1 Coríntios 10
K'iche' Cantel NT, new spelling (QUC_NEW) vs NVT
1 Qachalal, kwaj in chi käna'taj chiwe chi konojel ri qa mam ojer xek'oji pa ri u mu'jal ri sutz' ri xuya ri Dios, konojel k'ut xeq'ax pa ri “Kiäq Mar”.
1 Irmãos, não quero que vocês se esqueçam do que aconteceu muito tempo atrás, quando nossos antepassados foram guiados por uma nuvem que ia adiante deles e atravessaram o mar.
2 Je ri' konojel xb'an ki qasna' pa ri sutz' xuquje' pa ri mar chuk'utik chi e jun chik ruk' ri qa mam Moisés.
2 Na nuvem e no mar, todos foram batizados como seguidores de Moisés.
3 Konojel junam xkitij ke ri wa ri xyi' rumal ri Dios.
3 Todos comeram do mesmo alimento espiritual
4 Xuquje' konojel xkitij ke ri joron ri xuya ri Dios ri xel loq pa ri ab'aj ri xyi' pa ri ki b'e rumal ri Dios. Ri ab'aj ri' are u k'exwäch ri Cristo ri xeachi'lan pa ri ki b'inem.
4 e todos beberam da mesma água espiritual, pois beberam da rocha espiritual que os acompanhava, e essa rocha era Cristo.
5 Pune je ri', e k'ia chke ri winaq ri' ri man utz tä xeilitaj wi rumal ri Dios, rumal k'u ri' xekäm kan pa ri juyub' ri kätz'inowik.
5 No entanto, Deus não se agradou da maioria deles, e seus corpos ficaram espalhados pelo deserto.
6 Ronojel wa' xk'ulmatajik che jun k'utb'al chqawäch uj, rech man käqarayij tä ri man utz taj jas ri xka'n ri e are'.
6 Tais coisas aconteceram como advertência para nós, a fim de que não cobicemos o que é mau, como eles cobiçaram,
7 Rumal ri' meiq'ijilaj taq tiox jas ri xka'n jujun chke ri e are', ri tz'ib'tal pa ru Loq' Pixab' ri Dios ri kub'ij: “Xeku'b'i ri winaq, xeqaj che wi'm. Aretaq k'ut xeto'taj che ri wi'm, xewalijik, xkichaplej k'u u b'anik nimaq'ij,” —kächa'.
7 nem adoremos ídolos, como alguns deles adoraram. Segundo as Escrituras, “todos comeram e beberam e se entregaram à farra”.
8 Mäqa'n k'u qe jas ri käka'n ri tz'i' ri xaq käkiriq kib', man k'o tä ki pixab'. Je k'u wa' xka'n jujun chke ri e are'. Xa pa jun q'ij k'ut xekäm juwinaq oxib' mil winaq.
8 E não devemos praticar a imoralidade sexual, como alguns deles praticaram, e morreram 23 mil pessoas num só dia.
9 Mäqayak ne royowal ri Dios jas ri xka'n jujun chke ri e are', xekäm k'ut rumal chi xetia' kumal ri kumätz.
9 Também não devemos pôr Cristo à prova, como alguns deles puseram, e foram mortos por serpentes.
10 Mib'ij k'äx taq tzij chrij ri Dios jas ri xka'n jujun chke ri e are', xekämisax k'u rumal ri ángel re ri kämikal.
10 E não se queixem como alguns deles se queixaram, e foram destruídos pelo anjo da morte.
11 Ronojel wa' xkik'ulmaj ri qa mam ojer. Xtz'ib'ax k'u kan wa' pa ru Loq' Pixab' ri Dios che jun k'utb'al chqawäch che qa pixb'exik uj ri uj k'o kämik pa ri k'isb'al taq q'ij.
11 Essas coisas que aconteceram a eles nos servem como exemplo. Foram escritas como advertência para nós, que vivemos no fim dos tempos.
12 Rumal ri', jachin ri kuna' pa ranima' chi qas utz u b'anom pa ru k'aslemal, chrila' b'a' chi mätzaq pa ri mak.
12 Portanto, se vocês pensam que estão de pé, cuidem para que não caiam.
13 Ri k'äxk'ol ri tajin kiriq ix, xa junam wa' ruk' ri tajin käkiriq konojel. Kuya' k'ut käku'b'i i k'ux chrij ri Dios chi ri Are' man kuya tä chiwe chi kiriq na jun k'äx ri mat kixkowin chuch'ijik. Xane aretaq käpe ri k'äx chiwij, ri Dios kixuto' na rech kixel chupam. Xa je ri' kixkowin chuch'ijik wa'.
13 As tentações em sua vida não são diferentes daquelas que outros enfrentaram. Deus é fiel, e ele não permitirá tentações maiores do que vocês podem suportar. Quando forem tentados, ele mostrará uma saída para que consigam resistir.
14 Rumal k'u ri', loq'alaj taq qachalal, chitasa iwib' chrij ru q'ijilaxik taq tiox ri xa e b'anom kumal winaq.
14 Portanto, meus amados, fujam do culto aos ídolos.
15 Kintzijon iwuk' ix, ix winaq k'ut ri käkich'ob'o. Ri ix kixkowinik kichomaj we utz o man utz taj ri tajin kinb'ij.
15 Vocês são pessoas sensatas. Julguem por si mesmos se o que digo é verdade.
16 Aretaq käqatij qe ri k'o chupam ri vaso ri tewchitalik ri käqayab'ej maltioxinik che ri Dios, are je' ta ne ru kik'el ri Cristo ri junam qa wäch tajin käqatijo. Aretaq käqapir ri kaxlan wa, käqatij k'u qe, are je' ta ne ru cuerpo ri Cristo ri junam qa wäch tajin käqatijo.
16 Quando abençoamos o cálice à mesa, não participamos do sangue de Cristo? E, quando partimos o pão, não participamos do corpo de Cristo?
17 Rumal chi xa jun u b'anik ri kaxlan wa ri k'olik, qonojel ri uj, pune uj k'ia, xa uj jun cuerpo rumal chi käqatij qe ri jun u wäch kaxlan wa.
17 E, embora sejamos muitos, todos comemos do mesmo pão, mostrando que somos um só corpo.
18 Chichomajmpe' ri käka'n ri winaq aj Israel: Ri käkitij ke ri sipanik ri yo'm cho ri Dios, konojel ri' junam ki wäch käkitij ke ri sipanik ri yo'm cho ri Dios.
18 Pensem no povo de Israel. Acaso os que comiam dos sacrifícios não partilhavam do mesmo altar?
19 Man kinb'ij tä chi ri tiox ri xa e b'anom kumal winaq k'o ki b'anik, o ri ti'j ri käyi' chkiwäch ri tiox k'o ta na u b'anik chuwäch apachike u wäch ti'j.
19 Então, o que estou tentando dizer? Que a comida oferecida a ídolos tem alguma importância, ou que os ídolos são deuses de verdade?
20 Ri kinb'ij are la' chi aretaq ri winaq ri man ketam tä u wäch ri Dios käkiya ri ki sipanik chuwäch jun tiox, chkiwäch ri itzel taq espíritus käkiya wi wa', man chuwäch tä k'u ri Dios. Ri in k'ut man kwaj taj chi ri ix, ix jun kuk' ri itzel taq espíritus.
20 De maneira nenhuma! Estou dizendo que esses sacrifícios são oferecidos a demônios, e não a Deus. E não quero que vocês tenham parte com demônios.
21 Man kuya' taj kitij iwe ri k'o chupam ri vaso ri kub'an xa jun chqe ruk' ri Qajaw Jesús, te k'u ri' kitij iwe ri k'o chupam ri ki vaso ri itzel taq espíritus. Man kuya' taj kitij iwe ri wa ri kub'an xa jun chqe ruk' ri Qajaw Jesús, te k'u ri' kitij iwe ri ki wa ri itzel taq espíritus.
21 Vocês não podem beber do cálice do Senhor e também do cálice de demônios. Não podem participar da mesa do Senhor e também da mesa de demônios.
22 ¿A are lo xa kiwaj kiyak royowal ri Qajaw Dios rumal ru q'ijilaxik jun tiox? ¿A k'o lo i chuq'ab' ix chuwäch ri Are'? ¡Man k'o taj!
22 Acaso nos atreveremos a despertar o ciúme do Senhor? Somos mais fortes que ele?
23 Qas tzij ri käb'ixik: “Jachike ri kwaj kinb'ano, kuya' kinb'ano,” —kecha ri winaq. Man ronojel tä k'ut kuriq utzil rumal. Jun winaq kuya' kub'ano jachike ri kraj, man ronojel tä k'ut kuya u chuq'ab' ri qa kojonik.
23 “Tudo é permitido”, mas nem tudo convém. “Tudo é permitido”, mas nem tudo traz benefícios.
24 Rajwaxik are käqatzukuj ri u b'anik utzil chke nik'iaj chik, man xuwi tä ru b'anik utzil chqe uj chb'il qib'.
24 Não se preocupem com seu próprio bem, mas com o bem dos outros.
25 Ronojel ri käk'iyix pa ri k'ayib'al kuya' kitijo, mita' k'u che jachin jun we yo'm chkiwäch ri tiox rech man k'o tä jun chiwe kuna' pa ranima' chi mak ri' ri tajin kub'ano.
25 Portanto, vocês podem comer qualquer carne que é vendida no mercado sem questionar nada por motivo de consciência.
26 Je ri', rumal chi ronojel ruwächulew, xuquje' ronojel ri k'o chuwäch rech ri Qajaw Dios wa'.
26 Pois “do Senhor é a terra e tudo que nela há”.
27 We k'u ne k'o jun ri man kojonel taj kub'ij chiwe chi kixwi' ruk', kiwaj k'ut kixe'k. Chitija ronojel ri kuya chiwäch, mita' k'u che we yo'm chkiwäch ri tiox rech man k'o tä jun chiwe kuna' pa ri ranima' chi mak ri' ri tajin kub'ano.
27 Se um descrente os convidar para uma refeição, aceitem o convite se desejarem. Comam o que lhes oferecerem, sem questionar nada por motivo de consciência.
28 We k'u k'o jachin jun kub'ij chiwe: “Ri ti'j ri' yo'm wa' chkiwäch ri tiox,” —kächa', mitijo, rech man kib'an tä k'äx che ri jun ri xb'inik, xuquje' rech man k'o tä jun chiwe kuna' pa ri ranima' chi mak ri' ri tajin kub'ano.
28 (Mas, se alguém lhes disser: “Esta carne foi oferecida a um ídolo”, não a comam por respeito à consciência da pessoa que os avisou.
29 Are tajin kinb'ij ri kuna' jun winaq chik pa ranima', man are tä k'u ri kana' at pa ri awanima'. Kraj k'u ne k'o jun kub'ij: “¿Jas che kub'ij jun winaq chik chi k'o ri man kuya' taj kinb'ano xa rumal rech ri kuna' ri are' pa ranima'?
29 Talvez não seja uma questão de consciência para vocês, mas o é para a outra pessoa.) Afinal, por que minha liberdade deve ser limitada por aquilo que outros pensam?
30 We kinmaltioxij na che ri Dios jachike ri kintijo, ¿jas che käb'ixik chi tajin kinb'an k'äx rumal rech ri kintijo?” —kächa ne lo.
30 Por que serei eu condenado se comer algo pelo qual dei graças a Deus?
31 Je b'a' ri' jachike ri kib'ano, we kixwi'k, we k'o jas kitijo, chib'ana ronojel wa' chunimarisaxik u q'ij ri Dios.
31 Portanto, quer vocês comam, quer bebam, quer façam qualquer outra coisa, façam para a glória de Deus.
32 Mib'ano chi ketzaq nik'iaj chik, we ne e are' ri winaq aj Israel, we ne e are' nik'iaj winaq chik ri man e aj Israel taj, o e are' ri qachalal kojonelab' che ri Dios.
32 Não ofendam nem os judeus, nem os gentios, nem a igreja de Deus,
33 Ri in k'ut, kintij nu chuq'ab' rech utz kinilitaj kumal konojel pa ronojel ri kinb'ano. Man xaq xuwi tä kintzukuj chi käb'an utzil chwe in, xane ri u b'anik utzil chke konojel rech e k'ia chke käkiriq na ru tob'anik ri Dios.
33 assim como também eu procuro agradar a todos em tudo que faço. Não faço apenas o que é melhor para mim; faço o que é melhor para os outros, a fim de que muitos sejam salvos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.