Lucas 22

Tii Pwicîri: Âmu Aamwari naa na cî (PRINT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Jèe pâmwünyabweri ê *tòotù maina kà tèpa *Juif, na ina goo pâ tòotù Paséka—pwi tòotù na rà ija poloa na ticè nyaa kêe.
1 Faltava pouco tempo para a Festa dos Pães sem Fermento , chamada Páscoa .
2 Â wà tèpa caa kà tèpa pwa *ârapwaailò, ma wà tèpa *dotée goro ê Naèà, âna rà imudàra cè pai pwa wèe, ba na rà tétàmwara wà Iésu. Êco na wâgotàra goo wà tèpa âboro. [Ba dau wâru tàpé na rà wâgoo Iésu.]
2 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei procuravam um jeito para matar Jesus em segredo porque tinham medo do povo.
3 Â, na pwi pàara bèepwiri, âna wà *Caatana, âna é nye too kaa naa goo wà Judas Iscariote, wà pwi jè ârapàara tèpa 12 *apostolo kà Iésu.
3 Então Satanás entrou em Judas, chamado Iscariotes, que era um dos doze discípulos.
4 Â é pâra wà Judas, nau côo tèpa caa kà tèpa pwa ârapwaailò, ma wà tèpa caa kà tèpa wéaari ê *Wâra pwapwicîri. Â é ina tàra pâ, na ée mwa panuâ Iésu tàra.
4 Judas foi falar com os chefes dos sacerdotes e com os oficiais da guarda do Templo para combinar a maneira como ele ia lhes entregar Jesus.
5 Â rà nye dau ipwàdée kaa, â rà ina têe pâ, na rà o mwa naa cè mwani têe.
5 Eles ficaram muito contentes e prometeram dar dinheiro a ele.
6 Â gée na càùé, âna é imudàra cè naigé, ba na é icuri pwàniri tàra wà Iésu.
6 Judas aceitou e começou a procurar uma oportunidade para entregar Jesus a eles, sem que o povo ficasse sabendo.
7 É jèe tèepaa ê bétapoo tòotù kâra ‘pi-ija poloa na ticè nyaa kêe’—tòotù na rà mu taa ê nari mutô târa Paséka.
7 Chegou o dia da Festa dos Pães sem Fermento , dia em que os judeus matavam carneirinhos para comemorar a Páscoa .
8 Â wà Iésu, âna é panuâ pâ naa *Iérusaléma wà Pétéru ma Ioane, â é ina tàru pâ: «Gàu pâra béaa naa na ville, â gàu pwabwàti ê utimuru kâjè, târa ê tòotù Paséka.»
8 Então Jesus deu a Pedro e a João a seguinte ordem:
9 Â ru tawèerié pâ: «Wâpà na nümagà na jè pi-ija wê?»
9 Eles perguntaram: — Onde o senhor quer que a gente prepare o jantar?
10 Â é tòpi tàru pâ: «Na gàu tò naa na ville, â o ipitiwà ma pwi âboro, na é popa ê wâra jawé. Â gàu pâra wiâê. Â, na é tò naa na jè pwârawâ,
10 Jesus respondeu:
11 â gàu ina tà pwi apooro wê pâ: “É tawèeri me wà pwi a pwa pupûra kâbà pâ, o wâpà ê naditàrawâ, na bà o ija naima ê utimuru târa Paséka?”
11 e digam ao dono dela: “O Mestre mandou perguntar a você onde fica a sala em que ele e os seus discípulos vão comer o jantar da Páscoa.”
12 «Â ée paari tàu ê jè naditàrawâ na wâdòiti—pwi naditàrawâ maina na jèe ipwabwàti. Â gàu pwabwàti i uti kâjè naawê.»
12 Então ele mostrará a vocês uma grande sala mobiliada, no andar de cima. Preparem ali o jantar.
13 Â nabwé, â ru pâra wà Ioane ma Pétéru, â ru pâmari wàra na é ina tàru wà Iésu. Â ru pwabwàti ê utimuru târa Paséka.
13 Os dois discípulos foram até a cidade e encontraram tudo como Jesus tinha dito. Então prepararam o jantar da Páscoa.
14 Na bàrane, ûna jèe tèepaa ê pàara na rà pi-ija na, â rà tâa goro taapà wà Iésu ma i tèpa 12 apostolo kêe. Rà pi-ija naima ê utimuru târa Paséka wà Iésu ma tèpa 12 apostolo kêe|src="053 lb00320c.tif" size="col" ref="22.14"
14 Quando chegou a hora, Jesus sentou-se à mesa com os apóstolos
15 Â é ina tàra pâ: «Jèe gòiri na go tapacîri ê ji pwi pàara bèeni, na jè pi-ija naima ê utimuru târa Paséka, béaa kâra pai picâri kôo.
15 e lhes disse:
16 Ba go ina tàwà pâ: O câgo mwa caa ija ê utimuru bèeni ma wâguwà, [naani gòropuu]. Go o mwa ija côwâ na go o mwa bàra tubanabwé ê wakè [kâra âji Paséka] na pàara na é tòpò Mwaciri kêe wà Pwiduée.»
16 Pois eu digo a vocês que nunca comerei este jantar até que eu coma o verdadeiro jantar que haverá no
17 Â é popa ê wârado dipâa. Â é pwaolé tà Pwiduée, â é ina tàra pâ: «Guwà popa, â guwà cau wâdo jècaa.
17 Então Jesus pegou o cálice de vinho, deu graças a Deus e disse:
18 Ba go ina tàwà ê âjupâra pâ: O câgo mwa caa wâdo cè dipâa [naani gòropuu]. Go o mwa wâdo ê dipâa na bwaa âmuê, naa na pàara na é tòpò Mwaciri kêe wà Pwiduée.»
18 Pois eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até que chegue o Reino de Deus.
19 Â é popa ê poloa, â é pwaolé tà Pwiduée. Â é tubiti, â é naa tàra, â é ina tàra pâ: «Êni, âna naiio, na go panuâ ba kàwà. Â, na wàrapwiri, â guwà o mwa nye tà pitaniimiri ê pwina go pwa tàwà.»
19 Depois pegou o pão e deu graças a Deus. Em seguida partiu o pão e o deu aos apóstolos, dizendo:
20 Gée na càùru ê pi-ija, â é pa i wârado dipâa, â é ina tàra mwara pâ: «Êni, âna *câmu kâra *auipwataâboro na bwaa âmuê, na é pwa wà Pwiduée goro ê domii kôo na o jèe joro. [Ba o wàrapwiri pai tòpò pinaanapô naa nabibiu kàwà ma wàé.]»
20 Depois do jantar, do mesmo modo deu a eles o cálice de vinho, dizendo:
21 — ausente —
21 Mas vejam: o traidor está aqui sentado comigo à mesa!
22 — ausente —
22 Pois o
23 Â wà tèpa câmu kêe, âna [rà pò goo pâ popai bèepwiri, â] rà pitànunuu, â rà pitawèerirà pâ: «Wàilàapà na o pwa pwiri?»
23 Então os apóstolos começaram a perguntar uns aos outros quem seria o traidor.
24 Rà tapoo pitòocia wà tèpa câmu. Ba rà imudàra cè pwi âboro na é imaina naa jaarà.
24 Os apóstolos tiveram uma forte discussão sobre qual deles deveria ser considerado o mais importante.
25 Â é ina tàra wà Iésu pâ: «Guwà côo, naa jaa wà tàpé na càra caa tèpa âboro kà Pwiduée, âna wà tèpa ukai ma wà tèpa pitûâ, âna rà còogai tèpa âboro. Â nümarà na jè tà pwamainarà ma pwaolé tàra taaci.
25 Então Jesus disse:
26 Â wâguwà, âna guwà cibwaa pwacèwiirà! Ba wà pwi âboro imaina nabibiu kàwà, âna wâdé na é pwacèwii pwi nari èpo. Â wà pwi a pitûâ, âna wâdé na é pwacèwii pwi ênawéna.
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, o mais importante deve ser como o menos importante; e o que manda deve ser como o que é mandado.
27 «Ba [naa jaa tèpa âboro gòropuu, âna] wà pwi ukai, âna é tâa goro taapà; â wà tèpa ênawéna kêe, âna rà naa èe. Â guwà côo, nye càcaa wàrapwiri naa nabibiu kâjè. Ba go jèe pâ nau pwi ênawéna kàwà.
27 Quem é o mais importante? É o que está sentado à mesa para comer ou é o que está servindo? Claro que é o que está sentado à mesa. Mas entre vocês eu sou como aquele que serve.
28 «Â wâguwà, na guwà tâa jaao na go tâa na aré ma tòina,
28 — Vocês têm estado sempre comigo nos meus sofrimentos.
29 âna go mwa naa tàwà [ê autâa na] ê Mwaciri, na é jèe naa tôo wà Caa kôo.
29 Por isso, assim como o meu Pai me deu o direito de governar, eu também dou o mesmo direito a vocês.
30 Â jè o mwa pi-ija naima ma wâgo. Â guwà o mwa tâaboo naa gòro autâa kà tèpa ukai, ba guwà o pitûâ kà tèpa 12 wâao *Isaraéla.»
30 Vocês vão comer e beber à minha mesa no meu
31 Wà Iésu, âna é tabiié naa goo Simona Pétéru, â é ina pâ: «Têre! Wà Caatana, âna é ilari pâ, na é jèpa tacaiwà. Â ée mwa nama gùmagù ê pwâranümawà, naa na jè ji pàara.
31 Jesus continuou:
32 [Â ée mwa dau tacaigà co Simona, pwi âji béeò! Au, meaarigà! Ba gà o mwa tûu.] Êco na go jèe pwapwicîri ba kâgà, ba na gà mwa cimadò côwâ. Â wiàna gà o mwa wâjué me côwâ dario, â [pâragà, na] gà pagòo tèpa aéjii'gà bèeni.»
32 Mas eu tenho orado por você, Simão, para que não lhe falte fé. E, quando você voltar para mim, anime os seus irmãos.
33 Â é tòpi têe wà Pétéru pâ: «Bwa! Bwa, co Pwi Ukai! Nye pâriô mwara ma go picâri pwacèwiigà, wiàna naa na karapuu, é ju capai bà!»
33 Então Pedro disse a Jesus: — Estou pronto para ser preso e morrer com o senhor!
34 Â é ina têe wà Iésu pâ: «Bwa, go ina tâgà ê âjupâra, co pwini, pâ: Naa na ne nabà, âna béaa kâra cè pai to kâra i ja, âna gà o wacié pitütôowâri pâ, câgà caa tâmogòorio.»
34 Então Jesus afirmou:
35 É ina mwara wà Iésu tà tèpa câmu kêe pâ: «Na ia, âna go cùruwà [ba na guwà Picémara ê *Picémara Wâdé] âna ticè mwani, ma atà, ma wâraâwà na guwà popa wiâwà. Â wànau, gona nye tiàu jiiwà cè muru?»
35 Depois Jesus perguntou aos discípulos: — Não faltou nada! — responderam eles.
36 Â é ina tàra pâ: «Êco na nabàni, âna go ina tàwà pâ, wâdé na guwà popa cè mwani ma atà kàwà! Â wiàna ticè tàuwa kàwà, â wâdé na guwà icuri ârabwée kàwà, ba na o wâri wèe.
36 Então Jesus disse:
37 [Ba rà o jèe tubaèpà tôo pwacèwii na go pwi âboro èpà.] Ba pwa jè popai gooò, na wii naa na *Tii Pwicîri, pâ: Rà naa wârimuru têe; ba rà ina pâ, é pwi a pwa na èpà.Ésaïe 53.12 Â o jèe nye coo ê popai bèepwiri.»
37 Pois as
38 Â rà ina têe wà tèpa câmu kêe pâ: «Wàéni ê du ârailu tàuwa, co Pwi Ukai!»
38 Aí os seus discípulos disseram: — Senhor, aqui estão duas espadas.
39 Rà còobé gée na wâ wà Iésu ma wà tèpa câmu kêe, â rà pâra naa gòrojaa Élaio. Ba mu nye câmaajé tàra [na rà puu wê].
39 Jesus saiu e foi, como de costume, ao monte das Oliveiras; e os seus discípulos foram com ele.
40 Ûna rà tèepaa naawê, â é ina tàra pâ: «Guwà pwapwicîri ba na o pwa cè nii ma gòo kàwà, wiàna tacaiwà.»
40 Quando chegou ao lugar escolhido, Jesus disse:
41 Â é tàpo paé jiirà, â é tùu jùrué, â é pwapwicîri tà Pwiduée.
41 Então se afastou a uma distância de mais ou menos trinta metros. Ajoelhou-se e começou a orar,
42 Â é ina pâ: «Caa, wiàna nümagà, â gà patâjii jiio ê pâ aré ma tòina bèeni. Êco na gà cibwaa pwa ê pwina nümoo goo, â gà nye pwa câbawâdé'gà.»
42 dizendo:
43 Â é nye tèepaa kaa pwi jè *angela, me gée *napwéretòotù, â é pagòoé.
43 [Então um anjo do céu apareceu e o animava.
44 Â é nye pwapwicîri mwara wà Iésu, â jèe po dau maina ê aré ma tòina kêe. Â ê wétàu kêe, âna jèe pâra nau domii, â joro naa napuu pwacèwii ê pwâra jawé.
44 Cheio de uma grande aflição, Jesus orava com mais força ainda. O seu suor era como gotas de sangue caindo no chão.]
45 Â nabwé, â é cimadò, â é wâjué me côwâ dari tèpa câmu kêe. Êco na é côo pâ rà puu. Ba dau oratàra gée goo pai pikîri kàra.
45 Depois de orar, ele se levantou, voltou para o lugar onde os discípulos estavam e os encontrou dormindo, pois a tristeza deles era muito grande.
46 Â é ina tàra pâ: «Cina guwà puu? Guwà tà tàcî, â guwà pwapwicîri ba na o pwa cè nii ma gòo kàwà, wiàna tacaiwà.»
46 E disse:
47 Ûna é bwaa gére ina pwiri wà Iésu, â é po tèepaa me wà Judas, wà i pwi jè ârapàara tèpa 12 apostolo kêe. Â rà tèepaa me wiâê pâ âboro na wâru, [ba na rà tâjùru Iésu]. Â é nye pâra dà Iésu kaa wà Judas, â é pwabwàcu têe, ma bwénüuê.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou uma multidão. Judas, um dos doze discípulos, que era quem guiava aquela gente, chegou perto de Jesus para beijá-lo.
48 Â é ina têe wà Iésu pâ: «Wànau, co Judas? Gà wàrapwiri târa pai pi-icurio, wâgo Pwina naîri âboro, goro ê pai bwénüuô'gà?»
48 Mas Jesus disse:
49 Wà tèpa câmu kà Iésu, âna rà côo pâ rà o jèe tâjùrué wà tèpa âboro. Â rà pò ma ina têe pâ: «Wâdé co Pwi Ukai, na jè piokée! Wàéni tàuwa!»
49 Quando os discípulos que estavam com Jesus viram o que ia acontecer, disseram: — Senhor, devemos atacar essa gente com as nossas espadas?
50 Â wà pwi jè ârapàararà, âna é nye tüboo kaa ê tàuwa kêe naa gòro pûru pwi âboro kîri kà pwi ukai kà tèpa pwa ârapwaailò. [Êco na] é tépàgà co i doronyüruê.
50 Um deles feriu com a espada o empregado do Grande Sacerdote , cortando a sua orelha direita.
51 Â é ina tàra wà Iésu pâ: «Bwa! Jèe pâri! Guwà cibwaa cicararà!»
51 Mas Jesus ordenou: Aí tocou na orelha do homem e o curou.
52 Â é patùra tèpa pitûâ kà tàpé na rà me nau tâjùrué—tèpa caa kà tèpa pwa ârapwaailò, ma wà tèpa caa kà tèpa wéaari ê Wâra pwapwicîri. Â é ina tàra pâ: «Wànau? Guwà me nau popao, goro ê pâ tàuwa, ma ê bàra upwâra, pwacèwii na go pwi a pòtàmwara âboro!
52 Em seguida disse aos chefes dos sacerdotes, aos oficiais da guarda do Templo e aos líderes judeus que tinham vindo para prendê-lo:
53 Diri ê pâ tòotù, âna go tâa nabibiu kàwà, naa na Wâra pwapwicîri, êco na câguwà caa tâjùruo! Bwa, wâdé na wàrapwiri. Ba ni, âna jèe pàara kàwà—pàara na é pitûâ ê pàtàmara ê bàutê.»
53 Eu estava com vocês todos os dias no pátio do Templo, e vocês não tentaram me prender. Mas esta é a hora de vocês e também a hora do poder da escuridão.
54 Â rà tâjùru Iésu.
54 Eles prenderam Jesus e o levaram até a casa do Grande Sacerdote . E Pedro os seguia de longe.
55 Â é pâmari pàra tèpa wéaa, naa na gòroigé kâra pwârawâ. Ba rà pwa ê pé na ânye, â rà pwacârau. Â é coo burà pwacârau jaarà wà Pétéru.
55 Quando acenderam uma fogueira no meio do pátio, Pedro foi e sentou-se com os que estavam em volta do fogo.
56 Â wà tô jè ênawéna, âna é côoê naa na pwéelaa kâra ânye. Â é ciburà ucâriê, â é côoinaê, â é ina [tà tèpa âboro na rà tâa wê] pâ: «É! Wà pwini, âna é pwi jè bée Iésu gée Nazareth!»
56 Uma das empregadas o viu sentado ali perto da fogueira, olhou bem para ele e disse: — Este homem também estava com Jesus!
57 Êco na é pitütôowâri wà Pétéru, â é ina têe pâ: «Bwa! Câgo caa tâmogòorié, co tôoni.»
57 Mas Pedro negou, dizendo: — Mulher, eu nem conheço esse homem!
58 Â gée na càùru ê ji pàara bèepwiri, â wà pwi jè âboro, âna é côoinaê mwara, â é ina têe pâ: «Pwiini, gona câgà caa pwi jè bée Iésu?»
58 Pouco tempo depois, um homem o viu ali e disse: — Você também é um deles! Mas Pedro respondeu: — Homem, eu não sou um deles.
59 Â wâna caapwi ineretòotù, â wà pwi jè âboro, âna é nye gòo goro ina tà tèpa bée pâ: «Akaé! Âjupâra pâ é pwi jè bée! Ba wàé mwara, âna é pwi a me gée Galilée!»
59 Mais ou menos uma hora depois, outro insistiu: — Você estava mesmo com ele porque também é galileu.
60 Â é tòpi têe wà Pétéru pâ: «Kaa! Gà têre, co pwini! Câgo caa tâmogòori ê pwina nümagà na gà ina!»
60 Mas Pedro respondeu: — Homem, eu não sei do que é que você está falando! Naquele instante, enquanto ele falava, o galo cantou.
61 Â wà Pwi Ukai Iésu [na rà tàgére pitèié naa na jè ére gòroigé] âna é nye tabiié kaa, â é ucâri wà Pétéru. Â é nye niimiri kaa wà Pétéru i pwi ia é ina têe wà Iésu pâ: «Béaa kâra ê pai to kâra i ja, âna gà o wacié pitütôowâri pâ, câgà caa tâmogòorio.»
61 Então o Senhor virou-se e olhou firme para Pedro, e ele lembrou das palavras que o Senhor lhe tinha dito: “Hoje, antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.”
62 Â é còobé naa gòroigé wà Pétéru, â é dau i pijinünü.
62 Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.
63 Wà tèpa âboro na rà wéaari Iésu, âna rà pitaurèe gooé, â rà èié.
63 Os homens que estavam guardando Jesus zombavam dele e batiam nele.
64 Â rà târamiri ê naporomee, â ûna rà tòbitié, â rà ina têe pâ: «Wàilàapà na èigà? Gà pinadàra cai, [wiàna gà pwi *péroféta na gà tâmogòori diri ê muru]!»
64 Taparam os olhos dele e perguntavam: — Quem foi que bateu em você? Adivinhe!
65 Â rà dau tànyiriê, ma ina têe pâ muru na po dau èpà.
65 E diziam muitas outras coisas para insultá-lo.
66 Ûna po dàuru moo, â rà pitapitirirà naima diri ê wâra pitûâ kà tèpa Juif—wà tèpa caa kà tèpa pwa ârapwaailò, ma wà tèpa pitûâ, ma tèpa dotée goro ê Naèà. Â rà ina [tà tèpa wéaa] pâ, na rà popa me Iésu na ararà.
66 Quando amanheceu, alguns líderes dos judeus, alguns chefes dos sacerdotes e alguns mestres da Lei se reuniram. Depois mandaram levar Jesus diante do Conselho Superior .
67 Â rà ina têe pâ: «Wiàna wâgà wà pwi *Mesia, â gà ina tâbà!»
67 Então lhe disseram: — Diga para nós se você é o Ele respondeu:
68 «Â wiàna go tawèeriwà goro cè jè muru, â o câguwà caa tòpi tôo.
68 E, se eu fizer uma pergunta, vocês não vão responder.
69 Êco na o jèe tèepaa ê pàara, na wà Pwina naîri âboro, âna ée mwa tâa gòro étò kà Pwiduée na dau pwa pàtàmee, [â ée mwa pitûâ].»
69 Mas de agora em diante o
70 [Ûna rà têre pwiri, â rà nye dau putàmu kaa] â rà ina pâ: «Ico pwini! Gona gà ina pâ wâgà, âna gà *Pwina naî Pwiduée?»
70 Aí todos perguntaram: — Então você é o Filho de Deus? Jesus respondeu:
71 Â rà pi-ina pâ: «Jèe pâri! Guwà nye têre ê pwina é ina. Naaco cè tèpa pitòtié, [ba é jèe ipitòtié côwâ]!»
71 E eles disseram: — Não precisamos mais de testemunhas. Nós mesmos ouvimos o que ele disse.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.