Mateus 18
Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI
1 Atéyale sukamó, Yesuné ama yó matere whi̧rape a̧ beterepaae wóló woseturaalu, “Hepen bemó Kótóné tȩteróló kaae tare ao̧mó whi̧ fea betó moletei, mo doasi topo betere whi̧-a, de?” yalepó.
1 Nati ana maramaim bai’ufununayah hina Jesu biyan hitit hibatiy hio, “Mar ana aiwobomaim yait i orot gagamin?”
2 — ausente —
2 Jesu kek kikimin eaf na nahimaim bat.
3 — ausente —
3 Imaibo eo, “Anababatun a tur ao’owen, o yait ayawas men inabotabir inan iti kek gidigidih na’atube mar ana aiwobomaim boro men inarun.
4 Térapa, mepaae so whi̧ detamo amatei deróló i naale male kaae mo dua betepa, ti ó hepen bemó betere Kótóné tȩteróló kaae tare ao̧mó topo whi̧ ai betere ape.
4 Isan imih orot yait taiyuwin yare iti kek kikiminabe emamatar mar ana aiwobomaim i orot gagamin.
5 Mepaae whi̧ dené etei kaae naale male ya̧lo doimó, mo wisiyóló dape supa, ti ȩtei wisiyóló dape sirapó.
5 “Naatu orot yait kek kikimin iti na’atube ayu wabu’umaim ana merar eyiy, i ayu au merar eyiy.
6 Téretei, mepaae whi̧ denétamo mepaae doi muni, ȩpaae kisipa tiki tiróló betere belei sókó dei so whi̧ dowi ala yó̧póló me ala eratepa, ti atétere whi̧né depamó mo doakale kane fake duwóló wȩi kȩla tua̧paae taae falua̧sóró mo wisi wua̧pó.
6 Baise orot yait iti kek kikimin ayu bitutumu eoraraf in bowabow kakafin esisinaf, gewasin nati orot i boro sikan aumor hina’utan taiy yan hinitaiy nare na’atomatom namorob.
7 Mepaae i haemó betó mole so whi̧né mepaae so whi̧ dowi ala yóló dée nó̧póló, mepaae alarape mo eraalo ai ape. Atétere whi̧ a̧tei mo dowi kwia saaireteimó, doasi wiyó̧póló yae! Ai alarape mo yaalotei, u kale whi̧ dowi ala yóló, dée naaitere tu̧ muao̧sóró yae. Me whi̧ atéró dowi ala yó̧póló, tȩ mulatere whi̧ ti doakale dowi kwia saaireteimó wió yae!
7 “Tafaram i kakafin wanawanan run, imih nati sawaramaim sabuw bonawiyih bowabow kakafin tisisinaf. Sawar kakafih nati na’atube i boro hinamatar, baise orot yait biyanamaim iti sawar temamatar i boro kakafin anababatun nab.
8 Naao naase ó hóné ya̧ dowi ala yó̧póló dée nalatepa, ti atétere naase ó hó tukóló taae falae. Ti noatepae, naao naase ó hó beta̧ daayóló, mo ti betó tawaaire be tua̧paae sókó fupa wisirapó. Naao hó ó naase tamo daayóló betera̧le tikimó, Talené mo ti dó tare si dolopaae taae deratepa mo dorapó.
8 O yait uma o a nabonawiy kakafin inasisinaf na’at, ku’afuw kwisaroun, saise a uma duboduboh inan ma’ama wanatowan inarun. Men basit a uma hai ubaramaim o biya etei itan wairaf wan itayen ta’arahi.
9 Naao kelenétamo ya̧ dowi ala yó̧póló dée nalatepa, ti atétere kele sokóló taae falae. Ti noatepae, beta̧ keletamó bitu, mo ti betere be tua̧paae sókó fupa wisirapó. Naao kele tamo daayóló betepa, mo ti dó tare dowi sipaae Talené ya̧ taae derao̧sóró dapó.”
9 Naatu mata nuw kwanekwan kakafin kusisinaf, kukubai kwisaroun. Mata rounawat saise inan ma’ama wanatowan inarun, men basit mata ta’imon ana ubaramaim mata rou’abaka inan wairaf wan inayen na’arahi.
10 “Ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. I betó mole naale momale mo doi muni belei sokótei betepa, dia̧ teteirapepóló tȩterao̧se. Ti noatepae, atima kaae tare ensel-rape ó hepen bemó betere ya̧lo Aya Kótóné kelepaa koló tarapó.
10 “Abisa kusisinaf i inaso’ob men kek gidigidih inanuw furuwih, a tur ao’owen anayabin kek gidigidih hai tounamatar mar etei maramaim Tamai nan tebatabat.
11 — ausente —
11 Orot Natun nan ana’an i sabuw kasikasiyih bow baiyawasih isan na.
12 I dere fo wosóló, diaao̧ noa kisipa mute? Whi̧ beta̧né ama 100 sipsip hupurape whaanalemó, beta̧ hupu alutepa, ama neté yaaloé? Kale 99 hupurape du sokoremó betó mupatei taaróló, kale beta̧ aluyale hupu kekene faalo ai ape.
12 “Orot ana bobaituw 100 hitama’am ta’imon takakasiy isan a not i mi’itube kwanotanot? Ana bobaituw 99 tihamiyen oyaw wan hitama, i tare tan ta’imon kakasiy tanuwih ai en?
13 Ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Kale whi̧né ai aluyale hupu keletepa, ti a̧ mo hai̧né sinóló betaalo ai ape. Ti noatepae, betó mole 99 sipsip hupurape kilitu hai̧tu betepatei, kale aluyale sipsip hupu keletepa, dere hai̧né mo teraae falapó.
13 Naatu ana bobaituw tatita’ur tabaib ana maramaim, a tur ao’owen ana for ta’imon isan boro tiyasisir men kafaita, men 99 isah ebiyasisir na’atube anayabin i men hikasiy.
14 Atére kaae, i kale doi muni belei sokótei so whi̧ beta̧kélé aluyao̧sóró, ó hepen bemó betere diaao̧ Ayané doasi kisipa mutu beterapó,” yalepó.
14 Imih ef ta’imon nati na’atube Tamat maramaim men ekokok boro ana kek kikimin ta nakasiy.
15 “Naao noné ya̧paae me dowi ala eratepa, ti ya̧ a̧ beterepaae fóló, diaamosisi beta̧mó bitu no-ó, naao ȩpaae etei kaae dowi ala eralepóló yó melae. Ama naao dere fotamo wosóló, hapale donoratepa, ti diaamo tua̧mó muale sekȩ kemeyóló, beta̧mó wisiyóló ai betere ape.
15 “O taituwa ta wanawanamaim isa bowabow kakafin nasisinaf na’at wa’iwa’iramaim inan biyan ana kakafin matanamaim ini’obaiy. Inao fana nanonowar na’at i boro airi kwanitafen tutur.
16 Aténi, naao dere fotamo woseni hó̧róló dowa̧ae fupa, ti kale asȩmó yóló muló betere fo sya furaalu, fea ala fea mo yalepóló, kelale whi̧ tamo ó sore dapesó fóló, dia̧ fea bituraalu, teraayóló ai sekȩ wisirae.
16 Baise inao men nanonowar, orot ta’imon o rou’ab inabuwih bairi kwanan, saise o abisa’awat inao orot rou’ab boro sif hinaruboun. Buk Atamaninamaim hio na’atube.
17 Amatamo dia̧né dere fokélé wosenitepa, ti touró betere Keriso fake so whi̧né keletómó ha̧keamó yó meló̧póló yae. Atéra̧lemókélé, Keriso so whi̧né dere ma fo woseni hó̧ratepa, ti a̧ Keriso doi muni, ha̧le mo whi̧ kaae ó takis moni sere whi̧ kaae beteró̧póló yae.
17 Baise hinao men nanonowar na’at, basit ekaleisia matahimaim kwanakurereb kwanao, naatu ekaleisia hinao men nanowar na’at, basit kwanihamiy eteni orot na’atube nama o tax o’onayan na’atube nama.
18 Ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Naao me whi̧ hamopaae erale dowi ala, mo yalepóló teraayóló kemeréni ha̧le muó tapa, ti Kótóné ó hepen bemókélé dokóló ai muló betere ai ape. Naaotamo me whi̧ hamomapaae erale dowi ala mo yalepóló teraatepa, ti Tale Kótóné ó hepen bemókélé, teraayóló muló beterapó.
18 “Anababatun a tur ao’owen, abisa iti tafaramamaim ku’a’uh maramaim boro ana’uh. Naatu abisa iti tafaramamaim kururufam maramaim boro anarufam.
19 Ya̧lo dia̧paae i dere ape. Atétere kaae, dia̧kó whi̧ tamo mo beta̧ kisipa muóló ó hepen bemó betere ya̧lo Aya Talepaae momaturaalu, me o̧lakó wosetepa, ti ai wosetere o̧la ama mo melaalo ai ape.
19 “Iban ao maiye, orot rou’ab iti tafaramamaim abisa isan hairi hibasit tefefeyan, Tamai maramaim boro isah nasinaf.
20 Ti noatepae, ya̧lo doi hale sóró horaairaalu, whi̧ tamo ó sorekélé touróló betepa, ti atima tua̧mó ȩkélé beterapó,” yalepó.
20 Orot rou’ab o tounu ayu wabu’umaim tekuku’ay, ayu i nati wanawanahimaim bairi.”
21 Tétepa, Pita Yesu beterepaae wóló a̧paae woseturaalu, “Tale-ó, ya̧lo noné ȩpaae erale dowi ala ha̧le kemeraalopóló meteró fapo enére? Wȩi keró fapomó maaté yóló su̧póló taaranére?” yalepó.
21 Imaibo Peter na Jesu biyan tit ibatiy, “Regah, ayu taiu isau mar etei bowabow kakafih nasisinaf mar boro bai’ab ana kakafih ana notawiyen? Ana kakafih ana notawiyen nayen seven nanatabir?”
22 Ai fo depa, Yesuné a̧paae tokó̧ mótu duraalu, “Ya̧lo ya̧paae mo i dere ape. Wȩikeró félimó maaté deretei su̧nipa, deté fu beteró 77 félimó, ama dowi ala kemera̧le wó̧póló yae.
22 Jesu iya’afut eo, “Men seven, baise mar etei 70 tafanamaim seven auman.
23 Atéró kale ó hepen bemó betere Talené tȩteróló kaae tare ao̧mó mole alata, etei ala dere kaaepó. Beta̧ doasi topo whi̧né ama moni kwia mulóló saletei, ama kutó diratere whi̧rapené meteró saleró taleyaai a̧ beterepaae ape yalepó.
23 “Anayabin aiwob maramaim ana itinin i aiwob orot ana akir wairafih hai bowabow nunutitiy na’atube.
24 Atéró, kaae sóró taletu betalemó, beta̧ 10,000 kold kapa sekȩ da̧le sóró, kwia mulóló sale whi̧ kale doasi topo whi̧ beterepaae dapesó walepó.
24 Nuteteyan ana bowabow busuruf ana veya aiwob orot kabay million na’atube orot ta bai ma bowabow hibai hina hirun.
25 Ai whi̧né ama kwia mulóló sale moni tokó̧ melaairetei su̧mó tanipa, ama doasiné mepaae kutó diratere whi̧paae duraalu, ai whi̧kélé, ama somakélé, naale senaalekélé, mené wae sóró dupu yó̧póló dotonóo, ama o̧la o̧lakélé mo fea me whi̧né dupu yó̧póló dotonóo, yae. Téró, ai moniné ti ama mole kwia kemeraairaalu, sóró ape yóló mulalepó.
25 Naatu nati akir wairafin aiwob orot ana kabay wan yin isan aurin men karam. Imih aiwob orot iuwih orot aawan, natunatun naatu ana sawar etei hitabow hitan sabuw afa hitatobon hai akir wairafihimih hitabow, saise nati kabayamaim aiwob orot ana kabay wan tab isan eo.
26 Ai ala yaaitepa, kale whi̧ a̧ ama doasi daale felekemó bukutiri tea̧ró bitu dua naamei fo yóló duraalu, ‘Ya̧lo ya̧ betemó kwia mulóló sale o̧la o̧la fea tokó̧ melaalopa, sawa kaae tawae,’ du betalepó.
26 “Baise akir wairafin aiwob orot nanamaim sun yowen fefeyan eo, ‘Regah a kokok yate nanub naatu ayu boro ana sinaftobon a sawar etei wah anayow anit.’
27 Kale kutó diratere whi̧né fo depa, ama doasiné a̧ kelalemó, a̧ ko̧lené sukuturaalu, kwia mole moni me o̧la meipóló, kale whi̧ a̧ ha̧le fó̧póló dotonalepó.
27 Aiwob orot ana akir wairafin itin yan baban naatu ana kabay wan yin isan auman ibagun naatu iu tit ana ubar in.
28 Téyaletei, ai kale whi̧ a̧mo furaalu, ama 100 denarias moni kwia mulóló sale whi̧ kȩle felepó. Ti ai whi̧ta, atimaamo beta̧ kutó ditere whi̧póló kisipa muni, ama depamó botokó̧ sóró taru, mo deteraayóló duraalu, ‘Ya̧lo 100 denarias moni ya̧paae kwia mulapa, mo miótitei, hapale tokó̧ a̧lae’ yalepó.
28 “Baise nati akir wairafin tit in naatu ana kabay bai’abamo bowayan turan biyanamaim bai ma’am biyan tit, eof sikan bai eo, ‘Au kabay o biya inu’in boun wan inay initu.’
29 Ai fo depa, kale whi̧ a̧ bukutiri tȩane doropóló, mo dua naameiné a̧paae duraalu, ‘Ya̧lo tokó̧ melaalopa, sawa kaae tawae,’ yalepó.
29 “Bow turan orot nanamaim sun yowen ifefeyan eo, ‘Yate nanub mar kafai ayu boro a kabay wan anay anit.’
30 Téyaletei, kale whi̧né kaae tawaalomeipóló, dipula be kaae tare whi̧paae duraalu, ‘Ama kale kwia sale moni tokó̧ melatere sukamó ti a̧ sókó daalaasepólópa, ha̧le beteró̧póló yae,’ depa, kale whi̧ dipula beteralepó.
30 “Baise orot men kok boro turan fanan tanowar, imih bai furisiman itih hibai hin dibur bar hiya’ariy. Naatu orot turan iu, ‘Iti’imaim inama au kabay wan inay initu imaibo inatit.’
31 Atétepa, mepaae atima beta̧ kutó ditere whi̧rapené ai ala kolóló, atimakélé dei tuȩ́ muóló sekȩtepa, atimané doasi topo whi̧paae i ala yalepóló a̧paae yalepó.
31 Akir wairafih afa iti sawar matar hi’itin men hiyasisir, imih hin abisa’awat himamatar isan aiwob orot ana tur hiowen.
32 Atéró ene wale fo wosóló, kale doasiné ai ala yale whi̧paae ape yóló, a̧paae duraalu, ‘Ya̧ta mo dowi ala yó tare kutó diratere whi̧ ai ape. Naao ȩpaae mo dua naamei fo depa, ya̧lo ya̧paae doasi kwia moletei, me o̧la meipóló taaralepó.
32 “Imaibo aiwob orot ana akir wairafin eaf na iu eo, ‘O i anababatun orot kakaf. Ayu au kabay gagamin maiyow o biyamaim ma’am i asafam, anayabin ayu ifefeyanu.
33 Térapa, ya̧lo ya̧ ko̧lené sukó̧ló taalótu yale kaae, naaokélé diaamo beta̧ kutó ditere no hamoma ko̧leturaalu, ai ala iniyólópó,’ yalepó.
33 Gewasin bow tura itakabibir o akakabibiri na’atube.’
34 Atéró, kale doasi topo whi̧ a̧ fopaae buólo, u kale dipula be kaae tare whi̧paae duraalu, ‘Ama kwia mole moni momó tokó̧ meló̧pólópa, a̧ dipula beteróló, susupuróló fokosói ala deté fu betae,’” yalepó.
34 Aiwob orot yan so’ar tatabir ana dibur kaifenayah iuwih hifatum dibur hiya’ariy naatu iu, ‘Iti’imaim inama’am au kabay wan inay initu imaibo inatit.’”
35 Ai fo deté fóló kemetepa, Yesuné ama yó matere whi̧rapepaae duraalu, “Naao no hamomané ya̧paae erale dowi ala me o̧lameipóló, mo hosaa turóné kemerénitepa, ti ó hepen bemó betere ya̧lo Ayané dia̧ doko̧ feapaaekélé ai kaae alatóró eraalo ai ape,” yalepó.
35 “Ef ta’imon ayu Tamai maramaim kwa ta’ita’imon isa boro iti na’atube nasinaf, o yait taituwa ana kakafin men dogor tutufin etei inanotanotawiy na’at.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.