Atos 13
K'iche' Cantel NT, new spelling (QUC_NEW) vs NVT
1 E k'o k'u q'alajisal taq re ru Loq' Pixab' ri Dios chkixol ri qachalal kojonelab' ri e k'o pa ri tinimit Antioquía, xuquje' e k'o tijonelab'. E are' ri tat Bernabé, ri tat Simón ri xuquje' käb'ix Negro che, ri tat Lucio ri aj Cirene, ri tat Manaén ri junam xk'iyisax ruk' ri tat Herodes ri nim q'atal tzij re Galilea, xuquje' k'o ri tat Saulo.
1 Entre os profetas e mestres da igreja de Antioquia da Síria estavam Barnabé e Simeão, chamado Negro, Lúcio de Cirene, Manaém, que tinha sido criado com o rei Herodes Antipas, e Saulo.
2 Pa jun q'ij tajin keq'ijilan che ri Qajaw Dios, xuquje' tajin käka'n ayunar, xch'aw k'u ri Loq'alaj Espíritu, xub'ij: Chitasa ri tat Bernabé rachi'l ri tat Saulo chub'anik ri chak ri e nu sik'im wi, —xcha chke.
2 Certo dia, enquanto adoravam o Senhor e jejuavam, o Espírito Santo disse: “Separem Barnabé e Saulo para realizarem o trabalho para o qual os chamei”.
3 Aretaq xeto'taj che ri ayuno, xka'n orar, xkiya ri ki q'ab' pa ki wi', te k'u ri' xekitaq b'ik.
3 Então, depois de mais jejuns e orações, impuseram as mãos sobre eles e os enviaram em sua missão.
4 Xetaq k'u b'i ri tat Bernabé, ri tat Saulo rumal ri Loq'alaj Espíritu, xa je ri' xeb'e' pa ri tinimit Seleucia, kelik chi b'i chila' pa barco, xeq'ax pa Chipre, jun ch'äqap ulew wa' ri k'o pa ri mar.
4 Enviados pelo Espírito Santo, eles desceram ao porto de Selêucia, de onde navegaram para a ilha de Chipre.
5 Aretaq xeopan pa ri tinimit Salamina ri k'o chi' ri mar, xkitzijoj ru Loq' Pixab' ri Dios pa taq ri rachoch Dios ri käkimulij wi kib' ri winaq aj Israel. Kachi'l k'u ri a Juan ri xuquje' käb'ix Marcos che, kätob'an ri are' kuk' chutzijoxik ru Loq' Pixab' ri Dios.
5 Ali, na cidade de Salamina, foram às sinagogas judaicas e pregaram a palavra de Deus. João Marcos os acompanhava como assistente.
6 Xkib'inib'ej k'u ronojel ri ch'äqap ulew ri', xeopan pa ri tinimit Pafos. Chila' xkiriq wi jun ajq'ij aj Israel, ri Barjesús u b'i'. Ri are' kub'an che rib' chi q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios, man qas tzij tä k'u ri kub'ij.
6 Viajaram por toda a ilha até que, por fim, chegaram a Pafos, onde encontraram um feiticeiro judeu, um falso profeta chamado Barjesus.
7 Ri ajq'ij ri' k'o ruk' ri nim q'atal tzij, Sergio Paulo u b'i', jun tata' wa' ri sib'alaj k'o u no'j. Xtaqan k'u ri are' chusik'ixik ri tat Bernabé rachi'l ri tat Saulo, rumal chi kraj kuta ru Loq' Pixab' ri Dios.
7 Ele acompanhava o governador Sérgio Paulo, um homem inteligente que convidou Barnabé e Saulo para visitá-lo, pois desejava ouvir a palavra de Deus.
8 Are k'u ri ajq'ij ri käb'ix Elimas che pa ri ch'ab'al griego, xuq'atej ki wäch ri tat Bernabé, ri tat Saulo. Man kraj tä ri are' chi käkojon ri nim q'atal tzij.
8 Mas Elimas, o feiticeiro (esse é o significado de seu nome), opôs-se a eles, na tentativa de impedir que o governador viesse a crer.
9 Are k'u ri tat Saulo ri xuquje' käb'ix Pablo che, qajinaq ri Loq'alaj Espíritu puwi', ko xka'y che ri ajq'ij.
9 Cheio do Espírito Santo, Saulo, também conhecido como Paulo, encarou Elimas nos olhos
10 Te k'u ri' xub'ij che: ¡Lal ri' jun nimalaj b'anal tzij, lal b'anal etzelal, lal ralk'ual ri Itzel, are k'ulel la ru b'anik ronojel u wäch utzil! ¿Jas che man kätäni tä la chujech'b'exik ri jikomalaj u b'eyal ri qas u Tzij ri Dios?
10 e disse: “Filho do diabo, cheio de toda espécie de engano e maldade e inimigo de tudo que é certo! Quando deixará de distorcer os caminhos retos do Senhor?
11 Cheyej b'a' na la, ¡ri Dios kuk'äjisaj na wäch la! Che kieb' oxib' q'ij man käka'y tä chi na la, man kil tä chi na la ru saqil ri q'ij, —xcha che. ¡Chanim k'ut xmoyirik! Xaq kämalal chik pa taq u xkut, kutzukuj jachin käyuqen b'ik rumal chi man käka'y tä chik.
11 Preste atenção, pois o Senhor colocou a mão sobre você para castigá-lo, e você ficará cego, sem conseguir ver a luz do sol por algum tempo”. No mesmo instante, neblina e escuridão cobriram-lhe os olhos e ele começou a tatear, suplicando que alguém o tomasse pela mão e o guiasse.
12 Aretaq k'ut ri nim q'atal tzij xril ri xb'antajik, xkojon k'u ri are'. Sib'alaj kukajmaj ri tijonik chrij ri Qajaw Jesús.
12 Quando o governador viu o que havia acontecido, creu, muito admirado com o ensino a respeito do Senhor.
13 Xeb'el k'u b'i pa ri tinimit Pafos, ri tat Pablo xuquje' taq ri rachi'l xeopan pa ri tinimit Perge ri k'o pa Panfilia. Xkanaj k'u kan ri a Juan (ri xuquje' kukoj Marcos che ru b'i'), xtzelej kan pa Jerusalén.
13 Paulo e seus companheiros saíram de Pafos num navio e foram à Panfília, onde aportaram em Perge. Ali, João Marcos os deixou e voltou para Jerusalém.
14 Xeb'el chi b'i ri e are' pa Perge, xeopan pa ri tinimit Antioquía re Pisidia. Pa jun q'ij k'ut re uxlanem, xeb'ok pa ri rachoch Dios ri käkimulij wi kib' ri winaq aj Israel, xet'uyi k'ut.
14 Paulo e Barnabé prosseguiram para o interior, até Antioquia da Pisídia. No sábado, foram à sinagoga.
15 Aretaq xsik'itaj chupam taq ri wuj re ru Pixab' ri Moisés, xuquje' chupam taq ri ki wuj ri q'alajisal taq re ru Loq' Pixab' ri Dios, ri tata'ib' k'amal taq ki b'e ri winaq xekisik'ij ri tat Pablo, ri tat Bernabé, xkib'ij chke: Qachalal, we k'o jas kaj alaq käb'ij alaq che ki pixb'exik ri winaq, kuya' käch'aw alaq, —xecha chke.
15 Depois da leitura dos livros da lei e dos profetas, os chefes da sinagoga lhes mandaram um recado: “Irmãos, se vocês têm uma palavra de encorajamento para o povo, podem falar”.
16 Xwalij k'u ri tat Pablo, xuk'ut ruk' ru q'ab' chi mech'aw ri winaq, te k'u ri' xub'ij chke: Alaq tata'ib' aj Israel, xuquje' ri alaq ri nim kil wi alaq ri Dios, ¡tampe alaq! —kächa'.
16 Então Paulo ficou em pé, levantou a mão para pedir silêncio e começou a falar: “Homens de Israel e gentios tementes a Deus, ouçam-me!
17 Ru Dios ri tinimit Israel xeucha' ri qa mam ojer, kumal k'u ri e are' xub'an jun nimalaj tinimit, pune xa koqxa'nim kib' pa Egipto. Ri Dios k'ut xukoj ri nimalaj u chuq'ab' che kesaxik loq chila'.
17 “O Deus desta nação de Israel escolheu nossos antepassados e fez que se multiplicassem e se fortalecessem durante o tempo em que ficaram no Egito. Então, com braço poderoso, ele os tirou da escravidão.
18 Ri Dios kawinaq junab' xukoch' u wäch che ri ki k'aslemal ri winaq aj Israel pa ri juyub' ri kätz'inowik.
18 Ele suportou seu comportamento durante os quarenta anos em que andaram sem rumo pelo deserto.
19 Xusach ki wäch wuqub' tinimit ri e k'o pa Canaán, xujach k'u ri kulew ri winaq ri' chke ri qa mam ojer.
19 Destruiu sete nações em Canaã e deu seu território a Israel como herança.
20 Te k'u ri' kiejeb' ciento junab' ruk' kawinaq lajuj chik xq'at tzij pa ki wi' kumal q'atal taq tzij. Ri qa mam Samuel k'ut, jun q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios, are k'isb'al ke ri q'atal taq tzij ri'.
20 Tudo isso levou cerca de quatrocentos e cinquenta anos. “Depois, Deus lhes deu juízes para governá-los até o tempo do profeta Samuel.
21 Xkita' k'u ri winaq che ri Dios chi kukoj jun nim taqanel ri kätaqan pa ki wi'. Xukoj k'u ri tat Saúl ru k'ojol ri tat Cis che nim taqanel pa ki wi'. Ri tata' ri' are re ri rachalaxik ri qa mam Benjamín ojer. Kawinaq junab' k'ut xtaqan ri are' pa ki wi'.
21 Então o povo pediu um rei, e ele lhes deu Saul, filho de Quis, homem da tribo de Benjamim, e ele reinou por quarenta anos.
22 Te k'u ri' ri Dios xresaj ri tat Saúl che taqanel, xukoj chi ri qa mam David che taqanel pa ki wi'. Chrij k'u wa' xub'ij wi: “Nu riqom ri a David ru k'ojol ri tat Isaí. Käkikot k'u ri wanima' rumal wa' we achi ri'. Kub'an k'u na ri are' ronojel ri kwaj,” —xcha ri Dios.
22 Mas Deus removeu Saul e colocou em seu lugar Davi, a respeito de quem Deus disse: ‘Davi, filho de Jessé, é um homem segundo o meu coração; fará tudo que for da minha vontade’.
23 Ri Jesús k'ut are jun chke ri rachalaxik ri qa mam David, are k'u wa' ri xwalijisax rumal ri Dios rech keuto' ri winaq aj Israel, je' jas ri xuchi'j loq ojer.
23 “E Jesus, um dos descendentes de Davi, é o salvador que Deus concedeu a Israel, conforme sua promessa!
24 Mäjoq k'u kul ri Jesús, ri tat Juan xutzijoj chke konojel ri winaq aj Israel chi rajwaxik käkik'ex ki chomanik, käkik'ex kanima', käb'an k'u ki qasna'.
24 Antes da vinda de Jesus, João Batista anunciou que todo o povo de Israel precisava se arrepender e ser batizado.
25 Aretaq k'ut xa ko'l man kopan ru kämikal ri tat Juan, xub'ij ri are' chke ri winaq: “¿Jachin ri in kichomaj ix? Man in tä ri' ri Cristo, ri To'l Qe ri tajin keyej alaq. K'ä te käpe na ri Are'. Sib'alaj nim u q'ij, man taqal tä k'u chwe kinkir u k'amal ru xajäb',” —xcha chke, —kächa ri tat Pablo.
25 Quando João estava concluindo seu trabalho, perguntou: ‘Vocês pensam que eu sou o Cristo? Não sou! Mas ele vem em breve, e não sou digno sequer de desamarrar as correias de suas sandálias’.
26 Je k'u ri', qachalal, ri alaq rachalaxik ri qa mam Abraham, xuquje' alaq ri käpe alaq pa nik'iaj taq tinimit chik ri nim kil wi alaq ri Dios: Ru Loq' Pixab' ri Dios ri kutzijoj ru tob'anik ri Are' are xtzijox chqe nimalaj qonojel ri uj.
26 “Irmãos, vocês que são filhos de Abraão e também vocês gentios tementes a Deus, esta mensagem de salvação foi enviada a nós.
27 Konojel k'u ri winaq pa ri tinimit Jerusalén, xuquje' ri k'amal taq ki b'e, man xketamaj taj jachin ri' ri Jesús. Man xkikoj tä k'u pa kuenta ri tzij ri tz'ib'tal kan kumal ri q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios ri käsik'ix pa ri rachoch Dios pa taq ri q'ij re uxlanem. Ri e are' xkikämisaj ri Jesús, je' k'u xel wi jas ri ki b'im kan ri q'alajisal taq re ru Loq' Pixab' ri Dios.
27 O povo de Jerusalém e seus líderes não reconheceram que Jesus era aquele a respeito de quem os profetas haviam falado. Em vez disso, eles o condenaram e, ao fazê-lo, cumpriram as palavras dos profetas, que são lidas todos os sábados.
28 Pune man k'o tä jas xkiriq chrij ri Jesús ri taqal wi käkämisaxik, ri e are' k'ut xkib'ij che ri tat Pilato chi kutaq u kämisaxik.
28 Não encontraram motivo legal para executá-lo, mas, ainda assim, pediram a Pilatos que o matasse.
29 Aretaq b'antajinaq kumal ronojel ri tz'ib'tal ojer chrij ri Jesús, xkiqasaj cho ri cruz, xkik'am b'i pa muqik.
29 “Depois de cumprirem tudo que as profecias diziam a respeito dele, eles o tiraram da cruz e o colocaram num túmulo,
30 Ri Dios k'ut xuk'astajisaj ri Jesús chkixol ri käminaqib'.
30 mas Deus o ressuscitou dos mortos.
31 Pa taq ri q'ij ri' k'ia mul xuk'ut rib' ri Jesús chkiwäch ri tijoxelab' ri xeb'e' ruk' aretaq xel b'i pa Galilea, xe' pa ri tinimit Jerusalén. Kämik k'ut are ri e are' ri tajin käkitzijoj chke ri winaq chrij ri Jesús jas ri u b'anom, —kächa chke.
31 E, por muitos dias, ele apareceu àqueles que o tinham acompanhado da Galileia para Jerusalém. Agora eles são suas testemunhas diante do povo.
32 Xaq je ri' ri uj xuquje' käqatzijoj chech alaq ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio: Are wa' ri xuchi'j ri Dios chke ri qa mam ojer,
32 “Estamos aqui para trazer a vocês esta boa-nova. A promessa foi feita a nossos antepassados,
33 ri ya u yo'm chik chqe uj qonojel, ri uj kachalaxik kan ri ojer taq winaq. Je wa' xub'ano aretaq xuk'astajisaj ri Jesús chkixol ri käminaqib'. Je' xk'ulmatajik jas ri tz'ib'tal pa ri ukab' salmo, kub'ij: “Kämik ri' at nu yo'm chkiwäch ri winaq rech käketamaj chi at ri' ri qas nu K'ojol,” —kächa'.
33 e agora Deus a cumpriu para nós, os descendentes deles, ao ressuscitar Jesus. É isto que o segundo salmo diz a respeito dele: ‘Você é meu Filho; hoje eu o gerei’.
34 Ri Dios k'ut xub'ij chi kuk'astajisaj na chkixol ri käminaqib' rech man käq'ay tä ru cuerpo. Je ri' kub'ij ru Loq' Pixab' ri Dios jawije' ri tz'ib'tal wi: “Kintoq'ob'isaj na i wäch jas ri xinchi'j che ri i mam David,” —kächa'.
34 Pois Deus havia prometido ressuscitá-lo dos mortos, para que jamais apodrecesse no túmulo. Ele disse: ‘Eu lhes darei as bênçãos sagradas que prometi a Davi’.
35 Rumal ri' kub'ij pa jun salmo chik: “Mäya la che ri Loq'alaj Patänil ech la chi käq'ay ru cuerpo,” —kächa ri'.
35 Em outro salmo, ele explicou de modo mais direto: ‘Não permitirás que o teu Santo apodreça no túmulo’.
36 Qas tzij k'ut ri qa mam David xeupatänij ri winaq ri e k'o pa taq ri q'ij ri k'asal ri are'. Xeupatänij je' jas ri xtaqan wi ri Dios. Xkäm k'ut, xmuq kuk' ru mam, are k'u ru cuerpo xq'ayik.
36 Não se trata de uma referência a Davi, porque, depois que Davi fez a vontade de Deus em sua geração, morreu e foi sepultado com seus antepassados, e seu corpo apodreceu.
37 Are k'u ri Jesús ri xuk'astajisaj ri Dios chkixol ri käminaqib', man xq'ay tä ru cuerpo.
37 É uma referência a outra pessoa, a alguém a quem Deus ressuscitou e cujo corpo não apodreceu.
38 Chetamaj b'a' alaq, qachalal, chi rumal ri Jesús kätzijox ri sachb'al mak chech alaq.
38 “Ouçam, irmãos! Estamos aqui para proclamar que, por meio de Jesus, há perdão para os pecados.
39 Rumal ri Jesús konojel ri kekojonik käsachtaj ri ki mak, ri ki mak ri man kuya' taj käsachik rumal ru Pixab' ri Moisés.
39 Todo o que nele crê é declarado justo diante de Deus, algo que a lei de Moisés jamais pôde fazer.
40 Chila b'a' ib' alaq, mäqaj ne chij alaq ri xkitz'ib'aj kan pa ri ki wuj ri q'alajisal taq re ru Loq' Pixab' ri Dios ri kub'ij:
40 Por isso, tomem cuidado para que não se apliquem a vocês as palavras dos profetas:
41 —kächa', —xcha ri tat Pablo chke.
41 ‘Olhem, zombadores; fiquem admirados e morram! Pois faço algo em seus dias, algo em que vocês não acreditariam mesmo que lhes contassem’”.
42 Aretaq ri tat Pablo, ri tat Bernabé xeb'el loq pa ri rachoch Dios ri käkimulij wi kib' ri winaq aj Israel, xepe ri winaq, xkita' toq'ob' chke chi ketzelej chi jumul chila' wuqub'ix pa ri q'ij re uxlanem, rech käkitzijoj na ru Loq' Pixab' ri Dios.
42 Quando Paulo e Barnabé estavam saindo da sinagoga, o povo pediu que voltassem a falar dessas coisas na semana seguinte.
43 Aretaq xeto'taj ri winaq che ri mulin ib', e k'ia chke ri winaq aj Israel, xuquje' ri nik'iaj winaq chik ri keq'ijilan che ri Dios, xeb'e' kuk' ri tat Pablo, ri tat Bernabé. Ri e are' k'ut xekipixb'aj chi käkitaqej ri kojonik chrij ri Dios, ru b'anom toq'ob' chke nimalaj konojel.
43 Muitos judeus e gentios devotos convertidos ao judaísmo seguiram Paulo e Barnabé, que insistiam com eles para que continuassem a confiar na graça de Deus.
44 Wuqub'ix chik, aretaq xuriqa ri q'ij re uxlanem, konojel ri winaq pa ri tinimit xkimulij kib' chutatab'exik ru Tzij ri Dios.
44 No sábado seguinte, quase toda a cidade compareceu para ouvir a palavra do Senhor.
45 Ri winaq aj Israel, aretaq xkil ri k'ialaj winaq, k'äx xkina' pa kanima', xkitze'j u wäch ri tat Pablo, xkik'ulelaj u wäch ru tzij.
45 Quando alguns dos judeus viram as multidões, ficaram com inveja, de modo que difamaram Paulo e contestavam tudo que ele dizia.
46 Are k'u ri tat Pablo rachi'l ri tat Bernabé ko xech'awik, man xkixej tä kib', xkib'ij: Chech alaq, ri winaq aj Israel, rajwaxik kätzijox wi nab'e ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio. Rumal k'u chi man käk'amowaj tä alaq, käna' ib' alaq chi man taqal tä chech alaq ri k'aslemal ri man k'o tä u k'isik, rumal ri' kämik kuje' kuk' ri nik'iaj winaq chik ri man e aj Israel taj.
46 Então Paulo e Barnabé se pronunciaram corajosamente, dizendo: “Era necessário que pregássemos a palavra de Deus primeiro a vocês, judeus. Mas, uma vez que vocês a rejeitaram e não se consideraram dignos da vida eterna, agora vamos oferecê-la aos gentios.
47 Rumal chi je' uj u taqom wi ri Qajaw Dios, xub'ij k'ut:—xcha ri Dios, —xecha chke ri winaq.
47 Pois foi isso que o Senhor nos ordenou quando disse: ‘Fiz de você uma luz para os gentios, para levar a salvação até os lugares mais distantes da terra’”.
48 Ri nik'iaj winaq chik, aretaq xkita wa' we tzij ri', sib'alaj xekikotik. ¡Xkichap u b'ixik chi ru Loq' Pixab' ri Qajaw Dios are sib'alaj utz! Konojel k'u ri e sik'im churiqik ri k'aslemal ri man k'o tä u k'isik xekojon che ri Cristo.
48 Quando ouviram isso, os gentios se alegraram e agradeceram ao Senhor por essa mensagem, e todos que haviam sido escolhidos para a vida eterna creram.
49 Je ri' xtzijox ru Loq' Pixab' ri Dios pa konojel taq ri tinimit re ri k'olib'al ri'.
49 Assim, a palavra do Senhor se espalhou por toda aquela região.
50 Are k'u ri winaq aj Israel xkikoj ki k'ux jujun ixoqib' ri keq'ijilan che ri Dios, ri nimaq ki b'anik, xuquje' xkikoj ki k'ux ri tata'ib' ri nimaq ki b'anik ri e k'o pa ri tinimit. Je wa' xka'no rech käkiyak kib' chkij ri tat Pablo, ri tat Bernabé. Xekesaj k'u na b'i pa ri ki tinimit.
50 Então os judeus, instigando as mulheres religiosas influentes e as autoridades da cidade, provocaram uma multidão contra Paulo e Barnabé e os expulsaram dali.
51 Ri tat Pablo, ri tat Bernabé xkitota' kan ri ulew che ri kaqan chkiwäch ri winaq chuq'alajisaxik chi man utz taj ri ki b'anom, k'o ki mak. Te k'u ri' xeb'e' pa ri tinimit Iconio.
51 Eles, porém, sacudiram o pó dos pés em sinal de reprovação e foram à cidade de Icônio.
52 Are k'u ri kojonelab' chila' pa ri tinimit Antioquía sib'alaj xekikotik, q'alaj k'ut chi ri Loq'alaj Espíritu tajin kätaqan pa kanima'.
52 E os discípulos estavam cheios de alegria e do Espírito Santo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.