Mateus 8
Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI
1 Ai ala yóló kemetepa, Yesu a̧ ai du sokore ao̧mó beteretei taaróló, dorowou betalemó, so whi̧ mo feané a̧ sya wou betalepó.
1 Jesu oyaw wanane re nan ana veya’amaim, sabuw rou’ay gagamin na’in hi’ufunun bairi hin.
2 A̧ atéró daalemó, dowi humu fuluné tiki dore whi̧ a̧ beterepaae wóló, bukutiri teya̧ró bitu a̧paae woseturaalu, “Tale-ó, naao fotoko̧né ȩ wisiraai kisipa mutepa, ti mo su̧mó wisiranérapó,” yalepó.
2 Naatu orot ta biyan kokom ani’anin na Jesu nanamaim sun yowen eo, “Regah inakokok na’at basit biyou iniwa’an nigewasin.”
3 Atéró, Yesuné kale whi̧né tikimó naase mulóló duraalu, “Naao tiki doretei mió ya̧lo wisiraai dapa, mo ti wisi yae,” yalepó. Ai fo deretamo, ama tiki mo turó wisiyalepó.
3 Jesu uman ru’atayan orot biyan butubun eo, “Ayu akokok, biya igewasin.” Mar ta’imonamo orot biyan kokom etei hihururuw hire orot biyan igewasin.
4 Téró, Yesuné a̧paae duraalu, “Wosae, mió naao tiki ai wisi yalepa, ha̧le mo so whi̧paae i ala yalepó fo momókó yao̧se. Téni ya̧ fóló, Talepaae momaratere whi̧né maaté naao tiki fopeyó̧póló, yó melae. Téró, mo take Moses-né yóló muló betere fo sya furaalu, naao tiki wisirateremó Talepaae melae ere o̧la melae. Atimané ai ala kilituraalu, ita Talené eró beterapó fo yó̧póló dapó,” yalepó.
4 Naatu Jesu orot iu, “Men orot babin ta ana tur inaowenamih, baise mutufor kwen firis biya enutitiy naatu Moses ana obaiyunen tur eo na’atube, sibor inayai sabuw etei matahimaim hina’itin o biya igewasin.”
5 — ausente —
5 Nati ana veya’amaim Jesu na Capernaum titit, basit Roman baiyowayan hai orot ukwarin na baibais isan Jesu ifefeyan.
6 — ausente —
6 “Regah, ayu au bowayan orot ta i sawow, an uman himorob, baremaim inu’in, misir isan men karam, biyan ebababan kwanekwan.”
7 Ti fo depa, Yesuné a̧paae duraalu, “Ya̧lo a̧ wisiraai faalopó,” yalepó.
7 Basit Jesu eo, “Boro anan a orot aniyawas.”
8 Ti fo depa, kale topo whi̧né a̧paae tokó̧ mótu duraalu, “Tale-ó, ȩ whi̧ wisi bitupakó ya̧ ya̧lo bepaae ape yaalomeipa, imó naao fonémaaté ama kisi bete wisiyae depa, su̧mó wisiyaalopó.
8 Baiyowayan orot ukwarin Jesu iya’afut eo, “Regah ayu men orot gewasu boro inan au bar wanawanan inarun, baise turawat kuo au bowayan orot eyawas.
9 Ti noatepa meipó. Ȩkélé ȩ tȩteróló kaae tare whi̧rape betepa, atima ao̧mó beterapó. Atéruraalu, ya̧lokélé mepaae diki tare whi̧rape tȩteróló kaae tarapó. Ai whi̧rapekó beta̧paae ya̧lo fae depa a̧ fóo, ape depa wóo dua dapó. Ya̧lo kutó diratere whi̧paae i kutó diyae depa, ama ai alatóró dua dapó,” yalepó.
9 Anayabin ayu i roubabaruwen ana fair biyau’umaim ema’am, naatu baiyowayah etei ayu bab’umaim tema’am, imih baiyowayan orot ta isan anao, ‘Ni’imaim kwen,’ i boro nan, naatu orot ta isan anao, ‘Iti imaim kuna,’ i boro nan, naatu au bowayan orot ta isan anao, iti kusinaf, i boro nasinaf, imih turawat kuo au orot boro nayawas.”
10 Yesuné ai whi̧né dere fo wosóló, haió yóló siratu, a̧ sya wou betere so whi̧paae duraalu, “Ya̧lo dia̧paae mo i dere ape, i whi̧né doasi kisipa tiki tiró betere kaae ere whi̧ Israel hae kwiamó betepa, ya̧lo mo kilinipó.
10 Jesu iti tur nonowar ifofofor men kafaita, naatu sabuw hi’ufunun bairi hinan tatabir isah eo, “Anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan men kafa’imo orot ta ana baitumatum gagamin iti na’atube bitumatum atita’urimih.
11 Ya̧lo dia̧paae i dere fo wosae. Suka hoterepaae betere so whi̧kélé, suka doropolepaae betere so whi̧kélé, atimané be taaróló o̧la detere tikipaae wóló, atima beteró̧póló tukóló muló betere tikimó o̧la naai betaalopó. Atima atéró touróló, Abraham, Aisak, Jekop-sépitamo hepen bemó betere Kótóné tȩteróló kaae tare tua̧mó bituraalu, ai doasi detere o̧la atima fea beta̧mó nuku betaalopó.
11 A tur ao’owen, sabuw moumurih boro veya yeninane naatu veya ra’iyinane hinan mar ana aiwobomaim hina run, gem sisibinamaim hai efan hinabow Abraham, Isaac, naatu Jacob bairi hiniyasisir.
12 Téyaalotei, mepaae so whi̧ Kótóné tȩteróló kaae tare ao̧mó ama naale senaale beteró̧póló yóló mulaletei, diliki tua̧mó beteró̧póló, belapaae ho̧kó deraalopó. Aimó doasi dele su bituraalu, atimatei yale alamópóló dekȩné sukó̧ló wole du betaalo ai ape,” yalepó.
12 Baise sabuw iyab mar ana aiwobomaim hitarur i boro maramaim hinabow hinarauw hinare gugumin wanawanan hinarun. Nati’imaim hinama hinarerey wah hinanib kakikak hiniwa’an.”
13 Téró, Yesuné kale doasi topo whi̧paae duraalu, “Naao kisipa tiki tiratere alatóró ya̧lo ya̧paae mo eraalopa, fae,” yalepó. Mo ai fo deremotóró kale whi̧né ama kutó diratere whi̧né kisi bete wisi ipakalepó.
13 Imaibo Jesu baiyowayan orot ukwarin iu, “Aubar kwen, naatu abisa kubitumatum i boro namatar.” Naatu nati ana veya’amaim akir wairafin bar sawow inu’in yawas.
14 Téró, Yesu a̧ Pitané bepaae sókó felemó, Pitané ama somané hama sere tiki suputere kisiné sinóló mupa kelalepó.
14 Naatu Jesu na Peter ana bar titit, Peter rawan babin sawow biyan fora’ab inu’in itin.
15 Atépa kolóló, kale soné naasemó ama wolaa yó salemó, ama tiki supu du betale kisi bete wisitepa, kale so a̧ turukó holóló, Yesumó o̧la kaae sóró biliralepó.
15 Basit Jesu babin uman baib ana veya’amaim, ana sawow i en misir bay bogaigiwas.
16 Atéró, be dikiteretamo dowi kepe tepeyóló betó mole so whi̧ mo turó a̧ beterepaae dapesó wua depa, dowi keperape foné sua yalemó, sókó fua yóo, atima so whi̧ feané hepo betekélé mo ti wisitua yóo, yalepó.
16 Birabirab sabuw wagabur kouh hiyen hima’am hibow hina Jesu biyan hitit, naatu awanawat eaf eo wagabur hibihir hititit, naatu sabuw afa hisawow hibow hinan auman etei iyawasih.
17 Ai alata ha̧le inipó. Kótóné ama ko̧ló whi̧ Aisaiané yóló muló betere fo dokonóturaalu yalepó. Ai fo i ape.
17 Sawar iti himamatar i dinab orot Isaiah eo kikirum na iturobe,
18 Atéró kelalemó, so whi̧ mo ha̧le o̧la kaae a̧ bopera̧le wapa, Yesuné ama yó matere whi̧rapepaae duraalu, “Da̧ wȩi kȩla tȩyóló uté tȩró faalopa fiépe,” yalepó.
18 Sabuw rou’ay gagamin maiyow hiruru’ay Jesu itih, basit ana bai’ufununayah iuwih eo, “Kwabobuna tarabon harew kukuf rewan rounane.”
19 Atétepa, Moses-né yóló muló betere fo yó matere whi̧ beta̧ a̧ beterepaae wóló duraalu, “Yó matere whi̧-ó, ya̧ mopaae fupa, ti ȩkélé ya̧ sya waalopó,” yalepó.
19 Naatu ofafar bai’obaiyenayan orot ta na Jesu isan eo, “Bai’obaiyenayan, ayu o menamaim kwenan ayu boro imaim airit tanan.”
20 Ai fo depa, Yesuné a̧paae tokó̧ mótu duraalu, “Kale hao̧naraperó barapetamota, atima fitere tiki ai ere ape. Téretei, kale whi̧né Naalema a̧ beta̧ ama topo beleróló fitere tiki meipó,” yalepó.
20 Jesu iya’afut eo, “Sigarafor i hai batar tema’am, naatu mamu hai batar tema’am imaim ti’inu’in, baise Orot Natun inure in biyan tubaiwa’an isan aurin efan en.”
21 Ti fo depa, ama yó matere whi̧ beta̧né duraalu, “Tale-ó, folosóró ya̧lo ayapi doura̧le faaipa, naao ȩpaae fae fo enére?” yalepó.
21 Bai’ufununayah orot tabo na Jesu isan eo, “Regah karam wan itihamiyu atan tamai momorob atayai’ibo atan ati’uf nuni airit tanan?”
22 Ai fo depa, Yesuné a̧paae duraalu, “Sinale whi̧rapeta, ti sinale whi̧rapenétóró douró̧pólópa, ya̧ ȩ sya ape,” yalepó.
22 Baise Jesu iya’afut eo, “Ayu kwi’ufnunu tan, iyab himomorob taiyuwih boro hinaya’ih.”
23 Atéró, a̧ kale wȩi nukupaae biti̧ hotopa, ama yó matere whi̧rapekélé a̧tamo beta̧ nukupaae biti̧ holalepó.
23 Naatu Jesu wa isra’at ana bai’ufununayah hiyen bairi hiboy hirabon.
24 Atéró, atima wȩi tua̧mó fu betalemó, mo doakale hali tikiró besȩ́ tikitamo kilitainé hapale sókó walapó duraalu, wȩi asya wóló atima betere nuku dolopaae wȩi bosenée horóló, kale nuku buó deraai depatei, Yesu a̧ noke ha̧le fió molepó.
24 Naniyan meyemeye yabat gagamin misir wan kikiy yen wa iwanasum. Baise Jesu wa uranane nuhin bur inu’in ufu’ufut.
25 Yesu atéró fipa, ama yó matere whi̧rapené a̧ turukuróló duraalu, “Tale-ó, da̧ felekemó wȩiné aluraai dapa, naao da̧ tao sae,” yalepó.
25 Bai’ufununayah hina Jesu hibunibun hio, “Regah, iniyawasi, wa iu’unun kafa’imo tana morob.”
26 Ai fo depa, Yesuné atimapaae tokó̧ mótu duraalu, “Dia̧ noatepa wi du bitu de? Diaao̧ kisipa tiki tiró betere ala tómó ai ererapó,” yalepó. Tétepa, a̧ turukó holóló, kale wȩi asyaró besȩ́ tikitamopaae tikae yóló foné salepó. Atéyalemó, kale wȩi asyaró besȩ́ tikitamo tukóló ama ere kaae mo dono felepó.
26 Jesu iyafutih eo, “Kwa aisim kwabirubir? A not men nakabom, ayu kwanitutumu boro men kwanamorobomih.” Imaibo misir kwarar yabat kotar eotanih mar ta’imon nuwarob eafuw.
27 Atétepa, kale whi̧rape atimasisitei duraalu, “Haió! i whi̧ta, noa kaae whi̧rópó. Kale wȩi asyaró besȩ́ tikitamonékélé mo whi̧né dere kaae, ama dere fo mo beta̧tóró wosóló, erótua dapó,” yalepó.
27 Ana bai’ufununayah hifofor hio, “Iti orot i abi orot? Karam yabat naatu kotar boro fanan hinab hinanutanub.”
28 Atéró, Yesu a̧ uté tȩró tȩ fóló Kadarin hae kwiamó sókó felepó. Aimó dowi kepe tepeyóló betere whi̧ tamo whi̧ dourótua dere tikimó biti, a̧tamo hokolaa yaai dapóló walepó. Ai whi̧ tamo dowi kepené sesemeratepa doasi fopaae butu, sereke fisikó̧ sóró whi̧ daai du betepa, so whi̧ fea wituraalu ai tu̧mó fua inipó.
28 Naatu hirabon hina harew kukuf rewan rounane tafaram wabin Gadara hititit ana veya, orot rou’ab marasika wagabur kouh hito hirun rah yanamaim hima’ama hitit, hai itinin i birubir naatu nati efanamaim men yait ta reremoramih, anayabin hibirubir orot rou’ab isah. Baise Jesu nati’imaim titit ana veya, hairi hina Jesu biyan hitit.
29 Até du betere whi̧ tamoné fo fakeyóló duraalu, “Kótóné Naalema-ó, naao da̧mopaae noa alakó eraai waleé? Tukóló mulale suka teópatei, ya̧ ipaae da̧mo susupuraai waleé?” yalepó.
29 Hiwow hio, “God Natun, aki isai mi’itube inasinafumih kunan? Aki baimakiy initi’imih, bo aki ai baimakiy ana veya binatit.”
30 Téró, mepaae hupurape mo ha̧le o̧la kae mo umó kimimó daae molepó.
30 Naatu nati’imaim for i men ef yok hima hi’u’ufar.
31 Kale dowi keperape atima witepa Yesupaae kema duraalu, “Naaotamo da̧ dóló ho̧konaai depata, ti u hupurapené depe tua̧paae dotonaasepe,” yalepó.
31 Imih wagabur Jesu hifefeyan hio, “Aki inanuni ana titit akokok iniyuni anan for wanawanah ana run.”
32 Atéró, ama kale keperapepaae duraalu, “Dia̧ whi̧ tua̧mó beteretei taaróló sókó fae,” depa, atima kale whi̧né depe tua̧mó betaletei taaróló, hupurape tiki tua̧paae tepeyóló biti̧ fupa, kale hupurape fea botokó furaalu, kula dolomó derepeletikimó, wȩiné soroko̧ fóló kale hupurape sisiraae felepó.
32 Jesu eo, “Kwatit kwan.” Hirouwatait hinunuw hin for wanawanah hirun, for himisir fan hinunuw hire hin harew kukuf yan hire hi’aa tomatom himorob.
33 Atétepa, ai hupu kaae tare whi̧rape atima ai ala kilitu, mo hapale doasi be huluapaae fóló, i kale whi̧ tamopaae erale alaró mepaae eratepa kelale alatamo so whi̧ feapaae yalepó.
33 Orot nati for hima’uten hima’am himisir hibihir hin bar merar hitit, abisa’awat himamatar hai tur hi’owen naatu orot rou’ab isah abisa mamatar auman hai tur hi’owen.
34 Atétepa, ai be huluamó betó mole so whi̧ fea Yesu kelaai dapóló walepó. Atéró walemó Yesu betepa kilitu, atimané a̧paae ya̧ i hae kwia taaróló fae, yóló sȩtu betalepó.
34 Imaibo sabuw nati bar merar hima’am etei hitit hina Jesu bairi hitar naatu hi’i’itin ana veya hifefeyan hiu hai tafaram ihamiy tit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.