Atos 10

K'iche' Cantel NT, new spelling (QUC_NEW) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 K'o k'u jun tata', Cornelio u b'i', pa ri tinimit Cesarea. Ri tata' ri' are jun ki nimal soldados ri k'o cien achijab' pu q'ab'. Ri soldados ri' käb'ix “Aj Italiano” chke.
1 Havia em Cesaréia um homem chamado Cornélio, centurião do regimento conhecido como Italiano.
2 Ri are' xq'ijilan che ri Dios, junam kuk' konojel ri e k'o pa rachoch. Xniman che ri Dios, xuxej rib' chuwäch. K'ia ri u b'anom che ki to'ik ri meb'a'ib' winaq aj Israel, amaq'el k'ut xub'an orar chuwäch ri Dios.
2 Ele e toda a sua família eram piedosos e tementes a Deus; dava muitas esmolas ao povo e orava continuamente a Deus.
3 Pa jun q'ij, kraj pa ri rox hora re ri b'enaq q'ij, k'o ri xuk'ut ri Dios chuwäch ri tat Cornelio. Are jun ángel ri taqom loq rumal ri qa Tat. Qas xrilo xok b'i ri ángel ruk', te k'u ri' ri ángel xub'ij che: ¡Tat Cornelio! —xcha che.
3 Certo dia, por volta das três horas da tarde, ele teve uma visão. Viu claramente um anjo de Deus que se aproximava dele e dizia: "Cornélio! "
4 Ri are' sib'alaj xuxej rib', ko xka'y che ri ángel, xuta' che: ¿Jas kaj la, tat? —xcha che. Are k'u ri ángel xub'ij che: Ri Dios retam jas a b'anom, chi sib'alaj kab'an orar chuwäch, xuquje' rilom ri utzil ri kab'an chke ri winaq. Man sachinaq tä wa' che ri Are'.
4 Atemorizado, Cornélio olhou para ele e perguntou: "Que é, Senhor? " O anjo respondeu: "Suas orações e esmolas subiram como oferta memorial diante de Deus.
5 Cheataqa b'i jujun achijab' pa ri tinimit Jope chusik'ixik loq jun tata', Simón u b'i', ri xuquje' käb'ix Pedro che, —kächa'.
5 Agora, mande alguns homens a Jope para trazerem um certo Simão, também conhecido como Pedro,
6 Ri are' k'o pa rachoch jun tata' ri xuquje' käkoj Simón che ru b'i'. We tata' ri' are josq'il tz'um, ri k'o rachoch chuchi' ri mar, —kächa'. Ri tat Pedro kub'ij k'u na chawe jas ri rajwaxik kab'ano, —xcha ri ángel che ri tat Cornelio.
6 que está hospedado na casa de Simão, o curtidor de couro, que fica perto do mar".
7 Aretaq b'enaq chi ri ángel ri xtzijon ruk' ri tat Cornelio, ri are' xeusik'ij kieb' chke ri patänil taq re, xuquje' jun soldado ri sib'alaj ku'l u k'ux ri tat Cornelio chrij rumal qas tzij käkojon ri soldado ri' che ri Dios.
7 Depois que o anjo que lhe falou se foi, Cornélio chamou dois dos seus servos e um soldado piedoso dentre os seus auxiliares,
8 Xutzijoj chke ronojel ri xrilo, te k'u ri' xeutaq b'i pa ri tinimit Jope.
8 e, contando-lhes tudo o que tinha acontecido, enviou-os a Jope.
9 Chukab' q'ij e b'enaq ri achijab' pa ri b'e, naqaj chik e k'o wi che ri tinimit Jope. Ri tat Pedro k'ut xpaqi puwi' ri ja ri k'o wi chub'anik orar,kraj are ri u kab'lajuj hora chik.
9 No dia seguinte, por volta do meio dia, enquanto eles viajavam e se aproximavam da cidade, Pedro subiu ao terraço para orar.
10 Sib'alaj känum chi ri tat Pedro, kraj käwi'k, mäja' k'u kutzir ru wa re paq'ij. Ri Dios xub'an che ri tat Pedro chi xsachi'k, k'o k'u ri xuk'ut ri Dios chuwäch.
10 Tendo fome, queria comer; enquanto a refeição estava sendo preparada, caiu em êxtase.
11 Xril ri kaj tajin käjaqjob'ik, te k'u ri' xrilo chi tajin käqaj loq cho ruwächulew jun lik'ilik manta ri sib'alaj nim, ri ximital chke ri kiejeb' u tza'm.
11 Viu o céu aberto e algo semelhante a um grande lençol que descia à terra, preso pelas quatro pontas,
12 E k'o k'u ronojel u wäch awaj chupam ri manta. E k'o chikop ri kajkaj kaqan, xuquje' e k'o chikop ri käkijuruj kib', xuquje' nik'iaj chikop ri kerapapik.
12 contendo toda espécie de quadrúpedes, bem como de répteis da terra e aves do céu.
13 Xuta k'u Jun ri xch'aw loq chikaj ri xub'ij che: Chatwalijoq, Pedro, chakämisaj apachike chikop, chatwoq, —xcha che.
13 Então uma voz lhe disse: "Levante-se, Pedro; mate e coma".
14 Xch'aw k'u ri tat Pedro, xub'ij che: ¡No, Wajaw! Man k'o tä k'u jumul nu tijom ri man ya'tal tä u tijik, ri äwas chwe kintijo, —xcha che.
14 Mas Pedro respondeu: "De modo nenhum, Senhor! Jamais comi algo impuro ou imundo! "
15 Xch'aw jumul chik ri Jun ri xch'aw nab'e, xub'ij che ri tat Pedro: Ri kub'ij ri Dios chi ya'tal u tijik, mab'ij at che chi äwas u tijik wa', —xcha che.
15 A voz lhe falou segunda vez: "Não chame impuro ao que Deus purificou".
16 Oxmul k'ut xb'antaj wa'. Te k'u ri' ri manta xpaqi chi jumul chikaj.
16 Isso aconteceu três vezes, e em seguida o lençol foi recolhido ao céu.
17 Ri tat Pedro tajin kuchomaj jas kel kub'ij wa' ri xrilo aretaq ri achijab' ri e taqom b'i rumal ri tat Cornelio xeopan chi' ri uchib'e chuta'ik we chila' ri rachoch ri tat Simón.
17 Enquanto Pedro estava refletindo no significado da visão, os homens enviados por Cornélio descobriram onde era a casa de Simão e chegaram à porta.
18 Ko xech'awik chuta'ik we chila' jeqel wi jun tata', Simón u b'i', ri xuquje' käb'ix Pedro che.
18 Chamando, perguntaram se ali estava hospedado Simão, conhecido como Pedro.
19 Tajin kächoman k'u na ri tat Pedro chrij ri xuk'ut ri Dios chuwäch aretaq ri Loq'alaj Espíritu xub'ij che: Chawilampe', e k'o oxib' achijab' tajin katkitzukuj.
19 Enquanto Pedro ainda estava pensando na visão, o Espírito lhe disse: "Simão, três homens estão procurando por você.
20 Chatwalij b'a', chatqaj k'u na b'ik. Jat kuk', mub'an k'u kieb' a k'ux. Are ri in xinyo'w taqanik chke chi kepe che a ch'ab'exik, —xcha ri Loq'alaj Espíritu che ri tat Pedro.
20 Portanto, levante-se e desça. Não hesite em ir com eles, pois eu os enviei".
21 Xqaj k'u loq ri tat Pedro, xopan chila' jawije' e k'o wi ri achijab' ri e taqom b'i rumal ri tat Cornelio, xub'ij chke: In ri' ri kintzukuj alaq. ¿Jas tajkil alaq wuk'? —xcha chke.
21 Pedro desceu e disse aos homens: "Eu sou quem vocês estão procurando. Por que motivo vieram? "
22 Ri e are' xech'awik, xkib'ij: Uj taqom loq rumal ri tat Cornelio, ri ki nimal jun ciento soldados. Are jun tata' ri jikom ranima', ri käniman che ri Dios. Ri are' sib'alaj nim kil wi, xuquje' sib'alaj loq' chkiwäch konojel ri winaq aj Israel. Xb'ix k'u che rumal jun ángel ri xtaq loq rumal ri Dios, chi kutaq sik'ixik la rech ke' la cho rachoch, kuta k'u na ri tzij ri käb'ij la, —xecha che.
22 Os homens responderam: "Viemos da parte do centurião Cornélio. Ele é um homem justo e temente a Deus, respeitado por todo o povo judeu. Um santo anjo lhe disse que o chamasse à sua casa, para que ele ouça o que você tem para dizer".
23 Xeoksax k'u pa ja rumal ri tat Pedro, xekanaj chila' che ri jun aq'ab'. Chukab' q'ij xewalijik, xe' k'u ri tat Pedro kuk' ri tata'ib'. E rachi'l jujun qachalal aj Jope.
23 Pedro os convidou a entrar e os hospedou. No dia seguinte Pedro partiu com eles, e alguns dos irmãos de Jope o acompanharam.
24 Chukab' q'ij xeopan pa ri tinimit Cesarea. Eyeninaq k'u ri tat Cornelio chke junam kuk' jujun chke ri rachalaxik, xuquje' ri winaq ri sib'alaj e utz ruk' ri are'.
24 No outro dia chegaram a Cesaréia. Cornélio os esperava com seus parentes e amigos mais íntimos que tinha convidado.
25 Aretaq xopan ri tat Pedro, xel loq ri tat Cornelio chuk'ulaxik, xxuki k'u chuwäch chuq'ijilaxik.
25 Quando Pedro ia entrando na casa, Cornélio dirigiu-se a ele e prostrou-se aos seus pés, adorando-o.
26 Xpe k'u ri tat Pedro, xuyako, xub'ij che: ¡Walij la, tat Cornelio! Ri in, xaq in achi jas ri lal, —xcha che.
26 Mas Pedro o fez levantar-se, dizendo: "Levante-se, eu sou homem como você".
27 Tajin ketzijonik, xeb'ok apan chi' ja. Xok k'u b'i ri tat Pedro, te' xrilo k'ia winaq ki mulim kib'.
27 Conversando com ele, Pedro entrou e encontrou ali reunidas muitas pessoas
28 Xub'ij ri tat Pedro chke ri winaq: Ri alaq etam alaq chi man ya'tal tä che jun aj Israel kärachi'laj o kok pa rachoch jun winaq ri man aj Israel taj. Ri Dios k'ut xuk'ut chnuwäch chi man kuya' taj kinb'ij chi are äwas ri kink'oji ruk' jun winaq ri man aj Israel o kinb'ij chi man ch'ajch'oj tä ri ranima' ri are' cho ri Dios.
28 e lhes disse: "Vocês sabem muito bem que é contra a nossa lei um judeu associar-se a um gentio ou mesmo visitá-lo. Mas Deus me mostrou que eu não deveria chamar impuro ou imundo a homem nenhum.
29 Rumal ri' aretaq xtaqan alaq che nu sik'ixik, man k'o tä jas xinkoj pa nu tzij, xinpe chanim. Kwaj k'ut kinwetamaj jas che xtaqan alaq che nu sik'ixik, —xcha ri tat Pedro chke ri winaq.
29 Por isso, quando fui procurado, vim sem qualquer objeção. Posso perguntar por que vocês me mandaram buscar? "
30 Xch'aw k'u ri tat Cornelio, xub'ij: Xke' ne lo kiejeb' q'ij, je' taq hora ri' tajin kinb'an ri ayuno. Pa ri u rox hora re ri b'enaq q'ij in k'o pa ja, tajin kinb'an orar. Xaq k'u te'talik xtak'atob' jun achi chnuwäch ri sib'alaj käjuluw ri ratz'iaq.
30 Cornélio respondeu: "Há quatro dias eu estava em minha casa orando a esta hora, às três horas da tarde. De repente, colocou-se diante de mim um homem com roupas resplandecentes
31 Xub'ij k'u chwe: “Tat Cornelio, ri oración ri xab'ano xtataj rumal ri Dios, ri utzil ri tajin kab'an chke ri winaq ri k'o ki rajwaxik sib'alaj utz käril wi ri Dios.
31 e disse: ‘Cornélio, Deus ouviu sua oração e lembrou-se de suas esmolas.
32 Chattaqan b'a' chusik'ixik loq ri tat Simón ri xuquje' käb'ix Pedro che, ri k'o pa rachoch jun tata', Simón u b'i', ri k'o pa ri tinimit Jope. We tata' ri' are josq'il tz'um ri k'o rachoch chi' ri mar. Aretaq käpetik kub'ij na chawe jas ri rajwaxik kab'ano,” —xcha chwe.
32 Mande buscar em Jope a Simão, chamado Pedro. Ele está hospedado na casa de Simão, o curtidor de couro, que mora perto do mar’.
33 Rumal ri' chanim xintaqan che sik'ixik la, k'amow k'ut chi xpe la. Che k'u we chanim qonojel qa mulim qib' chuwäch ri Dios. Käqaj k'ut käqatatab'ej ronojel ri taqom la rumal ri Dios chub'ixik chqe, —xcha ri tat Cornelio che ri tat Pedro.
33 Assim, mandei buscar-te imediatamente, e foi bom que tenhas vindo. Agora estamos todos aqui na presença de Deus, para ouvir tudo que o Senhor te mandou dizer-nos".
34 Xuchaplej k'u tzijonem ri tat Pedro, je wa' xub'ij: Kämik qas xinwetamaj chi ri Dios xaq junam keril konojel ri winaq.
34 Então Pedro começou a falar: "Agora percebo verdadeiramente que Deus não trata as pessoas com parcialidade,
35 Xa apachike tinimit ri kepe wi, ri Dios utz keril ri winaq ri käkixej kib' chuwäch, ri keniman k'u che, ri käka'n ronojel u wäch utzil.
35 mas de todas as nações aceita todo aquele que o teme e faz o que é justo.
36 Ri Dios xch'aw kuk' ri winaq aj Israel rech kuya u b'ixik ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio chke. Ri Evangelio ri' kub'ano chi keutzir ri winaq ruk' ri Dios, kuxlan k'u ri kanima'. Xub'an wa' rumal ri Jesucristo, ri Qajaw nimalaj qonojel.
36 Vocês conhecem a mensagem enviada por Deus ao povo de Israel, que fala das boas novas de paz por meio de Jesus Cristo, Senhor de todos.
37 Ri alaq qas etam alaq ri xb'antaj pa ronojel ri Judea, xchaptaj b'i pa Galilea aretaq ri tat Juan xutzijoj ru Loq' Pixab' ri Dios chke ri winaq, xub'an k'u ki qasna'.
37 Sabem o que aconteceu em toda a Judéia, começando na Galiléia, depois do batismo que João pregou,
38 Etam alaq chi ri Dios xuya u chuq'ab' ri Jesús aj Nazaret rumal ri Loq'alaj Espíritu, xb'in k'u pa taq ri tinimit, xub'an ronojel u wäch utzil chke ri winaq, xeukunaj konojel ri ki riqom k'äx pu q'ab' ri Itzel. Je' xub'an wa' rumal chi ri Dios are ri Are' k'o ruk'.
38 como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e poder, e como ele andou por toda parte fazendo o bem e curando todos os oprimidos pelo diabo, porque Deus estava com ele.
39 Ri uj k'ut qas xqil wa' ronojel ri xub'an ri Jesús pa taq ri juyub' re Judea xuquje' pa ri tinimit Jerusalén. Te k'u ri' xkämisaxik, xrip cho ri cruz.
39 "Nós somos testemunhas de tudo o que ele fez na terra dos judeus e em Jerusalém, onde o mataram, suspendendo-o num madeiro.
40 Ri Dios k'ut xuk'astajisaj churox q'ij chkixol ri käminaqib', xub'ano chi xuk'ut rib' chqawäch uj.
40 Deus, porém, o ressuscitou no terceiro dia e fez que ele fosse visto,
41 Man xuk'ut tä k'u rib' chkiwäch konojel ri winaq, xane xuwi chqawäch uj, ri ojer ri' uj cha'tal rumal ri Dios rech käqaq'alajisaj ru Tzij. Uj k'u ri' ri junam xujwi' ruk' ri Jesús aretaq k'astajinaq chik chkixol ri käminaqib'.
41 não por todo o povo, mas por testemunhas que designara de antemão, por nós que comemos e bebemos com ele depois que ressuscitou dos mortos.
42 Xujutaq k'ut rech käqatzijoj ru Loq' Pixab' ri Dios chke ri winaq, xuquje' rech käqaq'alajisaj chi are wa' ri Jesús ri xoksax rumal ri Dios che Q'atal Tzij pa ki wi' ri e k'ask'oj, xuquje' pa ki wi' ri käminaqib'.
42 Ele nos mandou pregar ao povo e testemunhar que este é aquele a quem Deus constituiu juiz de vivos e de mortos.
43 Xuquje' konojel ri q'alajisal taq re ru Loq' Pixab' ri Dios ojer ki b'im loq chi konojel ri kekojon che ri Jesús, rumal ri Are' käsachtaj na ri ki mak, —xcha chke.
43 Todos os profetas dão testemunho dele, de que todo aquele que nele crê recebe o perdão dos pecados mediante o seu nome".
44 K'ä tajin kätzijon ri tat Pedro aretaq xqaj ri Loq'alaj Espíritu pa ki wi' konojel ri tajin käkitatab'ej ru Loq' Pixab' ri Dios.
44 Enquanto Pedro ainda estava falando estas palavras, o Espírito Santo desceu sobre todos os que ouviam a mensagem.
45 Are k'u ri kojonelab' aj Israel ri e petinaq ruk' ri tat Pedro, sib'alaj xkikajmaj chi xuquje' xqaj ri Loq'alaj Espíritu pa ki wi' ri nik'iaj winaq chik ri man e aj Israel taj.
45 Os judeus convertidos que vieram com Pedro ficaram admirados de que o dom do Espírito Santo fosse derramado até sobre os gentios,
46 Xkita k'ut chi kech'aw pa jule' taq ch'ab'al chik, xuquje' käkiya u q'ij ri Dios.
46 pois os ouviam falando em línguas e exaltando a Deus. A seguir Pedro disse:
47 Xub'ij k'u ri tat Pedro: ¿A k'o ne lo jun ri kuya' kub'ij chi man kuya' taj käb'an ki qasna' we winaq ri', ri ki k'amom ri Loq'alaj Espíritu, jas ri qa k'amom uj? Man k'o taj, —xcha chke.
47 "Pode alguém negar a água, impedindo que estes sejam batizados? Eles receberam o Espírito Santo como nós! "
48 Xtaqan k'u ri tat Pedro chi käb'an ki qasna' pa ru b'i' ri Qajaw Jesús. Ri kojonelab' k'ut xkib'ochi'j ri tat Pedro chi käkanaj na kan kieb' oxib' q'ij chik kuk'.
48 Então ordenou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Depois pediram a Pedro que ficasse com eles alguns dias.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.