Mateus 20

Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 “Ó hepen bemó Kótóné tȩteróló kaae tare alata, etei ala kaaepó. Beta̧ hae tale mo hi̧kati ama wain kutó diró̧póló, whi̧rape sóró beteraai dapóló felepó.
1 “God nabi’aiwob ana maramaim i boro iti na’atube. Ana veya ta orot masaw matuwan, sabuw afa tobon ana masawamaim bowamih tit na.
2 Atéró, kale kutó talené mepaae whi̧rape sóró atimapaae duraalu, ‘Beta̧ be dȩmó ditere kutómó denarias moni beta̧ melaalopa, ya̧lo wain kutó dirane faaloé?’ yóló wosalemó, téyaalopó depa, dini fó̧póló dotonalepó.
2 Bowayah bow naatu veya ta’imon ana baiyan isan bairi hio hibibasit ufunamaim iyafarih hin grape ana masawamaim hibow.
3 Atéró, hi̧ka 9 kilok sukakelemó, kale kutó tale a̧ momó fóló kelalemó, mepaae whi̧rape so whi̧ fea touratere tikimó ha̧le daae mupa kelalepó.
3 “Nine korok na’atube tit maiye na ahar efanamaim. Orot afa hai bowabow en asir hibatabat itih.
4 — ausente —
4 Basit eo, ‘Igewasin kwa auman boro kwanan au masawamaim kwanabow, naatu kwa a baiyan boro etei anafofonin anit.’ Naatu bowamih hin.
5 — ausente —
5 Auyit naatu three korok hairi tit inan i bowabow ta’imon sinaf sabuw asir hibatabat itih naatu uwih hin ana masaw hibow.
6 Mo kuluka 5 kilok-mó a̧ momó fóló kelalemó, kale dere kaae mepaae whi̧rape ha̧le daae mupa kolóló, duraalu, ‘Dia̧ imó ha̧le noatepa daae mulu de?’ yalepó.
6 Naatu veya re five korok na’atube, orot tit na maiye, ahar efanamaim titit. Sabuw afa’abo hibatabat itih eo, ‘Kwa aisim asir kwabatabat veya re?’
7 Ai fo depa, atimané duraalu, ‘Me whi̧né da̧ ama kutó diró̧póló sinitepa ha̧le i daae mole ape,’ depa, kale whi̧né duraalu, ‘Dia̧kélé, ya̧lo kutó dirane fae,’ yalepó.
7 “Hiya’afut hio, ‘Men yait ta tubuni.’
8 Atéró, be diki deretamo kale kutó talené ama kutó diratere whi̧rape kaae tare whi̧paae duraalu, ‘Ai kutó diratere whi̧rapepaae ape yóló, atimané dupu mótu, nalo ki dini wale whi̧rapemó kaae sóró melaté fóló, folosóró wale whi̧rapepaae kemera̧le fae,’ yalepó.
8 “Veya re birabirab auman, masaw matuwan ana orot ukwarin eaf na iu, ‘Sabuw ina’afih hinan hai baiyan initih, uf hinan hai baiyan wan initih naatu wan hinan uf initih,’ basit eafih hina hirun sawar.
9 Téró, kuluka 5 kilok-mó kaae sóró kutó diyale whi̧rapekélé fea denarias moni beta̧tóró matepa sua yalepó.
9 “Imaibo orot iyab five korok hibusuruf hibowabow, hai baiyan itih, veya ta’imon ana fofonin.
10 Atérótóró maté fóló kemetepa, kale folosóró hi̧kati kutó dini fele whi̧rape atimané moni horóló melaalo nisi yalemó, kale nalo wale whi̧ melale denarias monitóró atima fea beta̧ beta̧ yóló matepa, sua yalepó.
10 Orot mat hina hibowabow, hai biyan bainamih hinan i hinotanot boro hai baiyan gagamin hitab, baise i auman baiyan ta’imon hibai, veya ta’imon ana fofonin.
11 Atéró moni sóró kemetepa, kale kutó taletamo dei tuȩ́ muturaalu, monimó dokó dokó dere ala kaae sóró du betalepó.
11 “Hai kabay hibai sawar hitit hibat. Basit higam masaw matuwan hiu,
12 Atima mo hi̧kati kaae sóró kutó dirale whi̧rapené kale kutó talepaae duraalu, ‘Da̧ta, doasi suka suputamokélé, mo depe tukó wei kutó ditu betalepó. Téyaletei, kuluka mo beta̧ sukakelemó kutó dirane wale whi̧rapekélé, da̧ melale su̧tóróti ai melale ape,’ yóló, kale kutó taletamo fo tokó̧tamo du betalepó.
12 ‘Iti sabuw i veya re’er auman hina men manin hibag, baise aki bairi ai baiyan ta’imon iti. Aki ai baiyan i boro gagamin atab, anayabin aki mar auman ana a bow in veya re.’
13 Tétepa, ama atimakó whi̧ beta̧paae duraalu, ‘No-ó, ya̧lo naao moni tukóló menéni, mo donotóróti i matere ape. Take hi̧kati da̧mo fo dokoturaalu, ya̧paae denarias moni beta̧tóró melaalopó fo ya̧paae inié?
13 “Masaw matuwan misir orot ta isan eo, ‘Au begon inaso’ob. Ayu men asinaf kakafemih. Anayabin kwa i kwaibasit veya ta’imon ana baiyan isan, imih kwabow in veya re ana fofonin ait.
14 Térapa, mió naao moni sóró fae. Nalo ya̧lo kutó dirane wale whi̧rapekélé, dia̧ melale kaaetóró, atimakélé melaai kisipa mutapó.
14 Abisa abit i kwabai a ubar kwan. Iti oro’orot uf hinan i ayu arubinih hina, imih hai kabay abitih i kwa bairi a baiyan ta’imon.
15 Ya̧lo moniné me ala enépa, ti ya̧lo mo su̧mó enérapó. Ya̧lo hamokoturaalu me whi̧paae eratere alamó naao ȩtamo noatepa dei kisipa mutu de?’ yalepó.
15 Anayabin ayu au sawar, au kokomaim au kabay mi’itube anim, ayu akisu. Men orot babin ta isan anasisinaf gewas isan ya naso’aramih.’”
16 Ai ala du dere kaae, nalo wale whi̧ folosóró fóo, folosóró fele whi̧ ti nalo wóo yaalo ai ape,” yalepó.
16 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw iyab iti tafaramamaim orot gagamih tema’am boro maramaim aurih efan en. Baise sabuw iyab iti tafaramamaim God isan tibi’akir maramaim boro orot gagamih hinama.”
17 — ausente —
17 Jesu ana bai’ufununayah bairi au Jerusalem hinan efamaim buwih nabin akisihimo hai tur eowen eo,
18 — ausente —
18 “Tanan Jerusalemamaim Orot Natun boro sabuw hinab. Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hinitih rabin asabunin morobomih hinao.
19 Atéró, ai whi̧rapenémo ti Juda mei, kaae fakené naase tua̧paae mulatepa, atimané a̧ faleyóló doka doka yóo, fokosói ala yóló susupuróo, filipaa ni tómó oleróló dóo yaalo ai ape. Atéró mo ti suka̧alotei, sore be dȩmó ti Talené a̧ momó kepaaróló beteraalo ai ape,” yalepó.
19 Naatu hinab Eteni Sabuw hinitih, hina’u hi’i’iyab hinarab hina’onaf namorob. Baise veya baitonin ufunamaim boro namisir maiye.”
20 Téró, kale Sebediné naalema tamo hamané Yesu beterepaae dapesó walepó. Atéró, wóló kale so a̧ bukutiri tȩane doropóló bitu duraalu, “Ya̧lo i eraasepé yóló ya̧paae wosetere ala wisinaalekó naao eraaloé?” yóló wosalepó.
20 Imaibo Zebedee aawan natunatun rou’ab bairi Jesu baifefeyanimih hina nanamaim sun yowen natunatun rou’ab isah fefeyan baibaisinamih eo.
21 Tétepa, ama a̧paae duraalu, “Ya̧lo ya̧mó noa alakó eró̧póló kisipa mute?” depa, kale soné duraalu, “Naao tȩteróló kaae tare be tua̧mó, ya̧lo i naale tamokó me naale naao turu naase dȩmó beteróo, me naale naao fȩ́ naase dȩmó beteróo, yaasepóló dapó” yalepó.
21 Jesu ibatiy eo, “Abisa kukokok?” Babin iya’afut eo, “Ayu akokok inao matanu o ina bi’aiwob ana maramaim, ayu natunatu hairi sisib roun roun hinamare bairi kwani’aiwob.”
22 Ai fo depa, Yesuné kale whi̧ tamopaae duraalu, “Diaamoné ȩpaae ai wosetere fo beteta, diaamo kisipa inipó. Dowi ala kwia tokó̧ló aluraairaalu, susupu sóró sinaaire ala, diaamonékélé su̧mó senére?” depa, atimaamoné duraalu, “Da̧monékélé su̧mó senérapó,” yalepó.
22 Jesu iya’afut eo, “Kwa men kwaso’ob abisa isan kwafefeyanu. Karam ayu au harew ana tomatom turin boro kwanatom?” Tufuturan hairi hiya’afut hio, “Aki karam.”
23 Ai fo depa, Yesuné atimaamopaae duraalu, “Ya̧lo naaire wutimó belere wȩi diaamonékélé su̧mó naalotei, turu naase ó fȩ́ naase dȩmó betaaire alata, ti ya̧lo tȩteróló kaae tanipó. Ai alata, ya̧lo Ayané ama tȩteróló kaae taru, aimó betaaire whi̧ tamokélé, ama mo taketitei tukóló beteró beterapó,” yalepó.
23 Jesu iuwih eo, “Ayu harew atomatom boro kwanatom, baise ta au asukwafune mare ta au beyawane mare. Ayu men karam boro anarubin. Nati efan i sabuw iyab ayu Tamai isah bobogaigiwas i hai efan.”
24 Tétepa, kale mepaae yó matepa wosetere naase tamo whi̧rapené ai dere fo woseturaalu, u kale whi̧ró nomatamopaae fopaae yóló dei tuȩ́ mualepó.
24 Bai’ufununayah etei ten iti tur hinonowar orot tufuturan hairi isan yah so’ar.
25 Atétepa, Yesuné atimapaae toura̧le ape yóló duraalu, “Juda mei, kaae fake tȩteróló kaae tare topo whi̧rapené mo so whi̧ tȩteróló kaae tawóo, atimané sóró beteró betere whi̧rapenékélé mo so whi̧ tȩteróló kaae taru, i ala erae du beteretei diaao̧ ai kisipare ape.
25 Baise Jesu etei eaf ayuwih i’uwih eo, “Kwanaso’ob orot iyab Eteni Sabuw tekakaifih i God men tebitumitum, imih i taiyuwih hai fairamaim sabuw tibiruwih fanah tebai tibi’ufununih.
26 Atétere kaae, dia̧ tua̧mókélé ai ala momókó yao̧se. Aténi, dia̧ tua̧mótamo doasi topo whi̧ betaai kisipa mutepa, ti so whi̧ feané kutó diratere whi̧ beteró̧póló yae.
26 Baise kwa wanawanamaim men iti na’atube nama’amih. O yait inakok bai’ukwarinamih, basit taituwa isah inabow ini’akir.
27 Whi̧ me de doasi doi mole whi̧ betaai kisipa mutepa, ti dia̧né wae sóró kutó diratere whi̧ kaae betae.
27 Naatu O yait inakok wan bai’iyon bai’ukwarinamih, basit taituwa isah ini’akir.
28 Kale Whi̧né Naalema waleteita, ama kutó diró̧póló mepaae whi̧rape sóró beteraai wéni, mo whi̧né kutótei ama diróo, so whi̧né betere bete aluyao̧sóró, ama betere bete ha̧le melóló, dupuróló tao sóo yaairaalu, walepó,” yalepó.
28 Iti na’atube kwanasinaf, anayabin Orot Natun nan i men sabuw isan bowamih namih, baise nabow ana yawas sabuw isah ni’inuw saise i ana yawasamaim sabuw niyawasih.”
29 Atéró, Yesu a̧ ama yó matere whi̧rapetamo ai Jeriko be hulua taaróló fu betalemó, so whi̧ mo feané atima sya wou betalepó.
29 Jesu ana bai’ufununayah bairi tafaram Jericho hitumar hitit, basit sabuw rou’ay gagamin na’in hitit hi’ufunun bairi hin.
30 Atétepa, kale kele dilikire whi̧ tamo tu̧ dȩmó beteremó, Yesu fu beterapó dere fo wosóló, fo fakeyóló duraalu, “Depit-né Naalema Tale doa whi̧-ó, da̧mo ko̧lené sukuturaalu, tao sae,” yalepó.
30 Hinan efamaim orot rou’ab matah fim hima’am Jesu ana tur hinowar, basit hi’af Jesu hifefeyan hio, “David uwan kwiwanbabani.”
31 Ai fo depa, so whi̧ feané kale whi̧tamopaae taalae yóló foné supatei, woseni nisiyóló, mo ti fo fakeyóló duraalu, “Depit-né Naalema doa Tale-ó, da̧mo ko̧lené sukuturaalu tao sae,” yalepó.
31 Sabuw rou’ay gagamin na’in hinan orot rou’ab hikwararih awah fotamih hi’uwih, baise hairi awah aumetawat hi’af hio, “Regah David uwan kwiwanbabani.”
32 Atétepa, Yesu a̧ aimó kei̧yóló daalu, kale whi̧ tamopaae ape yóló, atimaamopaae woseturaalu, “Ya̧lo diaamopaae noa alakó eró̧póló de?” yalepó.
32 Jesu inan bat naatu hairi eafih hina ibatiyih eo, “Kwakokok abisa isa anasinaf?”
33 Ai fo depa, atimaamoné duraalu, “Tale-ó, naao da̧moné kele wisiraasepóló dapó,” yalepó.
33 Orot rou’ab hiya’afut hio, “Regah aki akokok matai hinigewasin ananuw.”
34 Tétepa, Yesuné mo ko̧lené sukuturaalu, atimaamoné kelemó olaa yalepó. Atéró olaa yaletamotóró atimaamoné kele wisitepa, Yesu sya felepó.
34 Jesu hairi itih iyababan basit matah bobotobonen ana maramaim mar ta’imonamo hairi matah higewasin himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.