Atos 11
K'iche' Cantel NT, new spelling (QUC_NEW) vs NTLH
1 Xkita k'u ri apóstoles, xuquje' ri kojonelab' ri e k'o pa Judea, chi ri nik'iaj winaq chik ri man e aj Israel taj xkik'amowaj ru Loq' Pixab' ri Dios.
1 Os apóstolos e os outros seguidores de Jesus em toda a região da Judeia souberam que os não judeus também haviam recebido a palavra de Deus.
2 Aretaq xtzelej ri tat Pedro pa Jerusalén, ri kojonelab' aj Israel ri xaq käkichomaj ri retal ri ojer trato, xkichap yoq'onik chrij ri are'.
2 Quando Pedro voltou para Jerusalém, aqueles que queriam que os não judeus fossem circuncidados o criticaram,
3 Xkita' k'u che: ¿Jas che xok la kuk' ri winaq ri man aj Israel taj, te k'u ri' xwi' la kuk'? —xecha che.
3 dizendo: — Você ficou hospedado na casa de homens que não são circuncidados e até tomou refeições com eles!
4 Are k'u ri tat Pedro xuchap u tzijoxik ronojel ri xb'antajik, xub'ij chke:
4 Então Pedro deu um relatório completo de tudo o que havia acontecido, desde o começo. Ele disse:
5 Pa jun q'ij in k'o pa ri tinimit Jope. Aretaq tajin kinb'an orar, k'o ri xuk'ut ri Dios chnuwäch. Xinwil jun nimalaj manta ri tajin käqaj loq chikaj, chapom che ri kiejeb' u tza'm, qajem kub'ano jawije' ri in k'o wi.
5 — Eu estava na cidade de Jope e lá, enquanto estava orando, tive uma visão. Vi uma coisa parecida com um grande lençol, que baixou do céu, amarrado pelas quatro pontas, e parou perto de mim.
6 Aretaq qas xinka'y che, te ri' xinwilo e k'o awaj kajkaj kaqan chupam, nimaq taq awaj, chikop ri käkijuruj kib', xuquje' chikop ri k'o ki xik'.
6 Eu olhei para dentro daquilo com atenção e vi animais domésticos, animais selvagens, animais que se arrastam pelo chão e aves.
7 K'o k'u Jun ri xch'aw loq chikaj ri xub'ij chwe: “Chatwalijoq, Pedro, chakämisaj apachike chikop, chatwoq,” —xcha chwe.
7 Depois ouvi uma voz, que me dizia: “Pedro, levante-se! Mate e coma!”
8 Ri in k'ut xinb'ij: “¡No, Wajaw! Man k'o tä jumul nu tijom ri man ya'tal tä u tijik, ri äwas chwe kintijo,” —xincha che.
8 Eu respondi: “Isso não, Senhor! Eu nunca comi nenhuma coisa que a lei considera suja ou impura !”
9 Xinuch'ab'ej chi jumul, xub'ij: “Ri kub'ij ri Dios chi ya'tal u tijik, mab'ij k'u che chi äwas u tijik wa',” —xcha chwe.
9 Então a voz falou de novo do céu: “Não chame de impuro aquilo que Deus purificou.”
10 Oxmul wa' xuk'ut rib' chnuwäch, te k'u ri' ri manta ri e k'o wi ri awaj xpaqi chi jumul chikaj.
10 Isso aconteceu três vezes, e depois tudo aquilo voltou para o céu.
11 Che we chanim ri' xeopan oxib' achijab' che nu tzukuxik, ri ki petik pa ri tinimit Cesarea. Xeb'ok k'u pa ri ja jawije' ri in k'o wi.
11 Justamente naquela hora três homens que tinham sido mandados de Cesareia para me buscar chegaram à casa onde eu estava hospedado.
12 Ri Loq'alaj Espíritu rech ri Dios xub'ij chwe chi mub'an kieb' nu k'ux kine' kuk'. Xeb'e' we waqib' qachalal ri' wuk'. Qonojel k'ut xujok b'i pa rachoch jun tata'.
12 E o Espírito de Deus me disse que fosse com eles, sem duvidar. Estes seis irmãos da cidade de Jope também foram comigo, e todos nós entramos na casa de Cornélio.
13 Ri tata' ri' xutzijoj chqe chi xril jun ángel ri xtak'i chuwäch pa ri ja, ri xub'ij che: “Cheataqa b'i jujun achijab' pa ri tinimit Jope chusik'ixik loq jun tata', Simón u b'i', ri xuquje' käb'ix Pedro che.
13 Então ele nos contou como viu na casa dele um anjo, em pé, que lhe disse: “Mande alguém a Jope para buscar Simão, que também é chamado de Pedro.
14 Ri are' kub'ij na chawe jas ri rajwaxik kab'ano rech kariq ru tob'anik ri Dios, ri at xuquje' konojel ri awachalaxik,” —xcha che.
14 Ele vai dizer como você e toda a sua família podem ser salvos.”
15 Aretaq k'ut tajin kinq'alajisaj ru Loq' Pixab' ri Dios chkiwäch ri winaq ri ki mulim kib' chila', xqaj ri Loq'alaj Espíritu pa ki wi', je' jas ri xqaj pa qa wi' uj nab'e.
15 E Pedro continuou: — Quando comecei a falar, o Espírito Santo veio sobre eles, como tinha vindo sobre nós no princípio.
16 Xna'taj k'u chwe ri tzij ri xub'ij ri Qajaw Jesús: “Ri tat Juan qas tzij xub'an qasna' ruk' ja', ri ix k'ut käb'an na i qasna' ruk' ri Loq'alaj Espíritu,” —xcha'.
16 Aí eu lembrei que o Senhor Jesus tinha dito: “É verdade que João batizou com água, mas vocês serão batizados com o Espírito Santo.”
17 Je k'u ri', we ri Dios xusipaj chke ri e are' je' jas ri xusipaj chqe uj ri uj kojoninaq che ri Qajaw Jesucristo, ¿jas ta ne nu b'anik in chi kinq'atej ri kub'an ri Dios? —xcha ri tat Pedro chke.
17 De fato, os não judeus receberam de Deus o mesmo dom que nós recebemos quando cremos no Senhor Jesus Cristo. E quem era eu para ir contra Deus?
18 Aretaq ri qachalal kojonelab' aj Jerusalén xkita ri xub'ij ri apóstol Pedro, man k'o tä chi jas xkib'ij, xkiya k'u u q'ij ri Dios, xkib'ij: ¡Xuquje' b'a' ri nik'iaj winaq chik xyi' chke rumal ri Dios chi käkik'ex kanima', käkik'ex k'u ki chomanik rech käkiriq ke ri k'aslemal ri man k'o tä u k'isik! —xecha ri'.
18 Quando ouviram isso, eles ficaram sem ter o que dizer e louvaram a Deus, dizendo: — Então Deus deu também aos não judeus a oportunidade de se arrependerem e ganharem a vida eterna!
19 Konojel k'u ri kojonelab' xeanimaj chuwäch ri k'äxk'ol ri xwalij chkij pa Jerusalén pa ru q'ijol ri tat Esteban. E k'o ri xeb'e' pa Fenicia, pa Chipre, xuquje' pa ri tinimit Antioquía. Chila' k'ut xaq xuwi chke ri winaq aj Israel xkitzijoj wi ru Loq' Pixab' ri Dios. Man xkitzijoj tä wa' chke ri nik'iaj winaq chik.
19 Os seguidores de Jesus foram espalhados pela perseguição que havia começado com a morte de Estêvão. Alguns foram até a região da Fenícia, a ilha de Chipre e a cidade de Antioquia e anunciavam a palavra de Deus somente aos judeus.
20 E k'o k'u jujun kojonelab' aj Chipre, aj Cirene ri xeopan pa Antioquía, e are k'u taq wa' xkitzijoj ri Evangelio rech ri Qajaw Jesús chke ri nik'iaj winaq chik ri man e aj Israel taj.
20 Mas outros, que eram de Chipre e da cidade de Cirene, foram até Antioquia e falaram também aos não judeus, anunciando a eles a boa notícia a respeito do Senhor Jesus.
21 Xyi' k'u ki chuq'ab' rumal ri Dios, je ri' chi e k'ia xekojonik, xkiya kan ri ojer ki k'aslemal, xkik'amowaj ri Qajaw Jesús pa kanima'.
21 O poder do Senhor estava com eles, e muitas pessoas creram e se converteram ao Senhor.
22 Aretaq k'ut xopan u tzijol wa' kuk' ri qachalal kojonelab' ri e k'o pa ri tinimit Jerusalén, xkitaq k'u b'i ri tat Bernabé pa ri tinimit Antioquía.
22 Essas notícias chegaram à igreja de Jerusalém, que resolveu mandar Barnabé para Antioquia.
23 Aretaq xopan ri tat Bernabé, xrilo k'u chi konojel ki riqom ru toq'ob' ri Dios, sib'alaj xkikot ri are'. Xeupixb'aj k'u konojel chi käkitaqej ri kojonik chrij ri Qajaw Jesús, jikom k'u ri kanima'.
23 Quando chegou lá e viu como Deus tinha abençoado aquela gente, Barnabé ficou muito alegre. E animou todos a continuarem fiéis ao Senhor, de todo o coração.
24 Ri tat Bernabé are jun utzalaj tata', yo'm u chuq'ab' rumal ri Loq'alaj Espíritu, xuquje' sib'alaj nim ru kojonik. Xa je ri' e k'ia ri xekojon che ri Qajaw Jesús rumal ri are'.
24 Barnabé era um homem bom, cheio do Espírito Santo e de fé. E muitos se converteram ao Senhor.
25 Te k'u ri' xe' ri tat Bernabé pa ri tinimit Tarso chutzukuxik ri tat Saulo. Aretaq xuriqo, xuk'am b'i pa ri tinimit Antioquía.
25 Depois Barnabé foi até a cidade de Tarso a fim de buscar Saulo.
26 Jun junab' k'ut xek'oji chila' kuk' ri qachalal kojonelab', xe'kitijoj k'ia winaq. Are pa ri tinimit Antioquía ri xkoj wi Cristianosche ki b'i' ri kojonelab' nab'e mul.
26 Quando o encontrou, ele o levou para Antioquia. Eles se reuniram durante um ano com a gente daquela igreja e ensinaram muitas pessoas. Foi em Antioquia que, pela primeira vez, os seguidores de Jesus foram chamados de cristãos.
27 Pa taq k'u ri q'ij ri' e k'o jujun q'alajisal taq re ru Loq' Pixab' ri Dios ri xeb'el b'i pa ri tinimit Jerusalén, xeb'e' pa ri tinimit Antioquía.
27 Naquele tempo alguns profetas foram de Jerusalém para Antioquia.
28 Jun chke ri e are', are Agabo u b'i'. Xtak'i k'u aq'an chkixol ri qachalal. Xyi' che rumal ri Loq'alaj Espíritu chi kuya u b'ixik chi käpe na jun nimalaj wi'jal pa ronojel ri ulew ri e k'o wi winaq. Xub'an k'u ri nimalaj wi'jal ri' aretaq k'o ri tat Claudio César che nimalaj taqanel puwi' ri Roma.
28 Um deles, chamado Ágabo, levantou-se e, pelo poder do Espírito Santo, anunciou: — Haverá uma grande falta de alimentos no mundo inteiro. Isso aconteceu quando Cláudio era o Imperador romano.
29 Are k'u ri kojonelab' ri e k'o pa ri tinimit Antioquía xkichomaj u mulixik jujun taq quetzal rech käkitaq b'i chke ri kojonelab' ri e k'o pa Judea che ki to'ik. Xkiya k'ut jampa' ri xekowin chuya'ik.
29 Então os cristãos resolveram mandar ajuda aos irmãos que moravam na região da Judeia, e cada um deu de acordo com o que tinha.
30 Xkimulij k'u ri kuchuj, xkijach b'i pa ki q'ab' ri tat Bernabé, ri tat Saulo rech käkik'am b'i chke ri k'amal taq ki b'e ri kojonelab' aj Judea.
30 E mandaram o dinheiro por meio de Barnabé e Saulo, para que eles o entregassem aos presbíteros da igreja.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.