Romanos 1
Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI
1 I asȩta, Yesu Kerisoné kutó diratere whi̧ Pol-né dapó. Kótóné ama fo wisi yó maté kwȩyó̧póló, a̧ beterepaae ape yóló, ȩ aposel whi̧ sóró beteralepó.
1 Ayu Paul, Jesu Keriso ana akir wairafin, tur abarin isan rubinu, naatu Tur Gewasin binan isan God eafu atit.
2 Yesu Keriso a̧ waai teópatei, Kótóné ko̧ló whi̧rapené so whi̧ tao saaire fo wisi waalopóló, yóló mulale fo ama kae muló betere buk-mó asȩyóló mulélipakalepó. Ai fota me kae mei, Kótóné ama naalemamó erapó.
2 Iti Tur Gewasin i marasika God ana dinab hai veya’amaim eomatanih, dinab oro’orot Buk Kakafiyinamaim hikirum.
3 — ausente —
3 Iti tur ana an gagamin i Natun it ata Regah Jesu Keriso isan. Biyanane ana tufuw i David ana rara’ane tufuw.
4 — ausente —
4 Baise i Ayubin ana kakafiyinamaim morobone mimisir ana veya, bebeyan ebi’obaiyit turobe i, i God Natun fairin.
5 Yesuné ama doi doasi muó̧póló, Kótóné a̧paae matepa amamo hamokoróló da̧paae aposel kutó melalepó. Atéyaleteita, Juda meire fake so whi̧ fea Yesu Keriso beterepaae wóló, a̧paae kisipa tiki tiróló ama fo ao̧mó sukó̧ló beteró̧póló, ai fo yó maté kwȩyae yóló, da̧ sóró beteralepó.
5 I wanawananamaim naatu i wabin isan ayu manaw kabeber itu ana tur abarayan amatar, saise tafaram wanawanan Ufun Sabuw anabuwih hinan tur hinitumatum naatu hinabosiyasiyar.
6 Dia̧kélé Yesu Kerisoné a̧ beterepaae ape yóló, ama fake so whi̧tamo touró betereteiné mo ama so whi̧tóró beterapó.
6 Naatu kwa auman i nati sabuw wanawanahimaim Jesu Keriso nowan matar isan God eafi.
7 Ya̧lo i dere asȩta, Rom bemó betó mole Kótóné yaala sókó furaalu a̧ beterepaae ape yóló, sóró kae beteró betere so whi̧paae dapó. Térapa, da̧né Aya Kótóró Tale Yesu Kerisotamoné hamokoróló tao sere alaró hosaa muni deyóló mo dua betere alatamo, dia̧ feapaae eró̧póló yae.
7 Naatu Rome wanawanan kwa iyab God iyabuwi naatu rubini i ana sabuwamih kwamatar kwama’am etei, isa ayoyoyoban manaw kabeber, tufuw Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one mar etei kwa isa nama.
8 Ya̧lo folosóró dere fo i ape. Dia̧ Talepaae tuȩ́ tiki tiró beterapóló, i hae kwiamó betó mole so whi̧né deté fupa ya̧lo wosalepó. Dia̧ fea atéró betepa, ȩ Yesu Keriso tua̧mó bitu, ȩ tȩteróló kaae tare Kótópaae mo kée du beterapó.
8 Wantoro’ot Jesu Keriso wabinamaim ayu au God ana merar ayiy kwa etei isa, anayabin kwa a baitumatum i tuw ra’at tafaram wanawanan sabuw etei tenonowar.
9 Kótóné ala eróturaalu, ya̧lo hosaa tua̧mó doasi ketekȩ buóló, ama naalemané fo wisi so whi̧ feané wosó̧póló i yó mótu betere ape. Ai Kótóné keletómó, betere doko̧ ya̧lo dia̧ kisipa keteréni, dia̧mó moma ha̧le eró taretei ama mo kisiparapó.
9 God isan dogorou tutufin etei abow i Natun ana tur gewasin abibinan, i so’ob, ayu mar etei kwa anunuhi.
10 Atéró moma deté wou beteretei, mió mo dokonóturaalu ȩ dia̧ beterepaae wó̧póló, Kótóné ama tu̧ aleraai kisipa mupa, ti ai ala mo eró̧póló du beterapó.
10 Matanfufur isa ayoyoyoban, naatu au yoyobanamaim God abifefeyan nakokok na’at boun ana veya ef nabotawiy isou naham anan kwa aninanawani.
11 Dȩi Kepe Wisiné ȩ tua̧paae hamokoróló erale ala wisi dia̧ fotoko̧ buóló beteró̧póló, ya̧lomo dia̧ melaai ȩ dia̧ beterepaae mo wonée du beterapó.
11 Au kok gagamin i mi’itube kwa ayumat ata itin, saise ayubit ana usar kwa atit imaim a fair kwatab.
12 Ȩ dia̧ beterepaae wonée du betereteita, ha̧le meipó. Diaao̧ Talepaae kisipa tiki tiró betere alané ȩ ketekȩ bulóo, ya̧lo kisipa tiki tiró betere alané dia̧kélé ketekȩ bulóo yaai kisipa mutu waai dapó.
12 Iti tur i men ayu akisu kwa fair bait isan ao’omih, baise kwa auman ayu koufair kwanitu bairi tanibaibaisbonen ata baitumatum nakwat isan ao’o.
13 Ne norape-ó, ya̧lo i dere fo dia̧né kisipa yaasepóló diriyóló wosae. Ȩ mepaae Juda meire fake tua̧paae fóló, Kótóné ala eróló du olerótu yale kaae, dia̧ tua̧paaekélé ai ala eraai kisipa mutu wonée du beteretei mepaae alané sesé deté wóló, miókélé ai alatóró ha̧le du beterapó.
13 Taitu tuwa’inah ayu akokok tain anayai kwanaso’ob, mar moumurih na’in abogaigiwas atan kwa ata’iti, saise kwa wanawanamaim Ufun Sabuw afa atabow hitan baitumatum wanawanan hitarun, nati’imaim abow hina baitumatum wanawanan hirur na’atube. Baise sawar moumurih maiyow ayu au ef hirufutifut tama tanan iti boun tatit.
14 Ȩta, Krik fo bole whi̧ró kae be fo bole whi̧tamokélé, skul yóló doasi kisipa sere whi̧ró skul ini mo ha̧le betere whi̧tamopaaekélé i fo wisi yó matere ala Talené ȩpaae dirae yóló melale kutó ereteiné taaréni, feapaae mo eraai doasi ketekȩ bulapó.
14 Ayu i sabuw etei’imak isah bai’akiramih atit, Greek sabuw naatu sabuw iyab men Greek, na’atube sabuw so’ob wairafih naatu men so’ob wairafih etei’imak isah anabow anibaisih.
15 Atére betené, dia̧ Rom bemó betó mole so whi̧paaekélé kale fo wisi yó matere ala ȩ wini, halaainé yó melaai mo doasi ketekȩ bulapó.
15 Ana’an nati isan ayu akokok kwanekwan tur gewasin kwa iyab nati Rome kwama’ama auman isa anabinan.
16 Ti ai fo wisi tua̧móta, Kótóné ama fotoko̧ boleteiné ai fo wosóló tuȩ́ tiki tiró betere so whi̧ fea aluyao̧sóró, tao saaire fopóló kisipa mutu, ȩ wini halaainé yó mótu beterapó. Ai fo wisi folosóró Juda fake so whi̧paae yó melóló, nalo ti Juda meire fake so whi̧paae i yó mótu betere ape.
16 Ayu Tur Gewasin ao’orereb isan men biyou eo’ohow, anayabin God ana fair i ef iti’imaim tit sabuw iyab tibitumatum ebiyawasih. Iti yawas i wantoro’ot Jew sabuw isah, baise Ufun Sabuw auman.
17 I fo wisinéta, Kótóné keletómó mo donoi so whi̧ beteratere ala i ape yóló, ha̧kearóló yó mótu beterapó. Ti ai donoi alata, kaae sóró deté fóló kemene folepaaekélé me alané sumitei, kisipa tiki tiratere alané beta̧ sua dapó. Ti aita, asȩmó ere fo kaaepó. “Mo donoi so whi̧ta, kisipa tiratere alanétóró bitiré faalopó,” erapó.
17 Anayabin yawas mutufurin Godane i tur gewasinamaim orot babin eyayamutufurih, baitumatumamaim ebubusuruf naatu boro baitumatumamaim nasawar. Buk Atamaninamaim hikikirum iti na’atube eo,
18 Tépatei, i haemó betó mole so whi̧né Kótó betere kisiparutei, bitini nisiyóló ama fo wosaalo hó̧róló, kae kae du betere dowi alané kale bete mole mo fo wisi aluróló husirótu beterapó. Atétu betepa Kótó hepen bemó bitu, ai dowi alatamo fopaae boletei so whi̧ feané koló̧póló, ha̧kearótu beterapó.
18 Sabuw bowabow kakafih sinafuyah naatu sabuw tafa’asarih, i hai kakafinamaim turobe ana gewasin esumisum, imih maramaim God ana ya so’ar tit ibirerereb nati sabuw isah.
19 Ti ama ai fopaae butere alata ha̧le mei, Kótó a̧ etei kaae Tale beterapóló so whi̧né kisipa yó̧póló, amatei a̧ ha̧kearóló yó mótu betalepó.
19 Sawar tutufin etei i rereb yah hi’itah tesoso’ob, anayabin God etei bebeyanamaim sinaf tibirerereb.
20 Mo take Kótóné i haeró yó mole o̧la o̧latamo kaarale alimó kaae sóró bitiré wale so whi̧nékélé, mió i alimó betó mole so whi̧nékélé, Kótó a̧ tua̧mó ere ala kelené kelenénipó. Tépatei, ama aleyóló muló betere o̧la o̧la kilituraalu, i ere o̧la o̧la feata, mo ti betere Kótóné doasi fotoko̧né alerapóló kisiparapó. Atére betené fo tokó̧tamo yóló taletere alimó, Kótópaae ya̧ betere kisipa iniru yalepóló, ama kisipa felératere fokélé mo yaalomeipó.
20 Anamaim God tafaram sinaf mamatar ana veya, God ana yawas wa’iwa’irin, ana fair wanatowanin naatu i ana itinin etei i sawar sinaf himamataramaim bebeyah hi’itan hiso’ob, imih boro men yait ta God su’ubina’e nao nifufuwenamih.
21 Ti noatepae, Kótó atimané kisipa irutei, Talepóló ama doi doasi muó̧póló hale horatere ala ó mo kée dere fokélé dua inipó. Téturaalu, atimané mole tuȩ́ tikikélé okoko iru, hosaakélé mo tóru yóló diliki yó falepó.
21 Nati sabuw i God hisu’ub, baise men kafa’imo God hirouw tebora’ara’ah, o merarayow tibitinimih. Nati efanin i hai not bonawiyih kwarikwarisen wanawanan hirun dogoroh eowarar naatu gugumafut.
22 Ti atimanétei da̧ta, tuȩ́ tiki fosó fosó yóló dotoróȩ fale whi̧rape beterapó du betepatei, atima okokoi whi̧ alée fóló beterepó.
22 Basit i not wairafih hirouw teo, baise hai not botabir hina koko’aw na’atube himatar,
23 Atéru, sukó̧kélé ini, ama kae ere dȩ wisinaale fa̧ane Kótó betepatei, kelené kilinipóló taalóturaalu, kelené keletere o̧la o̧latei, Kótó su̧róló whi̧né naasené aletua yalepó. Ti ai aletua dere o̧lata, whi̧ ó ba, na, hupu, wuli, aita sukutua dere o̧larapetei su̧róló aleóló aso daaróló, atimané Kótópóló momatua yalepó.
23 God morob atin bonamanamarin kwafirina’e i hitatabir orot hai yumatabe o mamu, o harufor, uma’ar, kok, i hai yumatabe hitar hima tekwakwafirih.
24 Atétu betale betené atima hosaa tua̧mó ekȩle yóló du betere dowi ala mo ti fakeyóló so ó whi̧ hamomatamotei nópu nokole ala du betepa, Kótóné sesé ini, mo ti deté fu beteró̧póló taaralepó. Atétepa, ha̧le deté fu betale mo sonaalei dowi alané atima tikitei folokoleróló, u dora̧le i dora̧le du betalepó.
24 Isan imih God nati sabuw ihamiyih hitit bowabow kakafih ta ta wanawanan hirun. Dogoroh ana kok na’atube tisisinaf, orot baibin hai faifuw hikwahir naatu baibin ibo orot hai ar hikwahir taiyuwih hi’in hisesebar biyah tebobokarikarit.
25 Atéturaalu, Kótóné mo fo wisi taaróló, kapala fotei tao tawalepó. O̧la o̧la fea aleyóló muló betere Tale betepatei a̧ ao̧mó sukó̧ló bitini, ama aleyóló muló betere o̧la suka, kósupó, hupu, na, hasi, ni atimané talepóló ao̧mó sukó̧ló bitu, ai o̧la o̧lané hȩkesere ala eróló momatu betalepó. Ai o̧la o̧la feata, Kótóné aleóló muló betereteiné ama doi beta̧ hale sóró horóló, mo kée fo du betenérapó.
25 Turobe God nowan i hibotabir efanin baifuwen hiyari’iy, naatu God Sawar Sinafuyan kwafirina’e, hitatabir sawar i sinaf himamatar hai fair babahimaim hirun hikwafirih isah tebowabow. Baise ana gewasin sabuw i God akisinamo hitakwafir hitabora’ara’ah wanatowan, wanatowan, Amen.
26 Atima atei ala ha̧le du betepa, mepaae mo sonaalei dowi alakélé ekȩle yóló ha̧le deté fu beteró̧póló, Kótóné seséni taaralepó. Sorape atima whi̧tamo dere ala taaróló, so hamomatamotei dowi ala du betalepó.
26 Ana an iti isan God ihamiyih insesebar naniyan kakafin anababatun hibai tisisinaf. Baibin oro’orot hai ar hikwahir, i taiyuwih hi’in tibisesebar kwanekwan.
27 Soné ai dere ala kaae, whi̧rapenékélé sotamo dere ala taaróló, whi̧ hamomatamotei yaaire dowi ala atimané hosaa tua̧mó si kaae dukuraalu, ekȩle yóló du betalepó. Whi̧né yó̧póló Kótóné muló betere donoi tu̧ mupatei taaróló, whi̧ hamomatamotei sonaalei ala du betaleteimó, Kótóné matere dowi kwia atimané tikimótóró su betalepó.
27 Ef nati ta’imon oro’orot auman baibin hai faifuw hikwahir i taiyuwih baisesebar isan tibifi’afi. Naatu oro’orot taiyuwih hi’in tibisesebar kwanekwan. Ana an nati isan i taiyuwih hai kakafinamaim baimakiy tebaib.
28 Ai ala tómó, Kótó a̧ etei kaae Tale beterapó tuȩ́ ini, ha̧le o̧la nisiyóló taae faraleteiné atima mo okokoi tuȩ́ mulóló, ené inire ala ho̧ko deté fu beteró̧póló taaralepó.
28 Anayabin sabuw God ana so’ob anababatun bain isan hai not kowarar naatu hirutawiy, imih God ihamiyih hitit not kwarikwarisen hibai hima kakafih men hitasisinaf i hima tisisinaf.
29 Atétepa, du betale dowi ala atima tua̧mó fa̧ayóló su̧raletei i ape. Donoi ala ini, ho̧ko dere alakélé, so nópu nokole alakélé, o̧la o̧la mo dekéró senée dere alakélé, mepaae dere sonaalei dowi alakélé, ha̧le yó tarepó. Téturaalu, mepaae whi̧né mole wisi wisi o̧la ó du betere alakó enée yóló dei tuȩ́ mutereteikélé, whi̧ dele alakélé, ho̧le sere alakélé, whi̧ dilikitere alakélé, me whi̧paae dei kisipa mutere alakélé, betere doko̧ ha̧le yó tarepó.
29 Dogoroh wanawanan bowabow kakafih ta ta etei awan karatan: not kakafih, kabat, tafa’asar, bobowen, sabuw rouw morob; baiyow, baifufuwen, nuw okwanekwan, yanuw,
30 Tétu me whi̧ kikiti eratere fokélé, mo ha̧keamó yóló sininatere fokélé, Kótó hó̧róló bóe dele alakélé, fo wosóló ao̧mó bitini, dowa̧ae fole alakélé, nene duraalu bopé faketere alakélé, me whi̧né amatei a̧ doi sóró horatere alakélé, ha̧le du beterapó. Aita atimané tuȩ́nétei kae kae dowi ala kaaróo, hama alimané dere fokélé woseni dowa̧ae fóo, duraalu dapo.
30 koutabitabir, God baifa’ifa’in, kakaf en, nuw furuwen, ora’ara’at, naatu bowabow kakafih sinaf isan hai ef boubuh tibimamataren. Naatu hinah tamah fanah tibifanasair.
31 Tétu, wisi tuȩ́ mutere alakélé, kisipa tiki tiratere alakélé, yaala sókó fole alakélé, ko̧lené sukutere alakélé, atima tua̧mó mo munipó.
31 Nati sabuw i hai naniyan en, aurih bosunusunub en, yabow, baiwan babanen en.
32 Kótóné ama mo donotóró taleturaalu, atei kaae ala du betere so whi̧ta, mo ti sukó̧póló dae ere fo atimané tuȩ́ irutei, dowi ala ha̧le yó tawóo, atei kaae ala du betepa mepaae whi̧né kilitu, ai alata mo wisirapa yae yóo du beterapó.
32 Naatu God ana ofafaramaim sabuw iti na’atube hinasisinaf isan hinamomorob i hiso’ob, baise i hima kakafin tisisinaf. Naatu sabuw afa bowabow iti na’atube tisisinaf auman isah i baibasit hitih hima tisisinaf.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.