2 Pedro 2

K'iche' Cantel NT, new spelling (QUC_NEW) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Xek'oji k'u b'anal taq tzij chkixol ri winaq aj Israel ojer ri xkib'ij chi qas e q'alajisal taq re ru Loq' Pixab' ri Dios. Xuquje' kek'oji na winaq ri e b'anal taq tzij chixol ix ri käkik'ut na ri man qas tzij taj. Ri e are' chk'uyal kekitijoj na ri winaq che ri xaq ki chomanik ri e are' ri man qas tzij taj. Xa k'u käsachisax ki wäch ri winaq rumal wa' we tijonik ri'. Je ri', rumal chi ri e are' man kekojon tä che ri Qajaw Jesús ri xkäm cho ri cruz che ki to'ik. Rumal wa' xaq te'talik käpe na k'äx pa ki wi', käsach k'u na ki wäch.
1 No passado apareceram falsos profetas no meio do povo, e assim também vão aparecer falsos mestres entre vocês. Eles ensinarão doutrinas destruidoras e falsas e rejeitarão o Mestre que os salvou. E isso fará com que caia sobre eles uma rápida destruição.
2 Pune ta ne je ri', e k'ia ri käkitaqej u b'anik ri käka'n ri e are' pa ri itzelalaj ki k'aslemal ri sib'alaj man utz tä u b'anik. Rumal k'u kech ri e are' ri winaq käkib'ij na ri äwas u b'ixik chrij ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio, ri qas b'e ri kopan ruk' ri Dios.
2 Mesmo assim, muita gente vai imitar a vida imoral deles, e por causa desses falsos mestres muitas pessoas vão falar mal do Caminho da verdade.
3 Xa rumal ru rayixik k'ia u wäch jastaq, ri b'anal taq tzij ri' kixkisub' na ruk' tijonik ri man qas tzij taj che resaxik ri k'o iwuk'. Qas ya'talik chi käsach na ki wäch we winaq ri' ri ojer k'ut q'atom loq tzij pa ki wi' chi käk'äjisax na ki wäch.
3 Em sua ambição pelo dinheiro, esses falsos mestres vão explorar vocês, contando histórias inventadas. Mas faz muito tempo que o Juiz está alerta, e o Destruidor deles está bem acordado.
4 Ri Dios man xusach tä ki mak ri ángeles ri xemakunik, xane xeuk'iäq b'i pa ri jul jawije' käk'äjisax wi ki wäch. Chila' k'ut e tz'aptal wi kämik pa ri q'equm. Sib'alaj utz u b'anom che kichapik, k'ä kopan na ri nimalaj q'ij aretaq käq'at na tzij pa ki wi'.
4 Pois Deus não deixou escapar os anjos que pecaram, mas os jogou no inferno e os deixou presos com correntes na escuridão, esperando o Dia do Julgamento.
5 Ri Dios man xusach tä ki mak ri winaq ri xek'oji kan ojer cho we uwächulew, xane xutaq loq ri nimalaj q'eqal jäb' pa ki wi' ri b'anal taq etzelal ri'. Xuwi xuto' kan ri qa mam Noé ri xutzijoj chi rajwaxik chi ri winaq käka'n jikom che ri ki k'aslemal cho ri Dios. Xuwi ri are' rachi'l wuqub' winaq chik xeto' rumal ri Dios rech man kekäm taj.
5 Deus não deixou escapar o mundo antigo, mas trouxe o dilúvio sobre o mundo dos que não queriam saber de Deus. A única pessoa que ele salvou foi Noé, que anunciou que todos deviam obedecer a Deus. E Deus também salvou mais outras sete pessoas.
6 Ri Dios xuquje' xuq'at tzij chi käk'äjisax ki wäch ri winaq ri e k'o pa taq ri tinimit Sodoma, ri tinimit Gomorra.Xusach ki wäch we tinimit ri' ruk' ri q'aq' k'ä xechajir na. Wa' we xb'antajik ri' are jun k'utb'al chkiwäch konojel ri itzel taq winaq ri k'ä te' xepetik, xuquje' chkiwäch ri kek'oji na chi qas tzij käpe na ri q'ij aretaq käq'at na tzij pa ki wi'.
6 Deus condenou as cidades de Sodoma e Gomorra, destruindo-as com fogo, como exemplo do que vai acontecer com os que não querem saber dele.
7 Xuto' k'u kan ri qa mam Lot, jun utzalaj tata' wa' ri sib'alaj xb'isonik rumal ri tajin käka'n ri itzel taq winaq pa ri itzelalaj ki k'aslemal.
7 Ele salvou Ló, um homem bom, que estava aflito porque conhecia a vida daquela gente imoral.
8 We utzalaj tata' ri' ri xk'oji chkixol ri itzelalaj taq winaq sib'alaj xb'isonik. Ronojel q'ij k'ut xuna' k'äx pa ri ranima' rumal ri etzelal ri xuto, ri xuquje' xrilo chi tajin käka'n ri winaq.
8 Todos os dias esse homem bom, que vivia entre eles, ficava muito agoniado ao ver e ouvir as coisas más que aquela gente fazia.
9 Ri Qajaw Dios retam jas kub'an che ki to'ik ri winaq ri ki jachom kib' pu q'ab' ri Are'. Keuto' cho ri k'äx ri käkiriq na pa ri ki k'aslemal, xuquje' aretaq ketaqchi'x che mak. Are k'u ri itzel taq winaq xa e u k'olom apanoq, kuk'äjisaj k'u na ki wäch pa ri q'ij ri käpe na aretaq käq'at tzij pa ki wi'.
9 Tudo isso nos mostra que o Senhor sabe como livrar das aflições as pessoas dedicadas a ele e também sabe como guardar os maus debaixo de castigo para o Dia do Julgamento.
10 Ri Dios sib'alaj kuk'äjisaj k'u na ki wäch ri winaq ri xa käkitaqej u b'anik ri ki rayib'al ri sib'alaj man utz taj, ri xa käketz'b'ej u wäch ri Are', käketzelaj k'u u wäch ru Pixab'. We winaq ri' man käkixej tä kib' cho ri Dios. Man keniman taj, xane xa käkinimarisaj kib'. Man käkixej tä k'u kib' chub'ixik ri äwas u b'ixik chkij ri qas nimaq ki q'ij ri k'o taqanik pa ki q'ab'.
10 Ele castigará especialmente os que seguem os seus próprios desejos imorais e desprezam a autoridade dele. Esses falsos mestres são atrevidos e orgulhosos. Eles não têm nenhum respeito pelos
11 Ri ángeles ri k'o na ki chuq'ab' chkiwäch we itzel taq winaq ri', ri xuquje' k'o taqanik pa ki q'ab', man k'o tä ne jun chke ri e are' ri käkikoch'o käkib'ij k'äx taq tzij cho ri Qajaw Dios chkij ri nimaq ki q'ij chuq'atik tzij pa ki wi' chi käk'äjisax na ki wäch.
11 Ora, até mesmo os anjos, sendo muito mais fortes e poderosos do que esses falsos mestres, não os acusam com insultos na presença do Senhor.
12 Are k'u we achijab' ri' käkib'ij tzij ri äwas u b'ixik chrij ri man käkich'ob' taj. E je' ta ne awaj aj pa taq juyub', rumal chi man k'o tä ki chomab'al. Chapik kij we awaj ri', kämisaxik kij, are k'u wa' ki patän e k'olik. Je' k'u u sachik na ki wäch we itzel taq winaq ri' junam jas ri awaj.
12 Mas esses homens agem por instinto, como os animais selvagens, que nascem para serem caçados e mortos. Eles xingam aquilo que não entendem. Por tudo isso eles serão destruídos como animais selvagens
13 Käkiriq na k'äx, tojb'al re ri k'äx ri ki b'anom chke nik'iaj winaq chik. Kekikot ri e are' aretaq kekowinik käka'n ri itzelalaj taq ki rayib'al chkiwäch konojel winaq. We winaq ri' xaq e esal taq k'ixb'al chixol pa taq ri i nimaq'ij aretaq kewi' iwuk' rumal ri käka'no ri käqaj chkiwäch. Kekikot k'u na chub'anik ri itzel taq ki rayib'al ri xa kesub'taj ri winaq rumal.
13 e pagarão com sofrimento o sofrimento que causaram aos outros. Eles têm prazer em satisfazer em pleno dia os seus desejos imorais. Quando se reúnem com vocês, são uma vergonha e um escândalo, divertindo-se o tempo todo com os seus modos enganosos.
14 Amaq'el aretaq käkil jun ixoq, käkirayij u wäch. Man kekos tä chub'anik ri mak. Kekisub' ri winaq ri man qas tä ki jikib'am ri kanima' chrij ri Dios, xuquje' k'amaninaq chke ru rayixik k'ia u wäch jastaq. E winaq wa' ri q'atom tzij pa ki wi' rumal ri Dios chi käk'äjisax na ki wäch.
14 Não podem ver uma mulher sem a desejarem, e o seu apetite pelo pecado nunca fica satisfeito. Enganam as pessoas fracas e só pensam em ganhar dinheiro. Eles estão debaixo da maldição de Deus.
15 E sachinaq rumal chi ki yo'm kan ri qas b'e ri jikom. Xuquje', xaq rech käkiriq puaq, käka'n ri etzelal je' jas ri xub'an ri tat Balaam ru k'ojol ri tat Beor ojer.
15 Andam perdidos porque se desviaram do caminho certo. Seguem o caminho de Balaão, filho de Beor, que cobiçou o dinheiro que ia receber fazendo o mal
16 Jun burro k'ut ri man käch'aw taj xyajow ri tat Balaam rumal ri mak ri tajin kub'ano. Xch'aw k'u ri burro jas ri käch'aw jun winaq, xuq'atej u wäch ri konil ri kraj kub'an ri tat Balaam ri je' ta ne ch'ujarinaq chik.
16 e foi repreendido por causa do seu pecado. Pois uma jumenta falou com voz humana e acabou com as loucuras do profeta.
17 We achijab' ri' e junam ruk' jun k'ua' ri ya chaqi'j chik, man k'o tä joron chupam, xuquje' e junam kuk' ri sutz' ri kek'am b'i jawije' chi' rumal ri kiäqiq'. Q'atom k'u tzij pa ki wi' rumal ri Dios chi keb'e' na pa ri qas q'equm ri man kok tä wi jub'iq' ri saqil, jawije' ri man k'o tä chi kelik wi loq.
17 Esses falsos mestres são como poços sem água e como nuvens levadas pelo vento. Deus reservou para eles um lugar na mais profunda escuridão.
18 Je ri', rumal chi ruk' nimal käkib'ij taq tzij ri man k'o tä ki patän. Ruk' ru b'anik ri itzel taq ki rayinik, ri etzelal ri käka'n pa ri ki k'aslemal, käkikoj ki k'ux ri winaq. Kekisub' na ri winaq ri qas ki tasom chi kib' chkij ri nik'iaj winaq ri e sachinaq.
18 Eles dizem coisas orgulhosas e loucas e com os seus desejos impuros e imorais enganam as pessoas que estão quase escapando daqueles que vivem no erro.
19 Käkib'ij chke ri winaq chi kuya' käka'n xa jas ri käkaj käka'no, man rajwaxik tä k'ut keniman chik che ri Pixab'. Je' käkib'ij pune ta ne ri e are' tajin keniman chke ri itzel taq ki rayinik ri kätaqan pa kanima'. Ri e are' k'ut, je' ta ne e kojom che patäninelab'. Apachike ri ch'akaninaq puwi' jun winaq, wa' we winaq ri' are patänil re ri ch'akaninaq puwi'.
19 Prometem liberdade a essas pessoas, mas eles mesmos são escravos de hábitos imorais. Pois cada pessoa é escrava daquilo que a domina.
20 Ri winaq ri xkito' kib', ri ya e elinaq chik chupam ri etzelal re ri uwächulew rumal ri retamaxik u wäch ri Qajaw Jesucristo ri To'l Qe, ri xketamaj u wäch pa kanima', te k'u ri' ketzelej chi chupam ri etzelal, kech'aktaj k'u rumal, ri k'isb'al re ri ki k'aslemal we winaq ri' sib'alaj k'äx na chuwäch ri nab'e.
20 Portanto, aqueles que chegaram a conhecer o nosso Senhor e Salvador Jesus Cristo e que escaparam das imoralidades do mundo, mas depois foram agarrados e dominados por elas, ficam no fim em pior situação do que no começo.
21 Are k'u utz na chke we ta mat xketamaj jas ri qas u b'eyal ri käjikomataj ri kanima' ri winaq cho ri Dios chuwäch ri ka'nom ri e are' kämik. Are la' chi xketamaj ri qas b'e, te k'u ri' xetzelej chi jumul chkij. Xkitas k'u kib' chrij ri Loq'alaj Tzij, ru Loq' Pixab' ri Dios ri yo'm chke.
21 Pois teria sido muito melhor que eles nunca tivessem conhecido o caminho certo do que, depois de o conhecerem, voltarem atrás e se afastarem do mandamento sagrado que receberam.
22 Je' xb'antaj pa ri ki k'aslemal ri qas tzij ri käb'ixik: “Ri tz'i' kätzelej chutijik ri kuxab'aj. Are k'u ri aq ri ch'ajtajinaq chik, kuwolqotij rib' jumul chik pa ri xoq'ol,” —kächa ri'.
22 O que aconteceu a essas pessoas prova que são verdadeiros estes ditados: “O cachorro volta ao seu próprio vômito” e “A porca lavada volta a rolar na lama.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Pedro 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.