Atos 7

K'iche' Cantel NT, new spelling (QUC_NEW) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Xpe ri ki nimal sacerdotes, xuta' k'u che ri tat Esteban, xub'ij: ¿A qas tzij wa' ri tajin käb'ix chawij? —xcha che.
1 Então o sumo sacerdote perguntou a Estêvão: — Isso de fato é assim?
2 Xch'aw k'u ri tat Esteban, xub'ij chke konojel: Loq'alaj taq qachalal, alaq k'amal taq qa b'e, tampe alaq ri kinb'ij, —kächa'. Ri qa Dios, ri sib'alaj nim u q'ij, xuk'ut rib' chuwäch ri qa mam Abraham ojer aretaq k'o pa taq ri juyub' re Mesopotamia, k'ä mäjoq käq'ax are' pa ri tinimit Harán.
2 Estêvão respondeu: — Irmãos e pais, escutem. O Deus da glória apareceu a Abraão, nosso pai, quando este estava na Mesopotâmia, antes de morar em Harã,
3 Xub'ij che: “Chaya kan ra tinimit, xuquje' konojel ri awachalaxik, rech kate' pa ri ulew ri kink'ut na chawäch,” —xcha che.
3 e lhe disse: “Saia da sua terra e do meio da sua parentela e vá para a terra que eu lhe mostrarei.”
4 Xel k'u b'i ri qa mam Abraham pa ri ki tinimit ri winaq aj Caldea, xe'k, xk'oji pa Harán. Te k'u ri', aretaq käminaq chi ru tat, xk'am loq rumal ri Dios waral pa we tinimit ri k'o wi alaq kämik.
4 Então Abraão saiu da terra dos caldeus e foi morar em Harã. E dali, com a morte de seu pai, Deus o trouxe para esta terra em que vocês agora estão morando.
5 Man xyi' tä k'u ch'äqap ulew che rechb'al ri qa mam Abraham pa we tinimit ri' rumal ri Dios, man k'o tä k'u ne jun alaj ch'äqap ri kuya' käk'oji wi. Xub'ij k'u ri Dios che chi käpe na ri q'ij aretaq ri are' kärechb'ej na ri ulew, käkanaj kan wa' we ulew ri' chke ri ralk'ual aretaq käkäm ri are', pune ta ne mäja' k'o ralk'ual ri qa mam Abraham pa taq ri q'ij ri'.
5 Nela, não lhe deu herança, nem sequer o espaço de um pé; mas prometeu dar-lhe a posse dela e, depois dele, à sua descendência, embora Abraão ainda não tivesse filhos.
6 Xuquje' xub'ij ri Dios che chi ri ralk'ual ri kil na ki wäch kek'oji na pa jun tinimit chik, ri man ki tinimit taj. Kek'oji na pa ki q'ab' ri winaq jela', kepatänin na chke. Are kiejeb' ciento junab' käkiriq na k'äx chila', —xcha ri Dios.
6 E Deus falou que a descendência dele seria peregrina em terra estrangeira, onde seriam escravizados e maltratados durante quatrocentos anos.
7 Xuquje' xub'ij ri Dios che: “Ri in kinq'at na tzij pa ki wi' ri nik'iaj winaq chik ri kekojow na che patänil taq ke. Keb'el k'u na loq chila', kinkipatänij na waral ri',” —xcha ri Dios che.
7 — Deus disse ainda: “Castigarei a nação da qual forem escravos; e, depois disso, sairão daí e me servirão neste lugar.”
8 Xuquje' xub'an jun trato ri Dios ruk' ri qa mam Abraham. Che retal ri trato xtaqan ri Dios chi käq'at ru cuerpo jun achi o jun ala.Rumal ri' ri qa mam Abraham, aretaq ilom chi u wäch ri alaj a Isaac ru k'ojol, chuwajxaq q'ij xukoj ri etal che ru cuerpo. Xuquje' je' xub'an ri tat Isaac che ri a Jacob ru k'ojol, ri tat Jacob xuquje' xukoj ri retal ri trato chke ru k'ojol ri are', xq'at ri ki cuerpo. Ri kab'lajuj u k'ojol ri tat Jacob e are wa' ri ojer taq ki mam konojel ri winaq aj Israel kämik, —kächa'.
8 Então lhe deu a aliança da circuncisão. Assim, Abraão gerou Isaque e o circuncidou no oitavo dia; e Isaque gerou Jacó, e Jacó gerou os doze patriarcas.
9 Ri ralk'ual ri tat Jacob, ri qa mam ojer, k'äx xkina' che ri a José ri ki chaq',xkik'iyij k'ut rech käk'am b'i pa Egipto. Ri Dios k'ut, k'o ri Are' ruk' ri a José.
9 — Os patriarcas, invejosos de José, venderam-no para ser levado para o Egito. Mas Deus estava com ele
10 Xuto' k'ut pa konojel taq ri k'äxk'ol ri xuriqo. Xuya u no'j, xuya che chi utz kil wi rumal ri Faraón ri nim taqanel puwi' ri Egipto. Aretaq achi chik ri a José, ri Faraón xukoj ri are' che q'atal tzij puwi' ronojel ri Egipto, xuquje' xukoj ri are' che taqanel puwi' ri rachoch. Ronojel k'ut xuya pu q'ab', —kächa'.
10 e o livrou de todas as suas aflições, concedendo-lhe também graça e sabedoria diante de Faraó, rei do Egito, que o constituiu governador daquela nação e de toda a casa real.
11 Xpe k'u wi'jal xuquje' nimalaj k'äxk'ol puwi' ronojel ri Egipto, xuquje' puwi' ronojel ri Canaán. Ri qa nan qa tat ojer man k'o tä chi ri käkitijo.
11 Depois houve fome e grande sofrimento em todo o Egito e em Canaã, e nossos pais não achavam o que comer.
12 Are k'u ri tat Jacob, aretaq xuto chi k'o triko pa Egipto, xeutaq b'i ri u k'ojol jela'. Ri kab'lajuj u k'ojol ri tat Jacob, e are k'u wa' ri qa mam ojer. Are k'u nab'e mul wa' ri xeb'e' pa Egipto.
12 Mas, quando Jacó ouviu que no Egito havia trigo, mandou, pela primeira vez, os nossos pais até lá.
13 Chukamul chik ri xeb'e'k, are chi' ri tat José xuk'ut rib' chkiwäch ri rachalal, xretamaj k'u ri nim taqanel, ri Faraón, jachin taq ri rachalaxik ri tat José.
13 Na segunda vez, José se fez reconhecer pelos seus irmãos, e o Faraó veio a conhecer a família de José.
14 Xtaqan k'u ri tat José chuk'amik ri Jacob ru tat, xuquje' konojel ri nik'iaj rachalaxik. E oxk'al olajuj winaq k'u wa' chkonojel.
14 Então José mandou chamar Jacó, seu pai, e toda a sua parentela, isto é, setenta e cinco pessoas.
15 Je' u q'axik wa' ri tat Jacob pa Egipto junam kuk' ri rachalaxik, chila' k'ut xkäm wi. Xuquje' chila' xekäm wi ri kab'lajuj u k'ojol, ri ojer taq qa mam.
15 Jacó foi para o Egito, e ali morreu ele e também os nossos pais.
16 Xk'am k'u loq ri ki cuerpo pa Siquem rech kemuq pa ri muqub'al ri xuloq' ri qa mam Abraham chke ru k'ojol ri tat Hamor aj Siquem ruk' ru rajil ri are', —kächa'.
16 Depois eles foram transportados para Siquém e postos no túmulo que Abraão tinha comprado dos filhos de Hamor, em Siquém, pagando um certo preço.
17 Aretaq k'ut xa jub'iq' kraj man kopan ri q'ij ri käb'antajik jas ru b'im ri Dios ruk' juramento che ri qa mam Abraham, ri tinimit Israel xnimarik, sib'alaj xek'iar k'u ri qa winaqil pa Egipto.
17 — E, quando já estava próximo o tempo em que Deus cumpriria a promessa feita a Abraão, o povo cresceu e se multiplicou no Egito,
18 Are chi' k'ut xok chi na jun taqanel chik puwi' ri Egipto ri man retam tä u wäch ri tat José.
18 até que se levantou ali outro rei, que não conhecia José.
19 We nim taqanel ri' xna'w che ki sub'ik ri qa winaqil, xub'an k'u etzelal chke ri qa nan qa tat ojer. Xub'an k'äx chke, xeutaqo rech kekiwonob'a kan ri alaj taq kalk'ual ri te' xil ki wäch rech xaq kekämik.
19 Este outro rei tratou com astúcia a nossa gente e torturou os nossos pais, a ponto de forçá-los a abandonar seus meninos recém-nascidos, para que não sobrevivessem.
20 Pa taq k'u ri q'ij ri' xil u wäch ri alaj a Moisés. Are sib'alaj utz xil wi rumal ri Dios. Ru nan u tat xekowinik xkik'iyisaj na oxib' ik' cho kachoch.
20 Por esse tempo nasceu Moisés, que era formoso aos olhos de Deus. Durante três meses ele foi mantido na casa de seu pai.
21 Aretaq k'ut xajwatajik chi xkiya kanoq, xriqtaj rumal ru mia'l ri Faraón ri taqanel puwi' ri Egipto, xuk'am b'i cho rachoch, xuk'iyisaj, xub'an ralb'al che.
21 Quando tiveram de abandoná-lo, a filha de Faraó o recolheu e criou como seu próprio filho.
22 Je ri' ri a Moisés xk'ut ronojel u wäch etamb'al re Egipto chuwäch, xuquje' ronojel u wäch no'j. Rumal wa' ri a Moisés xk'oji nimalaj u no'j. Nim chi k'u u q'ij ri are'. Xq'alajin k'u wa' aretaq xch'awik, xuquje' pa ronojel ri xub'ano, —kächa'.
22 E Moisés foi educado em toda a ciência dos egípcios e era poderoso em palavras e obras.
23 Aretaq tz'aqat chik kawinaq u junab', xpe pa ranima' ri ki solixik ru winaqil, ri winaq aj Israel.
23 — Quando completou quarenta anos, Moisés teve a ideia de visitar os seus irmãos, os filhos de Israel.
24 Chila' xril jun chke ru winaqil ri tajin käb'an k'äx che rumal jun aj Egipto. Xe' k'ut, xuto', xukämisaj k'u ri aj Egipto chutojik u k'exel ri k'äx ri xub'an che ri aj Israel.
24 Vendo um homem ser maltratado, saiu em defesa dele e vingou o oprimido, matando o egípcio.
25 Xuchomaj k'u ri tat Moisés chi ru winaqil käkich'ob' na chi ri Dios kukoj na ri are' che ki tzoqopixik. Ri e are' k'ut man xkich'ob' tä wa'.
25 Ora, Moisés pensava que seus irmãos entenderiam que Deus queria salvá-los por meio dele; eles, porém, não entenderam.
26 Chukab' q'ij chik ri tat Moisés xeuriq kieb' winaq aj Israel ri tajin kech'ojinik, kraj k'ut kujach ki wäch, kuya utzil chkixol, xub'ij chke: “Ri alaq achalal ib' alaq. ¿Jas che k'äx käb'an alaq chb'il taq ib' alaq?” —xcha chke.
26 No dia seguinte, Moisés aproximou-se de uns que brigavam e procurou reconduzi-los à paz, dizendo: “Homens, vocês são irmãos; por que estão maltratando um ao outro?”
27 Are k'u ri jun ri tajin kub'an k'äx che ri rachi'l, xupaqchij apan ri tat Moisés jela', xub'ij che: “¿Jachin xatkojow che taqanel xuquje' che q'atal tzij pa qa wi'?
27 Mas o que agredia o seu próximo repeliu Moisés, dizendo: “Quem colocou você como chefe e juiz sobre nós?
28 ¿A kawaj kinakämisaj jas ri xab'an che ri jun aj Egipto iwir?” —xcha che.
28 Será que quer me matar, assim como ontem matou o egípcio?”
29 Aretaq ri tat Moisés xuta wa' we tzij ri', xanimaj b'ik, xel b'i pa Egipto, xe' pa Madián. Xk'oji k'u chkixol winaq ri man u winaqil taj. Chila' k'ut xk'uli'k. Xil ki wäch kieb' u k'ojol, —kächa'.
29 Ao ouvir isto, Moisés fugiu e se tornou peregrino na terra de Midiã, onde lhe nasceram dois filhos.
30 Ok'owinaq chi k'u kawinaq junab', xuk'ut rib' jun ángel chuwäch pa ri juyub' ri kätz'inowik, naqaj che ri nim juyub', Sinaí u b'i'. Ri ángel k'o pa ri q'aq' rech ri juwi' k'ix ri tajin käk'atik.
30 — Passados quarenta anos, apareceu-lhe, no deserto do monte Sinai, um anjo, por entre as chamas de uma sarça que estava queimando.
31 Sib'alaj k'u xukajmaj wa' ri tat Moisés aretaq xrilo. Aretaq xqeb' ruk' rech qas kärilo, xuto chi xch'aw loq ri Qajaw Dios, xub'ij:
31 Moisés ficou maravilhado diante daquela visão e, aproximando-se para contemplá-la, ouviu-se a voz do Senhor, que disse:
32 “In ri' ri ki Dios ri a mam ojer, ru Dios ri a mam Abraham, ru Dios ri a mam Isaac, ru Dios ri a mam Jacob,” —xcha'. Are k'u ri tat Moisés xuxej rib', xb'irb'itik, man xukoch' tä chik xrilo.
32 “Eu sou o Deus dos seus pais, o Deus de Abraão, de Isaque e de Jacó.” Moisés, tremendo de medo, não ousava contemplar a sarça.
33 Xub'ij k'u ri Qajaw Dios che: “Chewesaj ra xajäb', rumal chi ri ch'äqap ulew ri at k'o wi are loq'alaj ulew wa'.
33 Então o Senhor disse: “Tire as sandálias dos pés, porque o lugar em que você está é terra santa.
34 Qas tzij wilom ri k'äx ri tajin käkiriq ri nu winaq pa Egipto. Nu tom ri koq'ej ri winaq, rumal k'u ri' in qajinaq loq che ki to'ik, rech ketzoqopitajik. ¡Tasa'jmpe'! Katintaq na b'i pa Egipto,” —xcha ri Qajaw Dios che, —kächa ri tat Esteban.
34 Certamente vi o sofrimento do meu povo no Egito, ouvi o seu gemido e desci para libertá-lo. Venha, agora; vou mandar você para o Egito.”
35 Are ri tat Moisés xetzelax u wäch kumal ri winaq aj Israel. Xkib'ij che: “¿Jachin xatkojow pa qa wi' che taqanel, xuquje' che q'atal tzij?” —xecha che. Pune je ri', are ri are' ri xutaq b'i ri Dios che taqanel pa ki wi' xuquje' che to'l ke. Je' xub'an ri Dios rumal ri ángel ri xuk'ut rib' chuwäch pa ri juwi' k'ix.
35 — A este Moisés, a quem tinham rejeitado, dizendo: “Quem colocou você como chefe e juiz?”, Deus enviou como chefe e libertador, com a assistência do anjo que lhe apareceu na sarça.
36 Ri tat Moisés are ri are' ri xeresaj loq ri qa nan qa tat ojer pa Egipto. Xub'an nimaq taq k'utb'al xuquje' taq kajmab'al pa Egipto, pa ri Kiäq Mar, xuquje' pa taq ri juyub' ri kätz'inowik. Kawinaq junab' k'ut xub'an wa'.
36 Foi Moisés quem os tirou de lá, fazendo prodígios e sinais na terra do Egito, no mar Vermelho e no deserto, durante quarenta anos.
37 Are wa' ri tat Moisés ri xub'ij chke ri winaq aj Israel: “Ri Dios kucha' na jun chke ri i winaqil, kutaq k'u na rech kok che q'alajisal re ru Loq' Pixab', je' jas ri xinutaq in. Rajwaxik k'ut chi kinimaj ronojel ri kub'ij chiwe,” —xcha chke.
37 Foi ainda Moisés quem disse aos filhos de Israel: “Deus fará com que, do meio dos irmãos de vocês, se levante um profeta semelhante a mim.”
38 Tzare k'u ri' ri tat Moisés ri xk'oji chkixol ri winaq aj Israel ri ki mulim kib' pa ri juyub' ri kätz'inowik, xuquje' xk'oji ri are' ruk' ri ángel ri xch'aw ruk' puwi' ri nim juyub', Sinaí u b'i',xuquje' kuk' ri qa nan qa tat ojer. Xuquje' xuta ri tzij ri kuya ri qas k'aslemal, xuk'am k'ut, xuya loq wa' chqe uj, —kächa ri tat Esteban chke.
38 É este Moisés quem esteve na congregação no deserto, com o anjo que lhe falava no monte Sinai e com os nossos pais. Foi ele quem recebeu palavras vivas para nos transmitir.
39 Ri qa mam ojer k'ut, man xkaj taj xeniman che, xane xa xketzelaj u wäch. Xkipaqchij ri qa mam Moisés, xkirayij pa kanima' ri ki tzelejik jumul chik pa Egipto.
39 — Nossos pais não quiseram obedecer a Moisés, mas o rejeitaram e, no seu coração, voltaram para o Egito,
40 Xkib'ij che ri tat Aarón: “Cheab'ana jujun qa tiox ri kenab'ej na chqawäch, rumal chi man qetam taj jas xuk'ulmaj we tat Moisés ri xujesan loq pa Egipto,” —xecha che.
40 dizendo a Arão: “Faça para nós deuses que vão adiante de nós; porque, quanto a este Moisés, que nos tirou da terra do Egito, não sabemos o que lhe aconteceu.”
41 Xka'n k'u jun ki tiox ri je' käpe jun alaj ama' wakäx, xekikämisaj taq awaj, xekisipaj k'u cho ri ki tiox ri xka'no. Xka'n k'u jun nimaq'ij, xekikot ruk' ri jun tiox ri xaq e are' xeb'anowik.
41 Naqueles dias, fizeram um bezerro e ofereceram sacrifício ao ídolo, alegrando-se com as obras das suas mãos.
42 Rumal ri' ri Dios xutas rib' chkij, xeutzoqopij kanoq rech kekiq'ijilaj ri q'ij, ri ik', ri ch'imil, je' jas ri käb'ix pa ri ki wuj ri q'alajisal taq re ru Loq' Pixab' ri Dios:
42 Mas Deus se afastou e os entregou à adoração das estrelas do céu, como está escrito no Livro dos Profetas: “Ó casa de Israel, será que foi para mim que vocês ofereceram vítimas e sacrifícios no deserto, durante quarenta anos?
43 —xcha ri Dios chke.
43 Não é verdade que vocês levantaram o tabernáculo de Moloque e a estrela de Renfã, o deus de vocês, imagens que vocês fizeram para as adorar? Por isso, vou mandar vocês ao exílio para além da Babilônia.”
44 Ri qa nan qa tat ojer, aretaq xkib'inib'ej ri juyub' ri kätz'inowik, k'o ri rachoch Dios kuk'.Are wa' ri b'anom ruk' manta, ri k'o wi ri tz'alam taq ab'aj re ri Pixab'. Je' k'u u b'anik wa' jas ri xub'ij ri Dios che ri qa mam Moisés, aretaq xub'ij che chi kub'an jun rachoch Dios ri je' u b'anik jas ri k'utum chuwäch.
44 — O tabernáculo do testemunho estava entre nossos pais no deserto, como havia ordenado aquele que disse a Moisés que o fizesse segundo o modelo que tinha visto.
45 Ri qa nan qa tat ojer xkechb'ej wa' we rachoch Dios ri' pa ki q'ab' ri ki nan ki tat ri e are'. Aretaq k'ut ri winaq ri' rachi'l ri tat Josué xeb'okik, xek'oji pa ri kulew ri nik'iaj winaq chik ri esam b'i chkiwäch rumal ri Dios, xkik'am b'i ri rachoch Dios kuk'. Xeq'ijilan k'u chupam k'ä pa ru q'ijol ri qa mam David ojer.
45 Também nossos pais, com Josué, tendo recebido o tabernáculo, o levaram, quando tomaram posse das nações que Deus expulsou da presença deles. Foi assim até os dias de Davi,
46 Ri nim taqanel David nim xil wi rumal ri Dios, je ri' chi xuriq nimalaj utzil pa ru k'aslemal. Rumal ri' are u rayinik kuyak jun qas rachoch ri Dios. Are Dios wa' ru Dios ri qa mam Jacob ojer xuquje'.
46 que obteve o favor de Deus e pediu autorização para construir uma casa para o Deus de Jacó.
47 Are k'u ri tat Salomón ru k'ojol ri tat David xyakow wa' we ja ri' che ri Dios aretaq xok che taqanel.
47 Mas foi Salomão quem lhe edificou a casa.
48 Pune ri Nimalaj Dios aj Chikaj man käk'oji tä pa jun ja ri xa b'anom kumal winaq, jas ri xub'ij ri q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios:
48 Entretanto, o Altíssimo não habita em casas feitas por mãos humanas. Como diz o profeta:
49 — ausente —
49 “O céu é o meu trono, e a terra é o estrado dos meus pés. Que casa vocês edificarão para mim, diz o Senhor, ou qual é o lugar do meu repouso?
50 —xcha ri Dios, —xcha ri tat Esteban.
50 Não é fato que a minha mão fez todas estas coisas?”
51 Ri tat Esteban xutaqej u b'ixik chke ri ki nimaqil ri winaq: Ri alaq sib'alaj ab'ajarinaq ri anima' alaq. Ri anima' alaq man keniman tä che ri Dios, man kok tä k'u ru tzij pa jolom alaq. Alaq xaq junam kuk' ri man e kojonelab' taj. Ri alaq amaq'el käq'atej alaq u wäch ri Loq'alaj Espíritu. Junam alaq kuk' ri mam alaq ojer, —kächa'.
51 — Homens teimosos e incircuncisos de coração e de ouvidos, vocês sempre resistem ao Espírito Santo. Vocês fazem exatamente o mesmo que fizeram os seus pais.
52 ¿A k'o lo jun chke ri q'alajisal taq re ru Loq' Pixab' ri Dios ri mat xb'an k'äx che kumal ri mam alaq ojer? Man k'o tä jun, xane xekikämisaj ri xeyo'w loq u b'ixik chi käpe na ri Cristo ri Jikomalaj Patänil re ri Dios.Are k'u wa' ri xjach alaq pa ki q'ab' ri winaq, xkämisaj alaq.
52 Qual dos profetas os pais de vocês não perseguiram? Eles mataram os que anteriormente anunciavam a vinda do Justo, do qual vocês agora se tornaram traidores e assassinos,
53 Ru Pixab' ri Dios ri xyi' nab'e kanoq kumal ri ángeles che ri qa mam Moisés, are Pixab' wa' ri xyi' chech alaq. Pune je ri', ri xub'an ri Dios rech käyataj ri Pixab' pa q'ab' alaq, man känimaj tä alaq wa', —xcha ri tat Esteban chke.
53 vocês que receberam a lei por ministério de anjos e não a guardaram.
54 Ri winaq, aretaq xkita wa' we tzij ri', sib'alaj xpe koyowal che ri tat Esteban, xkimut'ut'ej ri ki ware chrij chuk'utik ri nimalaj koyowal.
54 Ao ouvirem isto, ficaram com o coração cheio de raiva e rangiam os dentes contra ele.
55 Are k'u ri are' qajinaq ri Loq'alaj Espíritu puwi', xka'y chikaj, xril k'u ri je'lalaj u juluwem ri Dios, xuquje' xril ri Jesús, tak'al pa ru wikiäq'ab' ri Dios.
55 Mas Estêvão, cheio do Espírito Santo, fitou os olhos no céu e viu a glória de Deus e Jesus, que estava à direita de Deus.
56 Xub'ij k'ut: ¡Chilampe alaq! —xcha'. Kinwil ri kaj jaqtalik, xuquje' kinwil ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaqk'o pa ru wikiäq'ab' ri Dios, —xcha chke.
56 Então disse: — Eis que vejo os céus abertos e o Filho do Homem, em pé à direita de Deus.
57 Ri nimaq taq tata'ib' xkitz'apij ri ki xikin, sib'alaj ko xkiraqaqej ki chi'. Xaq jun xkiyo' xeb'e' chrij ri tat Esteban.
57 Eles, porém, gritando bem alto, taparam os ouvidos e, unânimes, avançaram contra ele.
58 Xkesaj b'i chrij ri tinimit, xkik'iäq k'u che ab'aj. Ri achijab' k'ut ri xeb'anow tzij chrij ri are' xkiya kan ri katz'iaq ruk' jun achi, Saulo u b'i'.
58 E, expulsando-o da cidade, o apedrejaram. As testemunhas deixaram as capas deles aos pés de um jovem chamado Saulo.
59 Aretaq tajin käkik'iäq che ab'aj, ri tat Esteban xub'an orar, xuta' toq'ob' che ri Qajaw Jesús, xub'ij: Qajaw Jesús, k'ama la ri wanima', —xcha'.
59 E enquanto o apedrejavam, Estêvão orava, dizendo: — Senhor Jesus, recebe o meu espírito!
60 Te k'u ri' xxuki'k, ko xuraq u chi', xub'ij: Tat, mäya la wa' we mak ri' chkij, —xcha ri tat Esteban. Xuwi xb'itaj wa' rumal, xel ranima'.
60 Então, ajoelhando-se, gritou bem alto: — Senhor, não os condenes por causa deste pecado! E, depois que ele disse isso, morreu.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.