Mateus 21
Paicî NT (PRI_WBT) vs NTLH
1 Rà bwaa gére pâra dàra *Iérusaléma wà Iésu ma wà tèpa *câmu kêe. Â rà pâmwünyabweri Bethfagé, ê village na wâmwünyabweri ê gòrojaa Élaio. Â é mara panuâ pâ du ârailu a câmu kêe wà Iésu.
1 Quando Jesus e os discípulos estavam chegando a Jerusalém, pararam no povoado de Betfagé, que fica perto do monte das Oliveiras. Dali Jesus enviou dois discípulos na frente,
2 Â é ina tàru pâ: «Gàu pâra naa na village bèepwiri na tâa béaa kâjè. Â gàu o pâmari naawê ê jè buriko, na tòoé goro utàpwe, ma ê naîê. Â gàu tipiru, â gàu poparu me tôo.
2 com a seguinte ordem:
3 Â wiàna rà tawèeriu goro cèna gàu pwa, â gàu tòpi tàra pâ, na gàu poparu pâdari wà Pwi Ukai, â rà o panuâru.»
3 Se alguém falar alguma coisa, digam que o Mestre precisa deles. Assim deixarão vocês trazerem logo os animais.
4 Ê pai pwa wèe bèepwiri, âna tèepaa, ba na pacoo i pwi ia é ina wà Pwiduée, na é naigé mee pwi péroféta kêe, pâ:
4 Isso aconteceu para se cumprir o que o profeta tinha dito:
5 — ausente —
5 “Digam ao povo de Jerusalém: Agora o seu rei está chegando. Ele é humilde e está montado num jumento e num jumentinho, filho de jumenta.”
6 Â ru pâra i tupédu a câmu, â ru pwa diri ê pwina é ina tàru wà Iésu.
6 Então os discípulos foram e fizeram o que Jesus havia mandado.
7 Â ru dàti me i nyaa kâra buriko bau i naîê, â ru tòpò pâ ârabwée kàru naa gòru. Â é mwa tâa gò [i nari buriko] wà Iésu, â é papâraê.
7 Levaram a jumenta e o jumentinho, jogaram as suas capas sobre eles, e Jesus montou.
8 Wâru ê pâ âboro na rà pòpwara béaa kêe naa gòro naigé ê pâ ârabwée kàra, [ba na rà pwamainaê]. Â wà pàra tàpé, âna rà tépàgà îri upwâra na bwùu, â rà tòpò wii naigé.
8 Da grande multidão que ia com eles, alguns estendiam as suas capas no chão, e outros espalhavam no chão ramos que tinham cortado das árvores.
9 Â wâru pâ âboro na rà pâbéaa ma rà pwicò kà Iésu. Â rà cau tomara too pâ:
9 Tanto os que iam na frente como os que vinham atrás começaram a gritar: — Que Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor! Hosana a Deus nas alturas do céu!
10 Ûna é tèepaa pâ naa Iérusaléma wà Iésu, â po dàpàgà târa diri ê pâ âboro na ville, â rà pitawèerirà pâ: «Wàilàapà pwi âboro bèeni?»
10 Quando Jesus entrou em Jerusalém, toda a cidade ficou agitada, e o povo perguntava: — Quem é ele?
11 Â rà tòpi tàra pâ âboro na rà pâra wiâê, pâ: «Wà Iésu, gée Nazareth wâ Galilée. Wàé kaa i pwi *péroféta [na ia jè tapacîê].»
11 A multidão respondia: — Este é o
12 É tèepaa pâ naa na *Wâra pwapwicîri wà Iésu, â é pacòobé tèpa gére pwa jèna, gée na [gòroigé kâra] Wâra pwapwicîri. Â é pugòboori ê pâ taapà naa goo tèpa pitòotéri mwani, ma ê pâ autâa kà tàpé na rà pi-icu marü.
12 Jesus entrou no pátio do Templo e expulsou todos os que compravam e vendiam naquele lugar. Derrubou as mesas dos que trocavam dinheiro e as cadeiras dos que vendiam pombas.
13 Â é ina tàra pâ: «É ina wà Pwiduée naa na *Tii Pwicîri, pâ: O mwa ina goo ê wâ kôo, pâ, wâ târa pwapwicîri.Ésaïe 56.7 Êco na wâguwà, âna guwà gére pwa ma aucârü kà tèpa mura!»
13 Ele lhes disse:
14 Gée na càùru pwiri, â wâru tàpé gée goo tèpa bwi ma tèpa bee, na rà medari Iésu naa na Wâra pwapwicîri, â é nama tiàu maagé kàra.
14 Cegos e coxos iam encontrar Jesus no pátio do Templo, e ele os curava.
15 Â wà tèpa caa kà tèpa pwa *ârapwaailò, ma wà tèpa *dotée goro ê Naèà, âna rà côo ê pâ muru bèepwiri na é pwa wà Iésu—muru na wâdé, na jè pò goo. Â rà côo mwara pâ èpo, na rà gére uu naa na Wâra pwapwicîri ma ina pâ: «Hosana! Pwamaina Pwina naî Davita!» Â rà putàmu naa gooé wà tèpa pitûâ-bà,
15 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei ficaram zangados quando viram as coisas maravilhosas que ele fazia e ouviram as crianças gritando no pátio do Templo: —
16 â rà ina têe pâ: «Pwiibà, wànau, câgà caa têre ê pwina rà gére ina pâ èpo bèeni?» Â é tòpi tàra pâ: «Akaé. Â câguwà caa mu pûra ê auwii goo, na wâna Tii Pwicîri? Ba jèe wii pâ:
16 E eles disseram a Jesus: — Você está ouvindo o que estão dizendo? Jesus respondeu:
17 Â é pâra jiirà wà Iésu, â é còobé gée na ville ma é pâra naa na village Bétani. Â é mwa puu wê.
17 Então Jesus os deixou, saiu da cidade e foi para o povoado de Betânia. E passou a noite ali.
18 Na dàuru kêe, na bwaa dàuru, â é wâjué me naa na ville wà Iésu. Ûna é pâmwünyabweri i ville, â é copwa.
18 No dia seguinte, quando estava voltando para a cidade, Jesus teve fome.
19 Â é côo jè *upwâra wâi naa bàra naigé. Â é pâra nau coo goo, êco na nye po dooé co. Â é pinajajaié, ma ina pâ: «O câgà mwa caa pwâ dàra gòiri!» Â é nye mwari kaa.
19 Ele viu uma figueira na beira da estrada e foi até lá, mas não encontrou nada; só folhas. Aí disse para a figueira: E na mesma hora a figueira secou.
20 Ûna rà côo i upwâra wà tèpa câmu kêe, â rà po dau pò, â rà ina têe pâ: «Gorodà na é nye awài goro mwari kaa?»
20 Os discípulos viram isso, ficaram muito admirados e disseram: — Como a figueira secou depressa!
21 Â é tòpi tàra wà Iésu pâ: «Guwà têre bwàti, ba go ina tàwà ê âjupâra pâ: Wiàna guwà cèikî, â wiàna câguwà caa pidumapiê, â o pâri ma guwà pwa ê pwina go pwa târa i upwâra bèeni. Â pâri mwara ma guwà ina târa ê jaa bèepwiri pâ: “Gà boo naa nawià!” Â o nye wàra.
21 Então Jesus disse:
22 «Â wiàna guwà pwapwicîri târa ilari ê jè muru, â na guwà cèikî naa goo, â ée mwa pacoo wà Pwiduée.»
22 Se crerem, receberão tudo o que pedirem em oração.
23 É tò naa na Wâra pwapwicîri wà Iésu, â é pacâmuri pâ âboro. Â wà tèpa caa kà tèpa pwa ârapwaailò, ma wà tèpa pitûâ, âna rà me burèe, â rà tawèerié pâ: «Wàilàapà na naa tàrù tâgà, ma gà pwa ê pâ muru na gà pwa? Wàilàapà na cùrugà?»
23 Jesus chegou ao Templo, e, quando já estava ensinando, alguns chefes dos sacerdotes e alguns líderes judeus chegaram perto dele e perguntaram: — Com que autoridade você faz essas coisas? Quem lhe deu essa autoridade?
24 Â é tòpi tàra pâ: «Wâgo mwara, âna go bwaa nama tawèeriwà goro ji caapwi muru. Â wiàna guwà tòpi tôo bwàti, â go mwa ina tàwà pwi a naa tôo tàrù ma go pwa. Wàéni:
24 Jesus respondeu:
25 Wàilàapà na naa tàrù tà Ioane ma é *piupwaa? Wà Pwiduée, é, wà tèpa âboro?» Â rà dau pitùra goo, â rà pi-ina tàra pâ: «Wiàna jè tòpi pâ: “Tàrù gée jaa wà Pwiduée” â ée mwa ina tâjè pâ: “Â gorodà na câguwà caa cèikî naa goo ê pwina é ina tàwà wà Ioane?”
25 Respondam: quem deu autoridade a João para batizar? Foi Deus ou foram pessoas? Aí eles começaram a dizer uns aos outros: — Se dissermos que foi Deus, ele vai perguntar: “Então por que vocês não creram em João?”
26 Â wiàna jè tòpi têe pâ: “Tàrù gée jaa tèpa âboro co” â géewê, âna jè ipwacôojè goo tèpa âboro na rà cèikî naa goo Ioane!» Ba rà cau cèikî ba gòo wà tèpa âboro pâ é pwi péroféta [na é pame ê popai gée jaa wà Pwiduée].
26 Mas, se dissermos que foram pessoas, temos medo do que o povo pode fazer, pois todos acham que João era profeta .
27 Â wà tèpa pitûâ, âna rà tòpi tà Iésu pâ: «Îi, câbà caa tâmogòori.» Â é ina tàra wà Iésu pâ: «Â wâgo mwara, âna o câgo caa ina tàwà pâ, wàilàapà na naa tàrù tôo ma go pwa ê pwina go pwa.»
27 Por isso responderam: — Não sabemos.
28 [É pwa ucina tàra wà Iésu pâ]: «Guwà têre cai ni: «Rà mwa tâa wà pwi jè âboro ma tupédu naîê. Â é ina tà pwi jèpwi pâ: “Pwina naîô, gà pâ nau wakè na aupwanapô nabà.”
28 Jesus continuou:
29 «Â é tòpi têe pwini pâ: “Tàutôo.” «Êco na, gée na càùé, âna é pinünüma naa goo i pai tòpi kêe têe. Â é nye pâra nau wakè na aupwanapô.
29 — Ele respondeu: “Eu não quero ir.” Mas depois mudou de ideia e foi.
30 «Â é ina wà caa kàru tà pwi jèpwi pâ: “Pwina naîô, gà pâ nau wakè na aupwanapô nabà.” «Â é tòpi têe pâ: “Üu, wâdé co caa. Go o jèe pâra.” Êco na câé caa pâra.
30 — O pai foi e deu ao outro filho a mesma ordem. E este disse: “Sim, senhor.” Mas depois não foi.
31 «Â wàilàapà na tupéebà, na pwa ê câbawâdé kà caa kàru?» Â wà tèpa caa kà tèpa pwa ârapwaailò ma wà tèpa pitûâ, âna rà tòpi têe, pâ: «Wà pwi a pâbéaa.» Â é ina tàra wà Iésu pâ: «Guwà têre bwàti, ba go ina tàwà ê âjupâra pâ: [Wà tàpé na guwà tétérirà—] wà tèpa *tò mwani wâripû, ma wà pa ilàri gòronaigé, âna rà o tâa na autâa kàwà na *Mwaciri kà Pwiduée.
31 — Qual deles fez o que o pai queria? — perguntou Jesus. E eles responderam: — O filho mais velho. Então Jesus disse a eles:
32 Ba é medariwà wà *Ioane Pwi a piupwaa, ba na é paari târa ê Ba *Isaraéla ê naigé na *tàrù na ara Pwiduée. Â câguwà caa cèikî naa gooé. Êco na wà tèpa tò mwani wâripû, ma wà pa ilàri gòronaigé, âna rà nye cèikî naa gooé. Â, na guwà côo pâ, rà cèikî, â câguwà caa pinünüma naa goo, ma guwà cèikî mwara naa gooé.»
32 Pois João Batista veio para mostrar a vocês o caminho certo, e vocês não creram nele; mas os cobradores de impostos e as prostitutas creram. Porém, mesmo tendo visto isso, vocês não se arrependeram e não creram nele.
33 «Guwà têre jè ucina: «É mwa tâa pwi apooro nadipâa. Â é mwa câmi aupwanapô kêe. Â é mwa bariwâri goro ê auba, â é mwa îri pwêe, ba na aucòogai ê pwâra dipâa. Â é mwa bari ê wâ na dau gòri too, ba na aucibèriwàra ê nadipâa. Â nabwé, â [é niimiri pâ, na é pâra nau ipokâa naa jè napô, â] é wâri pàra tèpa âboro, ba na rà wéaari i na aupwanapô kêe. Â é pâra.
33 Jesus disse:
34 «[Paé pâ parui, paé, paé, paé…] tèepaa naa na pàara na o pétâ pwâra dipâa na. Â é panuâ pâ tèpa ênawéna kêe, ba na rà tòpi jii tèpa wéaari nadipâa cè kêe gée goro ê piûnya.
34 Quando chegou o tempo da colheita, o dono mandou alguns empregados a fim de receber a parte dele.
35 Êco na rà pâdi pwi jè ênawéna, â rà pòtàmwara pwi jèpwi, â rà èi pwi béâracié goro atü.
35 Mas os lavradores agarraram os empregados, bateram num, assassinaram outro e mataram ainda outro a pedradas.
36 Â dau wâru cè pàra tèpa ênawéna na é panuârà pâ mwara. Êco na nye ipaiwà pai pwa kàra tàra.
36 Aí o dono mandou mais empregados do que da primeira vez. E os lavradores fizeram a mesma coisa.
37 Â géewê, â é panuâ pâ pwi naîê, ba é niimiri pâ rà o papwicîriê.
37 Depois de tudo isso, ele mandou o seu próprio filho, pensando: “O meu filho eles vão respeitar.”
38 «Ûna rà côo i pwi naîê na é tèepaa pâ, â rà pi-ina tàra pâ: “Wàé kaa pwiri pwina ée mwa pwi apooro i na aupwanapô na cè jè tòotù! Wâdé na jè tétàmwereê cawi, ba na o mwa tà kâjè i na aupwanapô kêe!”
38 Mas, quando os lavradores viram o filho, disseram uns aos outros: “Este é o filho do dono; ele vai herdar a plantação. Vamos matá-lo, e a plantação será nossa.”
39 Â rà tâjùrué, â rà dàtié còobé jii aupwanapô, â rà tétàmwereê.»
39 — Então agarraram o filho, e o jogaram para fora da plantação, e o mataram.
40 Â wà Iésu, âna é tawèeri tàpé na rà gére têre ucina bèepwiri pâ: «Â wiàna é tèepaa me i pwi apooro na aupwanapô, â o dà cèna ée pwa tà tèpa wakè bèepwiri?»
40 Aí Jesus perguntou:
41 Â rà tòpi tà Iésu wà tèpa caa kà tèpa pwa ârapwaailò, ma wà tèpa pitûâ, pâ: «Ée mwa pwa na èpà tà tàpé na rà èpà, â ée pòtàmwararà. Â é naa tà pàra tàpé i aupwanapô, ma rà wéaari. Â, na cè pàara na pétâ pwâra nadipâa na, âna rà o mwa naa têe ê pwina kêe.»
41 Eles responderam: — Com certeza ele vai matar aqueles lavradores maus e vai arrendar a plantação a outros. E estes lhe darão a parte da colheita no tempo certo.
42 Â é pwa ma ina tàra mwara wà Iésu pâ: «Gona câguwà caa pûra ê pwina wii naa na Tii Pwicîri? Ba jèe wii pâ:
42 Jesus então perguntou:
43 «{Wiàna é tûu cè pwi jè âboro naa gòro pwi atü-bà, â o tadidiri ê naiié. Â wiàna é tûu i pwi atü-bà naa gòro pwi jè âboro, â é câgagaié.} Wàépwiri majoroé ma go ina tàwà pâ: Wà Pwiduée, âna ée pa jiiwà [ê aupwényunyuâari kâra] Mwaciri kêe. Â ée naa târa cè jè Ba, cèna ée mwa naa cè pwâra wakè kà tèpa âji naîri Mwaciri.»
43 E Jesus terminou:
44 — ausente —
44 Quem cair em cima dessa pedra ficará em pedaços. E, se a pedra cair sobre alguém, essa pessoa vai virar pó.
45 Wà tèpa caa kà tèpa pwa ârapwaailò, ma wà tèpa *Farasaio, âna rà tâmogòori pâ é tàgére pwa ucina wà Iésu naa goorà.
45 Os chefes dos sacerdotes e os fariseus ouviram as parábolas que Jesus contou e sabiam que ele estava falando a respeito deles.
46 Â dau nümarà na rà tâjùrué. Êco na wâgotàra goro pâ âboro, ba dau wâru tàpé na rà niimiri pâ é pwi péroféta, [pwi a-ipa popai kà Pwiduée].
46 Por isso queriam prendê-lo, mas tinham medo da multidão porque o povo achava que Jesus era profeta .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.