Atos 14

K'iche' Cantel NT, new spelling (QUC_NEW) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Aretaq xeopan pa ri tinimit Iconio, ri tat Pablo, ri tat Bernabé xeb'ok pa ri rachoch Dios ri käkimulij wi kib' ri winaq aj Israel. Ru Loq' Pixab' ri Dios ri xkitzijoj xub'ano chi e k'ia chke ri winaq aj Israel xekojonik, xuquje' e k'ia chke ri nik'iaj winaq chik.
1 Em Icônio, Paulo e Barnabé entraram juntos na sinagoga judaica e falaram de tal modo, que veio a crer grande multidão, tanto de judeus como de gregos.
2 Are k'u ri winaq aj Israel ri man kekojon tä che ru Loq' Pixab' ri Dios xkikoj ki k'ux ri nik'iaj winaq chik ri man e aj Israel taj, rech käketzelaj ki wäch ri kojonelab'.
2 Mas os judeus que não tinham crido incitaram e irritaram os ânimos dos gentios contra os irmãos.
3 Rumal ri' ri tat Pablo, ri tat Bernabé naj xek'oji na chila'. Man xkixej tä kib' chutzijoxik ru Loq' Pixab' ri Dios, ku'l k'u ki k'ux chrij ri Qajaw Jesús. Are ri Qajaw Jesús xuk'ut chkiwäch ri winaq chi are ri Are' yo'winaq ri tzij ri' chke. Are tzij wa' ri tajin käkitzijoj ri apóstoles chrij ru toq'ob' ri Dios. Xuya k'u ki chuq'ab' rech käka'n nimaq taq etal, xuquje' nimaq taq kajmab'al chkiwäch ri winaq.
3 Entretanto, Paulo e Barnabé ficaram bastante tempo em Icônio, falando ousadamente no Senhor, o qual confirmava a palavra da sua graça, concedendo que, por mão deles, se fizessem sinais e prodígios.
4 Are k'u ri winaq ri e k'o pa ri tinimit xub'an kieb' ki k'ux chkij ri apóstoles. Nik'iaj xkikoj kib' kuk' ri winaq aj Israel, nik'iaj chik xkikoj kib' kuk' ri apóstoles.
4 Mas o povo da cidade se dividiu: uns eram pelos judeus; outros, pelos apóstolos.
5 Te k'u ri' ri winaq aj Israel kuk' ri nik'iaj winaq chik ri man e aj Israel taj xjunamataj ki tzij kuk' ri k'amal taq ki b'e, xewalij k'u chkij ri apóstoles che ki k'ulelaxik, chi käkitze'j ki wäch, kekib'an k'u che ab'aj.
5 Então surgiu um movimento entre os gentios e os judeus, com o apoio das suas autoridades, para os maltratar e apedrejar.
6 Aretaq k'ut ri tat Pablo, ri tat Bernabé xketamaj wa', xeanimaj b'ik, xeb'e' pa Listra, pa Derbe. E are' tinimit wa' ri e k'o pa Licaonia. Xuquje' xeb'e' pa taq ri k'olib'al chkij taq we tinimit ri'.
6 Quando Paulo e Barnabé souberam disso, fugiram para Listra e Derbe, cidades da Licaônia, e para as regiões vizinhas,
7 Chila' k'ut xuquje' xkitzijoj wi ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio.
7 onde anunciaram o evangelho.
8 K'o k'u jun achi pa Listra ri man käkowin taj käb'inik. Xa t'uyul qajoq chila'. Ri achi ri' man k'o tä jumul b'ininaq rumal chi k'äx u b'anom ri raqan tzpa taq ri q'ij ri xil u wäch.
8 Em Listra, costumava estar sentado certo homem aleijado, paralítico desde o seu nascimento, e que nunca tinha conseguido andar.
9 We achi ri' u tatab'em ri tajin kutzijoj ri tat Pablo. Ri tat Pablo k'ut ko xka'y che, xrilo chi k'o u kojonik rech kutzirik.
9 Esse homem ouviu Paulo falar. Quando Paulo fixou nele os olhos e viu que ele tinha fé para ser curado,
10 Ko k'u xuch'ab'ej, xub'ij che: ¡Chatwalijoq, chattak'aloq! —xcha che. Ri achi k'ut xaq jun xuya', xtak'ik, xuchap b'inem.
10 disse a ele em voz alta: — Levante-se direito sobre os pés! O homem saltou e começou a andar.
11 Aretaq ri winaq xkil ri xub'an ri tat Pablo, xkiraq ki chi', xkib'ij pa ri ki ch'ab'al ri aj Licaonia: ¡E are' ri qa dios wa' ri je' kepe winaq ri e ulinaq quk'! —xecha'.
11 Quando as multidões viram o que Paulo tinha feito, gritaram em língua licaônica: — Os deuses, em forma de homens, desceram até nós.
12 Xkib'ij chi ri tat Bernabé are ri ki dios u b'i' Júpiter, are k'u ri tat Pablo are ri ki dios u b'i' Mercurio, rumal chi are ri are' ri sib'alaj kätzijonik.
12 A Barnabé chamavam Júpiter, e a Paulo, Mercúrio, porque este era o principal portador da palavra.
13 Ri sacerdote ri käpatänin pa ri rachoch ri ki dios Júpiter ri k'o chuchi' ri tinimit, xeuk'am loq ama'ib' taq wakäx, xuquje' wiqob'al re kotz'ij. Ri sacerdote ri' junam kuk' ri winaq, e are' ta xkaj xekiq'ijilaj ri apóstoles, xuquje' xekikämisaj ta ri wakäx chuya'ik chkiwäch.
13 O sacerdote de Júpiter, cujo templo estava em frente da cidade, trazendo touros e grinaldas para junto dos portões da cidade, queria oferecer um sacrifício juntamente com a multidão.
14 Aretaq k'ut ri kieb' apóstoles, ri tat Bernabé rachi'l ri tat Pablo, xkil ri tajin käka'no, xkijis ri katz'iaq chkij. (Ri xka'n ri apóstoles, are kuk'ut chkiwäch ri winaq chi sib'alaj äwas ri tajin käka'no.) Xkinim kib' chkixol ri winaq, xkiraq ki chi', xkib'ij:
14 Porém, ouvindo isto, os apóstolos Barnabé e Paulo, rasgando as suas roupas, saltaram para o meio da multidão, gritando:
15 ¡Tata'ib'! ¿Jas che je' tajin käb'an alaq wa'? Ri uj xaq uj winaq je' jas ri alaq. Ri uj k'ut, uj petinaq chutzijoxik ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio chech alaq, rech käya kan alaq u b'anik wa' ri naq'atal wi alaq ri man k'o tä ki patän, rech käkojon alaq che ri k'aslik Dios. Are Dios wa' ri b'anowinaq ri kaj, ri ulew, ri mar, xuquje' konojel ri jastaq ri e k'o cho ri kaj, ri e k'o cho ri ulew, xuquje' ri e k'o pa ri mar.
15 — Senhores, por que estão fazendo isto? Nós também somos seres humanos como vocês, sujeitos aos mesmos sentimentos, e anunciamos o evangelho a vocês para que se convertam destas coisas vãs ao Deus vivo, que fez o céu, a terra, o mar e tudo o que neles há.
16 Pa ri ojer taq q'ij ri Dios xuya chke ri winaq chi käka'no jachike ri käkaj.
16 Nas gerações passadas, Deus permitiu que todos os povos andassem nos seus próprios caminhos.
17 Amaq'el k'ut xuk'ut chkiwäch ri winaq jachin ri' ri Are' ruk' ri u b'anik utzil chke. Are ri Are' käyo'w ri jäb', kub'ano chi sib'alaj käwächin ri qa tiko'n, kuya ronojel ri käqatijo, kuya k'u kikotemal pa qanima', —xecha chke.
17 Contudo, não deixou de dar testemunho de si mesmo, fazendo o bem, dando a vocês chuvas do céu e estações frutíferas, enchendo o coração de vocês de fartura e de alegria.
18 Pune je' xkib'ij wa' ri apóstoles, xajwataj chi xkikoj ki chuq'ab' chuq'atexik chi ri winaq mat xekikämisaj ri wakäx chuya'ik chkiwäch che ki q'ijilaxik.
18 Dizendo isto, foi ainda com dificuldade que impediram a multidão de lhes oferecer sacrifícios.
19 Xeopan k'u jujun winaq aj Israel ri e petinaq pa ri tinimit Antioquía, xuquje' pa ri tinimit Iconio ri xkikoj ki k'ux ri winaq, xka'n k'u ri tat Pablo che ab'aj. Xkichomaj k'ut chi ya käminaq chik, xkichararej b'ik, xekiya k'u kan chutza'm ja.
19 Entretanto, chegaram judeus de Antioquia e Icônio e, instigando as multidões, apedrejaram Paulo e o arrastaram para fora da cidade, dando-o por morto.
20 Aretaq k'ut xkimulij kib' ri kojonelab' chrij ri tat Pablo, ri are' xwalijik, xok chi na b'ik pa ri tinimit. Chukab' q'ij, rachi'l ri tat Bernabé, xe' pa ri tinimit Derbe.
20 Mas, quando os discípulos o rodearam, ele se levantou e entrou na cidade. No dia seguinte, foi com Barnabé para Derbe.
21 Aretaq xeto'taj chutzijoxik ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio pa ri tinimit Derbe ri xekojon wi k'ia winaq, xetzelej chi jumul pa Listra, pa Iconio, xuquje' pa Antioquía.
21 E, tendo anunciado o evangelho naquela cidade e feito muitos discípulos, Paulo e Barnabé voltaram para Listra, Icônio e Antioquia,
22 Pa taq we tinimit ri' xkiya k'u anima' chke ri kojonelab', xekipixb'aj k'ut chi käkitaqej ri kojonik che ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio. Xuquje' xkib'ij chke chi rajwaxik kujok'ow na pa taq k'ia u wäch k'äxk'ol k'ä mäjoq kujopan ruk' ri Dios rech kätaqan ri Are' pa qa wi'.
22 fortalecendo o ânimo dos discípulos, exortando-os a permanecerem firmes na fé e mostrando que, através de muitas tribulações, nos importa entrar no Reino de Deus.
23 Xekikoj k'u k'amal taq ki b'e ri qachalal kojonelab' pa ronojel tinimit. Xka'n orar, xka'n ri ayuno, te k'u ri' xekijach pu q'ab' ri Qajaw Dios ri e kojoninaq che.
23 E, promovendo-lhes, em cada igreja, a eleição de presbíteros, depois de orar com jejuns, os encomendaram ao Senhor, em quem haviam crido.
24 Pa ri ki tzelejik, xeok'ow pa Pisidia, xeopan k'u pa Panfilia.
24 Atravessando a Pisídia, Paulo e Barnabé se dirigiram à Panfília.
25 Xkitzijoj na ru Loq' Pixab' ri Dios pa ri tinimit Perge, te k'u ri' xeq'ax pa Atalia.
25 E, tendo anunciado a palavra em Perge, foram para Atália
26 Kelik chila' xkiya b'i kib' pa ri barco, xeb'e' pa Antioquía. Are tinimit wa' ri xejach wi pu q'ab' ri Dios rech kub'an toq'ob' chke che ki to'ik chub'anik ri chak ri k'ä te xk'is kumal.
26 e dali navegaram para Antioquia, onde tinham sido recomendados à graça de Deus para a obra que agora tinham terminado.
27 Aretaq xeopan pa Antioquía, xekimulij ri qachalal kojonelab'. Xkitzijoj k'u chke ri nimaq taq kajmab'al ru b'anom ri Dios kuk', xkitzijoj xuquje' jas xub'an ri Dios chuya'ik chke ri nik'iaj winaq chik ri man aj Israel taj chi ri e are' xuquje' kekojonik.
27 Quando chegaram a Antioquia, reuniram a igreja e relataram tudo o que Deus havia feito com eles e como tinha aberto aos gentios a porta da fé.
28 Naj k'ut xek'oji na ri tat Pablo, ri tat Bernabé chila' kuk' ri kojonelab'.
28 E permaneceram muito tempo com os discípulos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.