Atos 3

K'iche' Cantel NT, new spelling (QUC_NEW) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Jun q'ij xepaqi'k, xeb'e' ri tat Pedro rachi'l ri tat Juan pa ri nimalaj rachoch Dios pa ri u rox hora re ri b'enaq q'ij, ri hora ri käb'an ri oración.
1 Certo dia de tarde, Pedro e João estavam indo ao Templo para a oração das três horas.
2 Chila' k'ut k'o jun achi ri man xkowin taj xb'inik rumal ri k'äx ri k'o che ri raqan tzpa taq ri q'ij ri xil u wäch. Xyi' k'u wa' chuchi' ri nimalaj rachoch Dios chi' ri uchib'e ri kojom Sib'alaj Je'lik che ru b'i'. Je' k'u xb'an wa' che ri achi ronojel q'ij rech kuta' u limosna chke ri winaq ri keb'ok b'i pa ri nimalaj rachoch Dios.
2 Estava ali um homem que tinha nascido coxo. Todos os dias ele era levado para um dos portões do Templo, chamado “Portão Formoso”, a fim de pedir esmolas às pessoas que entravam no pátio do Templo.
3 Aretaq ri achi xeril ri kieb' apóstoles, ri tat Pedro, ri tat Juan okem ke pa ri rachoch Dios, xuta' jun u limosna chke.
3 Quando o coxo viu Pedro e João entrando, pediu uma esmola.
4 Ri e are' k'ut ko xeka'y che, xub'ij k'u ri tat Pedro: Chatka'y chqe, —xcha che.
4 Eles olharam firmemente para ele, e Pedro disse: — Olhe para nós!
5 Ri achi ko xka'y chke, xuchomaj are' chi k'o jas käyi' kan che kumal.
5 O homem olhou para eles, esperando receber alguma coisa.
6 Are k'u ri tat Pedro xub'ij che: Man k'o tä nu rajil, man k'o tä saq puaq, man k'o tä q'än puaq. Are k'u ri k'o wuk' kinya na chawe. Rumal ri Jesucristo aj Nazaret, pa ru b'i' ri Are', chatwalijoq, chatb'inoq, —xcha che.
6 Então Pedro disse: — Não tenho nenhum dinheiro, mas o que tenho eu lhe dou: pelo poder do nome de Jesus Cristo, de Nazaré, levante-se e ande.
7 Ri tat Pedro xuchap che ru wikiäq'ab', xuyako. Chanim k'ut xekowir ri raqan ri achi, xuquje' ru qul taq raqan.
7 Em seguida Pedro pegou a mão direita do homem e o ajudou a se levantar. No mesmo instante os pés e os tornozelos dele ficaram firmes.
8 Xa je ri' ri achi ri u b'anom k'äx ri raqan xuk'iäq rib', xtak'ik, xuchaplej b'inem. Xok k'u b'i junam kuk' ri apóstoles pa ri nimalaj rachoch Dios, xb'inik, xuk'iäq rib', xuya u q'ij ri Dios.
8 Então ele deu um pulo, ficou de pé e começou a andar. Depois entrou no pátio do Templo com eles, andando, pulando e agradecendo a Deus.
9 Konojel k'u ri winaq xkilo chi tajin käb'inik, xuquje' chi tajin kuya u q'ij ri Dios.
9 Toda a multidão viu o homem pulando e louvando a Deus.
10 Sib'alaj k'u xkikajmaj wa' ri xuk'ulmaj ri achi, man xkiriq tä k'ut jas käka'no rumal chi xketamaj u wäch ri achi chi are ri kät'uyi ronojel q'ij chuta'ik u limosna chuwäch ri nimalaj rachoch Dios pa ri porta ri kojom Sib'alaj Je'lik che ru b'i'.
10 Quando perceberam que aquele era o mendigo que ficava sentado perto do Portão Formoso do Templo, ficaram admirados e espantados com o que havia acontecido.
11 Ri achi ri u b'anom k'äx ri raqan nab'e, ri xkunatajik, ri are' man xutzoqopij tä ri tat Pedro, ri tat Juan. Konojel k'u ri winaq sib'alaj ki kajmam kib', xkitij anim, xkimulij kib' chkij ri kieb' apóstoles pa ri raqan ja ru b'i' Raqan Ja re Salomón ri e k'o wi ri e are'.
11 O homem que havia sido curado acompanhou Pedro e João. Todas as pessoas estavam admiradas e correram para a parte do pátio do Templo chamada “ Alpendre de Salomão ”, onde eles estavam.
12 Aretaq ri tat Pedro xrilo chi xkimulij kib' ri winaq, xub'ij chke: Qachalal, alaq aj Israel, ¿jas che käkajmaj alaq wa' ri xb'antajik? ¿Jas che ko kujka'yej alaq? ¿A xa kächomaj alaq chi ruk' ri qa chuq'ab' uj o xa rumal chi sib'alaj uj nimanelab' che ri Dios xqa'no chi käb'in we achi ri'?
12 Quando Pedro viu isso, disse ao povo: — Israelitas, por que vocês estão admirados? Por que estão olhando firmemente para nós como se tivéssemos feito este homem andar por causa do nosso próprio poder ou por causa da nossa dedicação a Deus?
13 Man je' tä ri', xane are ru Dios ri qa mam Abraham, ri qa mam Isaac, xuquje' ri qa mam Jacob, are Dios wa' xa xunimarisaj u q'ij ri Jesús, ri loq'alaj u K'ojol ri xjach alaq pa ki q'ab' ri q'atal taq tzij. Aretaq ri tat Pilato xuchomaj u tzoqopixik b'ik, ri alaq man xaj tä alaq.
13 O Deus dos nossos antepassados, o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó, foi quem deu glória ao seu Servo Jesus. Mas vocês o entregaram às autoridades e o rejeitaram diante de Pilatos; e, quando ele resolveu soltá-lo, vocês não quiseram.
14 Man xaj tä alaq chi kätzoqopix ri loq'alaj u K'ojol ri Dios ri qas jikom ranima', xane xb'ij alaq chi are utz kätzoqopix jun kämisanel chuk'exwäch ri Are'.
14 Jesus era bom e dedicado a Deus, mas vocês o rejeitaram. Em vez de pedirem a liberdade para ele, pediram que Pilatos soltasse um criminoso.
15 Xaq je ri' xkämisaj alaq ri Jesús, ri jun ri käyo'w ri qas k'aslemal chke ri winaq. Ri Dios k'ut xuk'astajisaj ri Are' chkixol ri käminaqib'. Ri uj k'ut xqilo chi qas tzij xk'astajik.
15 Assim vocês mataram o Autor da vida; mas Deus o ressuscitou, e nós somos testemunhas disso.
16 Rumal k'u ri kojonik che ru b'i' ri Jesús xutzir we achi ri' ri kil alaq, ri etam alaq u wäch. Ri kojonik ri' che ri Jesús, are wa' xb'anowik chi xutzir kanoq we achi ri' chuwäch onojel alaq, —kächa ri tat Pedro.
16 Foi o poder do nome de Jesus que deu forças a este homem. O que vocês estão vendo e sabendo foi feito pela fé no seu nome, pois foi a fé em Jesus que curou este homem em frente de todos vocês.
17 Wetam k'u in, qachalal, chi ri alaq, xuquje' ri k'amal taq b'e alaq, xkämisaj alaq ri Jesús rumal chi man qas käch'ob' alaq ri tajin käb'an alaq.
17 — Agora, meus irmãos, eu sei que o que vocês e os seus líderes fizeram com Jesus foi sem saber o que estavam fazendo.
18 Ri Dios k'ut xuya' chi je wa' xb'anik, rech je' kel wi ri u b'im loq ri Are' kumal konojel ri ojer taq q'alajisal re ru Loq' Pixab', chi ri Cristo ri cha'tal rumal ri Dios kuriq na k'äx.
18 Mas Deus cumpriu assim o que havia anunciado há muito tempo pelos profetas , isto é, que o Messias , que ele escolheu, tinha de sofrer.
19 Rumal ri' chk'exa anima' alaq, tzelej b'a' alaq ruk' ri Dios rech kesachtaj ri mak alaq, —kächa'. We je' käb'an alaq wa', ri Dios kub'ano chi kepe na q'ij re jororemal rech kuxlan anima' alaq.
19 Portanto, arrependam-se e voltem para Deus, a fim de que ele perdoe os pecados de vocês.
20 Xuquje' kutaq na loq ri Jesús ri ojer ri' cha'talik rech kok che Cristo che to'ik alaq.
20 E também para que tempos de nova força espiritual venham do Senhor, e ele mande Jesus, que ele já tinha escolhido para ser o Messias de vocês.
21 Che we chanim ri' rajwaxik chi ri Jesucristo käk'oji na kan pa ri kaj k'ä kutzirisax k'u na ronojel rumal ri Dios, käb'an na u b'anik ronojel wa' jas ri u b'anom nab'e, je' jas ri xub'ij loq ri Dios chkichi' ri loq'alaj taq q'alajisal re ru Loq' Pixab' ojer, —kächa ri tat Pedro.
21 Jesus precisa ficar no céu até chegar o tempo em que todas as coisas serão renovadas, como Deus anunciou há muito tempo pelos seus fiéis mensageiros, os profetas.
22 Rumal ri' ri qa mam Moisés xub'ij chke ri qa nan qa tat ojer: “Ri Qajaw ri qa Dios kucha' na jun chke ri i winaqil, kutaq k'u na rech kok che q'alajisal re ru Loq' Pixab', je' jas ri xinutaq in. Rajwaxik k'ut chi kinimaj ronojel ri kub'ij chiwe,” —kächa'.
22 Pois Moisés disse: “Do meio de vocês o Senhor Deus escolherá e enviará para vocês um profeta, assim como ele me enviou. Obedeçam a tudo o que ele lhes disser.
23 “Apachin k'u ri man kuta tä ri kub'ij ri q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios ri', kesax na b'i pa ri tinimit Israel, käsachisax k'u na u wäch,” —xcha ri qa mam Moisés, —kächa ri tat Pedro.
23 Aquele que não obedecer será separado do povo de Deus e destruído.”
24 Konojel k'u ri q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios, kächapletaj loq ruk' ri qa mam Samuel, xuquje' ri k'ä te xepe chik, konojel wa' ri xeq'alajisanik, xkiya loq u b'ixik wa' ri tajin käk'ulmataj kämik, —kächa'.
24 Samuel e todos os profetas que vieram depois dele falaram a respeito destes dias.
25 Ronojel ri xuchi'j loq ri Dios kumal taq ri q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Are', ech alaq wa'. Ri Dios k'ut xub'an jun trato kuk' ri qa mam ojer chub'anik utzil chech alaq, aretaq xub'ij che ri qa mam Abraham: “Konojel ri winaq cho ruwächulew ketewchitaj k'u na kumal ri awachalaxik ri kil na ki wäch,” —xcha ri Dios.
25 As promessas que Deus fez por meio dos seus profetas são para vocês. E vocês fazem parte da aliança que Deus fez com os seus antepassados, quando disse para Abraão: “Por meio dos seus descendentes, eu abençoarei todas as nações do mundo.”
26 Aretaq ri Dios xuk'astajisaj ru K'ojol chkixol ri käminaqib', nab'e xutaq b'i uk' alaq, alaq ri' ri winaq aj Israel, rech kätewchix na alaq, rumal chi ri Are' kub'ano chi chjujunal alaq kätas ib' alaq chrij ri etzelal, —xcha ri tat Pedro chke.
26 — Assim Deus escolheu o seu Servo e o mandou primeiro a vocês, para abençoá-los, e para que cada um de vocês abandone os seus pecados.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.