ser de natureza espiritual.
7 Mäkajmaj b'a' la chi kinb'ij che la: “Rajwaxik chi kil chi na u wäch jun winaq jumul chik,” —kächa che.
7 Por isso não fique admirado porque eu disse que todos vocês precisam nascer de novo.
8 Je' jas ri kiäqiq' xa apawije' käjich'ich' wi, kätataj ru jininem, man q'alaj tä k'ut jawije' ri käpe wi, o jawije' ri ke' wi. Are k'u je ri' ri winaq ri kil u wäch rumal ri Loq'alaj Espíritu, —xcha ri Jesús che.
8 O vento sopra onde quer, e ouve-se o barulho que ele faz, mas não se sabe de onde ele vem, nem para onde vai. A mesma coisa acontece com todos os que nascem do Espírito.
9 Ri tat Nicodemo xuta' chi jumul che ri Jesús, xub'ij: ¿Jas k'u ru b'anik wa'? —xcha che.
9 — Como pode ser isso? — perguntou Nicodemos.
10 Ri Jesús xch'awik, xub'ij che: Ri lal, lal jun nimalaj ajtij pa Israel. ¿A mat käch'ob' la wa' ri tajin kinb'ij? —kächa che.
10 Jesus respondeu:
11 Qas tzij kinb'ij che la, chi ri uj käqab'ij ri qetam, käqaq'alajisaj k'u ri qilom. Are k'u ri alaq man käkoj tä alaq ri käqab'ij chech alaq.
11 Pois eu afirmo ao senhor que isto é verdade: nós falamos daquilo que sabemos e contamos o que temos visto, mas vocês não querem aceitar a nossa mensagem.
12 We man käkoj alaq ri kinb'ij chrij ri käk'ulmataj waral cho ruwächulew, ¿a are ta k'u lo käkoj alaq ri' we kintzijon chrij ri käk'ulmataj pa ri kaj? —kächa che.
12 Se vocês não creem quando falo das coisas deste mundo, como vão crer se eu falar das coisas do céu?
13 Man k'o tä jun winaq paqalinaq b'i chila' chikaj, xane xaq xuwi ri qajinaq loq chikaj. Are k'u ri in, in ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq, —kächa ri Jesús.
13 Ninguém subiu ao céu, a não ser o
14 Jas ri xb'antaj pa ri juyub' ri kätz'inowik aretaq ri qa mam Moisés xuyak ri jun kumätz re ch'ich' bronce puwi' jun che' chkiwäch ri winaq, je k'u ri' käb'an na chwe in, in ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq. Kinyak na in chkiwäch ri winaq.
14 — Assim como Moisés, no deserto, levantou a cobra de bronze numa estaca, assim também o Filho do Homem tem de ser levantado,
15 Je ri' rech apachin ri käkojon chwe in man käsach tä u wäch, xane kuriq ri k'aslemal ri man k'o tä u k'isik, —xcha ri Jesús che ri tat Nicodemo.
15 para que todos os que crerem nele tenham a vida eterna.
16 Ri Dios k'ut sib'alaj keraj ri winaq cho ruwächulew chi xusipaj loq ru K'ojol ri xaq xuwi wa' u K'ojol k'olik, rech apachin ri käkojon che ri Are' man käsach tä u wäch, xane kuriq ri k'aslemal ri man k'o tä u k'isik.
16 Porque Deus amou o mundo tanto, que deu o seu único Filho, para que todo aquele que nele crer não morra, mas tenha a vida eterna.
17 Ri Dios man xutaq tä loq ru K'ojol cho ruwächulew chuq'atik tzij pa ki wi' ri winaq chi k'äjisaxik ki wäch, xane che ki to'ik.
17 Pois Deus mandou o seu Filho para salvar o mundo e não para julgá-lo.
18 Jachin ri käkojon che ru K'ojol ri Dios, man käq'at tä tzij puwi' chi käk'äjisax u wäch. Jachin k'u ri man käkojon tä che, ya q'atom chi tzij puwi' chi käk'äjisax u wäch rumal chi man käkojon tä che ru K'ojol ri Dios ri xaq xuwi u K'ojol wa' k'olik.
18 — Aquele que crê no Filho não é julgado; mas quem não crê já está julgado porque não crê no Filho único de Deus.
19 Ri man kekojon taj q'atom chi tzij pa ki wi' chi käk'äjisax ki wäch rumal chi aretaq ri saqil xpe cho ruwächulew, ri winaq are utz xkil wi ri q'equm rumal chi man utz taj ri tajin käka'no.
19 E é assim que o julgamento é feito: Deus mandou a luz ao mundo, mas as pessoas preferiram a escuridão porque fazem o que é mau.
20 Konojel ri käka'n etzelal käketzelaj u wäch ri saqil. Man käkaj tä k'u keqeb' cho ri saqil rumal chi man käkaj taj chi käq'alajin ri etzelal ri tajin käka'no.
20 Pois todos os que fazem o mal odeiam a luz e fogem dela, para que ninguém veja as coisas más que eles fazem.
21 Jachin k'u taq ri käka'n ri qas tzij, keqeb' ri' cho ri saqil rech käq'alajinik chi ronojel ri tajin käka'no are wa' ri kraj ri Dios.
21 Mas os que vivem de acordo com a verdade procuram a luz, a fim de que possa ser visto claramente que as suas ações são feitas de acordo com a vontade de Deus.
22 Te k'u ri' ri Jesús xel b'i chila', xe' pa Judea junam kuk' ru tijoxelab'. Naj k'ut xkanaj na chila' kuk' ri e are', xub'an k'u qasna'.
22 Depois disso, Jesus e os seus discípulos foram para a região da Judeia. Ele ficou algum tempo com eles ali e batizava as pessoas.
23 Ri tat Juan xuquje' tajin kub'an qasna' pa Enón, chunaqaj ri Salim, jawije' k'o wi k'ia joron. Xeopan ri winaq ruk', xub'an k'u ki qasna'.
23 João também estava batizando em Enom, perto de Salim, porque lá havia muita água.
24 Mäja' k'u kok ri tat Juan pa che' aretaq xb'antaj wa'.
24 (João ainda não tinha sido preso.)
25 Te ri' xchaptaj jun ch'oj chkixol ru tijoxelab' ri tat Juan kuk' jujun aj Israel chrij ri resaxik ri äwas chkij.
25 Alguns discípulos de João tiveram uma discussão com um judeu sobre a cerimônia de purificação .
26 Xe'kib'ij k'u che ri tat Juan: Ajtij, chilampe la chi ri Jun ri xk'oji uk' la chrelb'al q'ij che ri nima' Jordán, ri Jun ri xq'alajisaj la chqawäch, ri Are' tajin kub'an qasna' kämik, konojel k'u ri winaq tajin keb'e' ruk', —xecha che.
26 Eles foram dizer a João: — Mestre, aquele homem que estava com o senhor no outro lado do rio Jordão está batizando as pessoas. O senhor falou sobre ele, lembra? E todos estão indo atrás dele.
27 Ri tat Juan xub'ij chke: Man k'o tä jun winaq k'o jas käkowin chub'anik, we man yo'm che rumal ri Dios.
27 João respondeu: — Ninguém pode ter alguma coisa se ela não for dada por Deus.
28 Ri ix, qas xita ri' jas ri xinb'ij, chi man in taj ri Cristo, xane xa in taqom loq nab'e chuwäch ri Are'.
28 Vocês são testemunhas de que eu disse: “Eu não sou o Messias , mas fui enviado adiante dele.”
29 Pa jun k'ulanem, ri k'amowinaq b'i ri ali are ri ala. Are k'u ri rachi'l ri ala ri k'o chila' kutatab'ej ri ala kätzijonik, käkikot k'u ruk' aretaq kuto. Je k'u ri' ri in kämik sib'alaj kinkikotik.
29 Num casamento, o noivo é aquele a quem a noiva pertence. O amigo do noivo está ali, e o escuta, e se alegra quando ouve a voz dele. Assim também o que está acontecendo com Jesus me faz ficar completamente alegre.
30 Ri Are' rajwaxik are känimar na u q'ij, are k'u ri in, rajwaxik chi nojim man nim tä chik kinil wi, —xcha ri tat Juan chke ru tijoxelab'.
30 Ele tem de ficar cada vez mais importante, e eu, menos importante.
31 Ri Jun ri käpe chila' chikaj are k'o pa ki wi' konojel. Are k'u ri jun ri xaq ajuwächulew, xuwi kutzijoj ri käb'antaj waral cho ruwächulew. Are k'u ri Jun ri käpe chila' chikaj are k'o pa ki wi' konojel.
31 Aquele que vem de cima é o mais importante de todos, e quem vem da terra é da terra e fala das coisas terrenas. Quem vem do céu é o mais importante de todos.
32 Ri Are' k'ut, are kutzijoj ri rilom, ri u tom. Man k'o tä k'u jun kukojo jas ri kub'ij.
32 Ele fala daquilo que viu e ouviu, mas ninguém aceita a sua mensagem.
33 Jachin k'u ri kukojo, ruk' wa' kujikib'a u b'ixik chi ri Dios kub'ij ri qas tzij.
33 Quem aceita a sua mensagem dá prova de que o que Deus diz é verdade.
34 Ri Jun ri taqom loq rumal ri Dios, kutzijoj ru Tzij ri Dios, rumal chi ri Dios man xaq tä jub'iq' ri Espíritu rech Are' u yo'm che.
34 Aquele que Deus enviou diz as palavras de Deus porque Deus dá do seu Espírito sem medida.
35 Ri Dios qa Tat loq' ru K'ojol chuwäch, u yo'm k'u ronojel pu q'ab'.
35 O Pai ama o Filho e pôs tudo nas mãos dele.
36 Jachin ri käkojon che ru K'ojol ri Dios k'o u k'aslemal ri man k'o tä u k'isik. Jachin k'u ri man kraj taj käkojon che ru K'ojol ri Dios, man k'o tä u k'aslemal ri', xane ri nimalaj royowal ri Dios käpe na puwi', käk'äjisax k'u na u wäch.
36 Por isso quem crê no Filho tem a vida eterna; porém quem desobedece ao Filho nunca terá a vida eterna, mas sofrerá para sempre o castigo de Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.