Mateus 24
Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI
1 Téró, Yesu momatere be taaróló fu betepa, ama yó matere whi̧rape a̧tamo hokolaane fóló duraalu, “Momatere be wisinaale ai tȩyóló muló beterapa, kelere?” deté fu betalepó.
1 Jesu Tafaror Bar gagamin ihamiy tit inan auman, ana bai’ufununayah hina hiu, “Tafaror bar kwi’itin gewasin maiyow.”
2 Tétepa, Yesuné atimapaae duraalu, “Ai tȩ mole berape diaao̧ kelere? Ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Ai berape fea fisikó furaalu, kapo fake beta̧kókélé me kapotamo olokopa kelaalomeitei, mo fea kolokó fóló mupa kelaalo ai ape,” yalepó.
2 Jesu iyafutih eo, “Sawar iti kwa’i’itan, a tur ao’owen, kabay etei boro natafofor nare naatu kabay ta boro men ana efanamaim na’inu’in kwana’itinimih.”
3 Atéró, Yesu a̧ Olip du sorokó molepaae fóló betepa, ama yó matere whi̧rape a̧ beterepaae wóló atimasisi bitu a̧paae woseturaalu, “Da̧ moko̧leyaa yóló betepa, ya̧ walemó kilita sókó fao̧sórópa, folosóró noa alapi eratepa kolóló, da̧né tuȩ́ yaaloé? Keme yaaire be dȩró ya̧ waaire be dȩtamo, da̧né kisipa yó̧póló noa alapi eraaloé?” yalepó.
3 Jesu yen Olive Oyaw tafan mare, ana bai’ufununayah wa’iwa’iramaim hina biyan hitit hibatiy hio, “Kuo anowar mar i boro biy iti sawar hinamatar? Naatu o inanan ina’inanen boro abisa ana’itin anaso’ob. Naatu mar yomanin nakakabon boro mi’itube ana so’ob?”
4 Ai fo depa, Yesuné atimapaae duraalu, “Me whi̧né dia̧ dilikó̧ló kó̧paae a̧lisóró falao̧sóró, mo hotowayóló kaae tawae.
4 Jesu iyafutih eo, “Matato niwa’an, men sabuw hinan hinifufuwimih.
5 Ti noatepae, whi̧rape mo feané dia̧ dilikituraalu ya̧lo doi yóló, ‘Ȩta, so whi̧ fea tȩteróló kaae tanó̧póló, Kótóné sóró beteró betere whi̧ Kerisopó,’ depa, so whi̧ feané mo nisi yóló sya faalo ai ape.
5 Sabuw moumurih na’in boro ayu wabu’umaim hinan hinao, ‘Ayu i Keriso’ naatu sabuw moumurih na’in boro hinifufuwih.
6 Me tikipaae bóe du beterapó dere fokélé wosóo, mo felekemó bóe du betere alakélé kolóo duraalu, dia̧ tuȩ́ sekȩyóló wiyao̧se. Ti noatepae, ai alarapeta mo yaalopóló tukóló muló betereteiné ha̧sókó feni, mo yaalotei, kemeyaaire be dȩ ti teórapó,” yalepó.
6 Baiyow ana tur boro kwananowar, naatu baiyow isan ana tur boro kwananowar, baise men kwanabir. Sawar yumatah ta ta boro hinamatar, baise nati i men mar yomanin.
7 “Me hae kwiamó betere be hulua whi̧ró me hae kwiamó betere be hulua whi̧tamo bóe doasi daalo ai ape. Me hae kwia tȩteróló kaae tare topo whi̧ró me hae kwia tȩteróló kaae tare topo whi̧tamokélé bóe daalo ai ape. Atéturaalu, doasi wote aliró doasi bao dere alatamo hae kwia feapaae wou betaalo ai ape.
7 Tafaram ta boro tafaram ta hairi hiniyow, na’atube bar merar ta boro bar merar ta ana aiwob hairi hiniyow. Baimar kakafin, iriyoy boro tafaram awan nakaratan.
8 Ai alarape feata, ti kale sorape naale saai sisó kaae sóró nuku dere kaae dapó.
8 Sawar iti etei hinamatar i kek tufuwamih ebobotukwar na’atube.
9 Téturaalu, dia̧ ȩ sya wóló, ya̧lo ala erótu beteremó, i hae kwia feamó betó mole so whi̧né dia̧ hó̧róló fokosoi ala yóló, mo ti sinó̧póló daalo ai ape.
9 “Sabuw boro hinafatumi hinabuw kwanan hini’a’akir, hina’asbuni kwanamorob, ayu wabu’umaim kwabowabow isan.
10 Atétere sukamó, so whi̧ mo fea kisipa tiki tiró betere ala taaróló, me whi̧ hó̧róló atimasisitei bóe daairaalu, eleké deyóló u só dera̧ne, i só dera̧le, du betaalopó.
10 Nati ana veya’amaim baitumatumayah boro hai baitumatum hinihamiy, naatu turahinah babah hinao, taiyuwih turahinah hinifa’ifa’ih,
11 Atétu betepa, mepaae whi̧rape mo fea Kótóné ama mo ko̧ló whi̧ ao̧yóló wóló, so whi̧ dilikó̧ló kó̧paae faraalo ai ape.
11 dinab baifufuwenayah moumurih na’in boro hinatit sabuw moumurih na’in hinifufuwih.
12 Ti noatepa meipó. I hae kwia feamó betó mole so whi̧né dowi ala mo ti faketé furaalu, so whi̧ feané yaala sókó fóló hȩkesené sukutu betere ala siri buóló, mo ti haepaae derepaalopó.
12 Tafa’asar boro nara’at natasasar sabuw momurih na’in hai yabow boro wan natutum.
13 Tépatei, mepaae whi̧ de kisipa tiki tiró betere ala mo ti yó taté fóló, kemene fole sukamó sókó fupa, ti ai whi̧ aluni, Tale Kótóné ama mo tao saalopó.
13 Baise yait nabukikin nan yomanin natitit i boro yawas nab.
14 Atéturaalu, Kótóné tȩteróló kaae tare ao̧mó, mió wosetere kisi fo wisi i hae kwia feamó betó mole so whi̧paae yó maté koteremó, ita Talenétei eratapóló kisipa yaalopó. Ai ala yale ki̧lipaae, ti mo kemetere be dȩ sókó waalo ia ape.
14 Tur Gewasin, mar ana aiwob isan, i boro tafaram wanawanan etei hinabinan sabuw etei hinanowar, imaibo mar yomanin boro nan natit.
15 — ausente —
15 “Biya’ohow Ana Sawar Kakafin boro efan kakafiyinamaim nabatabat kwana’itin, dinab orot Daniel eo na’atube. Baiyabayan orot iti tur nabiyab naniyan nab gewas.
16 — ausente —
16 Sabuw iyab Judea wanawananamaim tema’ama boro hinabihir hinan oyaw wan hinayen.
17 Mo beta̧ whi̧kókélé siki be kemó biti até ao̧ró bemó mole o̧lakélé sene derepéni, muló̧póló taaróló, botokó fae.
17 Orot yait ana bar faifiy wan ema’am boro men nare ana sawar bar wanawanan nabowamih, veya en.
18 Whi̧ me kutómó daapatamo ai ala depa, ti momó fesaayóló ama bukaaire kuti sene feni, muló̧póló taaróló botokó fae.
18 Orot yait masaw ebowabow boro men namatabir ana biya baibiyon bar nabaimih.
19 Atétere sukamó kale naale ere soraperó teó naale tare sorapetamo mo doa ko̧lerapó.
19 Nati ana veya’amaim baibin iyab siasiar tema’ama naatu baibin iyab kek tibitotoman boro hini’akir yababan hinab.
20 Dia̧ botokó faairetei doasi sosóli aliró sa̧a nóló beteró̧póló, tukóló muló betere be dȩtamo tua̧mó erao̧sóró, Talepaae momatu betae.
20 God isan kwanayoyoban, saise men rarab kokou ana veya’amaim o Sabbath ana veya’amaim namataramih.
21 Ti noatepa meipó. Ai waaire doasi sekȩi alata, i hae keké nale alimó kaae sóró wóló, mió i betere alimókélé, take nalo betaaire alimókélé ai kaae sekȩi ala mo kelaalomeipó.
21 Nati ana veya’amaim boro yababan kakafin men marasika anamaim o boro namamatar na’atube namataramih.
22 Atétere be dȩmó, waaire sekȩi alarapetamo Kótóné ha̧lekeróló tukóló mulólua̧meisóró, ti mo beta̧ whi̧kókélé ha̧sókó fóló bitua̧meipó. Até yao̧sóró, Kótóné sorokó suyóló sóró beteró betere so whi̧mó kisipa mutu, ai be dȩrape ha̧lekeróló tukóló mulaalo ai ape.
22 God nati veya narurukabum na’at sabuw boro yawas men hinab. Baise ana sabuw rurubiniyih isah enotanot, imih veya boro narukabum.
23 Atétere sukamó, mepaae whi̧né duraalu, Kótóné so whi̧ fea tȩteróló kaae tanó̧póló, sóró beteró betere whi̧ Keriso i wóló beterapa kelae depa, ó u wóló betere ape depa, mo dere nisiyóló wosóló kisipa tirao̧se.
23 “Nati ana veya sabuw afa hinan hina’uwi, ‘Keriso’oban iti!’ o ‘Iban ni’i!’ men kwanitumatum.
24 Ti noatepae meipó. Mepaae dilikitere Kerisoró Kótóné ama ko̧ló whi̧póló, kapala fo yó matere whi̧rapetamo waalo ai ape. Atétu, kae kae ala yaairemó eratere doasi alaró kae kae kelemei alarapetamo eróturaalu, Kótóné sorokó suyóló beteró betere so whi̧kélé kó̧paae falaai, ka̧ae kolóló su̧ saalopó.
24 Anayabin Keriso na’atube naatu dinab baifufuwenayah boro hinan ina’inan fokarih hinasinaf God ana rourubinen sabuw moumurih na’in boro hinabow.
25 Ai alarape yaai teópatei ya̧lo dia̧paae ai yale ape.
25 Imih abimatuwibo sawar hinamatar.
26 Téyaalopa, mepaae whi̧né dia̧paae duraalu, ‘Kale sekȩ́ a̧ whi̧kélé bitinire tikimó wóló i betere ape,’ depa, wosóló mo dapóló kelaai fao̧se. Ó, ‘Be dolomó i betere ape,’ depa, mo dere nisiyóló kisipa tirao̧se.
26 “Sabuw a tur hinaowen hinao, ‘Iban nati arar yan ema’am,’ men imaim kwanan kwananuwih. O hinao, ‘Nati nanawan bar wanawanan wa’ir ema’am,’ men kwanitumatum.
27 Ti noatepa meipó. Suka hotereró dere epéenétei suka doropolepaaekélé dȩyó fu dere kaae, kale Whi̧né Naalema atéró mo ha̧keamó wapa so whi̧ feané kelaalo ai ape.
27 Veya yeninane namanamar ebowabow veya ra’iyinane uman emamarakaw, Orot Natun nanan ana marakaw boro nati na’atube.
28 Dia̧né ó sa̧paae kese honalemótamo, kale ba dukaarape sȩ́ kwȩyóló bopétu betepa kilitu, sinale na ó hupu mupa dapó kisipa muae.
28 Menamaim orot babin biyan murubin inu’in mamu ikou boro etei imaim hinaru’ay.
29 Ai sekȩi alarape yale ki̧lipaaetóró
29 “Yababan iti hinamamatar ufunamaim
30 Atétere sukamó, kale Whi̧né Naalema mo felekemó waai dapóló kisipa yó̧póló, ó sa̧mó doasi ala eratepa kelaalopó. Atéró ama doasi ere au wisinaaletamo ó sa̧komó ha̧keamó sókó wapa i hae kwiamó betóló fale so whi̧ feané kilitu, doasi moló-u yaalopó. Kale Whi̧né Naalema ó sa̧mó atéró wouraalu, ama bole doasi fotoko̧ró Kótóné ama kae ere ala wisinaaletamo ó sa̧ko dolomó sókó wapa, kelaalo ai ape.
30 “Imaibo Orot Natun maramaim boro natit, tafaram wanawanan sabuw etei orot Natun ana fair ana marakaw bonamanamarin auman natit sakuk wanawanan nanan hina’itin hinama hinarerey.
31 Atéturaalu, ama ensel-rapené ukulumó wuti mo doasi fakeyóló hale deté kuturaalu, hae kwia dȩ doko̧ feamó ama sorokó suyóló kae beteró betere so whi̧ dape siré kwȩyó̧póló dotonaalopó.
31 Ana tounamatar boro taur douduf auman hinatit tafaram tutufin wanawanan umasusun kwafe’en etei God ana sabuw rurubinih hinabow hinita’ay.
32 Térapa, mió kale ni nosené dere ala kolóló, wisiyóló kisipa muae. Sóku fóló momó hu̧lu depa kilituraalu, kale ba fo mo felekemó ai sókó wale ape fo dua dapó.
32 “Ai fofou raurihimaim ebi’obaiyih kwanaso’ob, ai raurih boubuh tititit kwa kwaso’ob, ai hai buwayan ana veya i natit.
33 Até dere kaae, ai bopeyale alarape dia̧ betere tua̧paae wapa kilituraalu, mióta a̧ mo felekemó waairaalu tu̧ sókó walemó daapa, ai dere ape kisipa muae.
33 Bai’obaiyen i ta’imon, sawar iti na’atube hinamamatar kwa boro kwanaso’ob, veya i nakabom etawan awanamaim ebatabat.
34 Ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Mió i alimó betó mole so whi̧ fea sukuni ha̧le betó mupatei, ai alarape mo fea yaalo ai ape.
34 Anababatun a tur ao’owen, sabuw iti boun yawas kwama’am boro iti sawar namatar kwana’itinibo kwanamorob.
35 Ó sa̧ró i haetamota, mo kemeyaalotei, ya̧lo fo beta̧ kemekélé ini, ha̧le muó tawaalopó,” yalepó.
35 Mar tafaram i boro nasawar, baise ayu au tur boro men nasawar.
36 “Até yaaire be dȩró sukakeletamota, mo whi̧ beta̧nékélé, hepen bemó betó mole ensel-rapekélé, ama Naalemanékélé mo tuȩ́nitei, Alimané ama beta̧ tuȩ́rapó.
36 “Orot men yait ta Jesu ana na isan veya o sumar so’obamih. tounamatar maramaim men hiso’ob na’atube i Natun auman men so’ob, baise Tamah akisinamo so’ob.
37 Kale whi̧ Noa betale alimó yale ala kisipa muae. Kale Whi̧né Naalema woukélé, mo ai ala kaaetóró yaalo ai ape.
37 Noah ana veya’amaim abisa mamatar na’atube Orot Natun nanan boro na’atube namatar.
38 Ti noatepae, atéyale sukamó kale wȩi doasi a̧laai teópa, atima mo wisiyóló bitu, o̧laró wȩitamo nóló, whi̧ so dokotere alakélé, so whi̧tamo dokotere alakélé deté fu beteró, Noasépi nuku tua̧paae biti̧ holale sukamó sókó walepó.
38 Nati ana veya tuw yena’e ana veya orot babin hiyuw hibow, hiaa hitom, hitabin hibiyasisir ufut Noah ark wanawanan run;
39 Atima betere tua̧paae ai ala sókó waairetei kisipani, ha̧le mo ko̧leaa yóló bitiré wóló, wȩi doasi anóló, so whi̧ fea aluralepó. Kale Whi̧né Naalema wale sukamókélé, atétu yale kaaetóró yaalo ai ape.
39 naatu so’oba’e hima’am kwanekwan tuw yen etei e’aruwih hin himorob. Imih orot Natun nanan ana itinin i boro nati na’atube.
40 Whi̧ tamo kutómó daayaalotei, me whi̧ dapesó furaalu, me whi̧ daaló̧póló taaróló faalopó.
40 Orot rou’ab boro hai masaw hinama hinabob, Orot ta boro tounamatar hinabora’ah ta boro hinihamiy nama.
41 So tamo whit o derakó̧ló detu betaalotei, me so dapesó furaalu, me so betepa taaróló faalopó.
41 Baibin rou’ab boro hinama maiwok hinakakair, babin ta boro hinabora’ah, babin ta boro hinihamiy nama.
42 Ti noatepa meipó. Dia̧ tȩteróló kaae tare Tale waaire suka, dia̧ kisipanipa, mo hotowayóló kaae tawae.
42 “Isan imih mata to niwa’an, anayabin men kwaso’ob mar biy boro a Regah nan.
43 I alarapeta mo yaalopa, i dere fo bete wisiyóló wosóló kisipa muae. Beta̧ be talené dilikitamo etei kaae sukakelemó o̧lémi nokole whi̧né ama be fulukene waalopóló, kisipa muóló bitua̧sóró, ti ama be fulukóló o̧la o̧la sóró fó̧póló, a̧ noke fió muni, siki siki yóló bitua̧pó.
43 Baise tur iti ao i naniyan kwanab. Orot bar matuwan bainowan hai veya nasoso’ob, boro matan nanuw nama’am nanunih hinabihir, ana bar boro men hinakwib hinabainuwimih.
44 Térapa, dia̧kélé donoróló mo siki siki yóló betae. Ti noatepa meipó. Kale Whi̧né Naalema waalomei nisiyóló, kisipa keteróló betere sukamó, a̧ sókó waalo ai ape.
44 Imih mar etei mata to niwa’an kwanabobuna kwanama, anayabin Orot Natun boro men o veya kunotanotamaim natitamih.
45 Ti i dere fo wosóló, dia̧kó me whi̧ etei kaae kekemeyóló kutó diratere whi̧ beterémóló, diaao̧tei ka̧ae kelae. Beta̧ be tale a̧ mepaae uké faairaalu, ama dere fo sya fóló, mo eró tare fosó fosó yóló kekemere whi̧paae mepaae kutó diratere so whi̧ naao tȩteróló kaae taru, o̧lakélé mo wisiyóló melae yóló a̧ fulapó.
45 “Akir wairafin bosunusunubayan naatu not wairafin ana orot ukwarin boro nayara’ah akir wairafih afa nakaifih hai bay ana veya’amaim nitih.
46 Ai kale kutó tale doasi topo whi̧ a̧ momó fesaae wouraalu kelera̧lemó, a̧ faai bituraalu diyae yale kutórape fea ama su̧mó dipa, ti ai kutó diratere whi̧ a̧ mo hai̧né sinaalo ai ape.
46 Naatu ana orot ukwarin namatabir nanan bowabow gewasin nabowabow na’itin boro niyasisir.
47 Ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Kale be talené ama o̧la o̧la mo fea ai sekȩ́paae naao mo hotowayóló kaae tawae yóló, ama naase tua̧mó mulaalopó.
47 A tur ao’owen nati akir wairafin boro nayara’ah sawar etei nakaifen.
48 — ausente —
48 Baise akir wairafin nitafasar nao, ‘Au orot ukwarin men saise matabir enanamih.’
49 — ausente —
49 Naatu natatabir akir wairafih afa narauw ni’a’afiyih bay naa, harew tomayah bairi hinaa hinatom hinabikoko’aw wanawanan
50 — ausente —
50 veya naatu sumar so’oba’e nama’am kwanekwan ana orot ukwarin namatabir nan natit.
51 Atéró, kale whi̧ ama doasiné fokosoi ala yóló, ama tiki mo turukée fi kale tó tikiné wisire nisiyóló siki̧li du betere whi̧rapetamo beta̧mó beteraalopó. Tétepa, aimó doasi susupu sóró kaketu bitu naao téyae yóló, atima sereke fisikó̧ sóró doasi wole du betaalopó,” yalepó.
51 Naatu orot ukwarin nati ana akir wairafin boro nab narab ufun narauwatait, sabuw afa wanawanah rerekabih bairi baimakiy kakafin hinab hinama hinarerey wah takitak niwa’an.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.