Mateus 16

Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Téró, kale Farisi whi̧raperó Sadyusi whi̧rapetamo Yesu beterepaae wóló, a̧ ka̧ae kolóló su̧ saairaalu i fo yalepó. “Kótóné ó hepen bemó mole ala kolóló, ita Talenétei eratapóló sira yaai dere kelemei alakó da̧maletamo kelaaitapa, erótumié?” yalepó.
1 Pharisee naatu Sadducees afa hikok i Jesu hitikubibiruw, imih hina hio, “Aki akokok ina’inan ta marane ini’obaiyi saise anaso’ob o i anababatun God ana fair ibai.”
2 Ai fo depa ama atimapaae duraalu, “Be kuluka sa̧ko sonaa dere ala kolóló, dóta suka wisi yaalo ai ape dua dapó.
2 Baise Jesu iyafutih eo, “Rabirab mar ebiwuwun kwa’i’itin, boro kwanao, maras boro veya gewasin nayen.
3 Hi̧ka be suka sokoteretamokélé sa̧ko dilikiyóló sonaatepa, diaao̧ i fo dua dapó. Mió doasi hali waai dapó, dua dapó. Sa̧né dere ala bete diaao̧ wisiyóló kolóló kisipa irutei, mió i alimó me ala yaairemó dere alarape dia̧né kolóló kisipa enénipó.
3 Naatu mar auman gagub niwuwun naatu turin nafufurum kwana’itin boro kwanao, boun boro nayar. Kwa i gagub akisin ana itinin kwaso’ob boro kwanao, baise abisa iti boun temamatar hai yabih men karam boro kwanaso’ob.
4 Dia̧ mió i alimó, dowi ala du betere so whi̧ró nópu nuku betere so whi̧tamonétei Kótó mo beterapóló kisipa muó̧póló, mo doa yaai dere kelemei alakó eratepa, kelenée yóló ketekȩ butu beteretei, kelemei ala me kae eraalomeipó. Jonapaae erale ala kaae beta̧ eratepa, diaao̧ kelaalo ai ape,” yalepó. Atéró, ai whi̧rape atima betó mupatei Yesu a̧ felepó.
4 Mar iti boun ana sabuw hai fanasair naatu hai tafa’asar i ra’at, ina’inan isah tinunuwet. En! Baise ina’inan ta’imon ebi’obaiyi i Jonah ana i’inan.” Basit Jesu sabuw nati’imaim ihamiyih hima i sa’ab in.
5 Atima nukutamo ai wȩi kȩla tȩ fóló, kelalemó ama yó matere whi̧rapené bred o sini, kȩyó yóló weipakalepó.
5 Jesu ana bai’ufununayah harew kukuf hirabon hina rewan rounane hiyey ana maramaim, nuhih taseb hio, “It rafiy men ta tabai auman tarabonamih.”
6 Tétepa, Yesuné atimapaae duraalu, “Farisi whi̧raperó Sadyusi whi̧rapetamoné bred o tópuratere o̧la yist-né dia̧ dorao̧sórópa, mo hotowayóló kaae tawae,” yalepó.
6 Jesu iten ya’ih eo, “Mata to niwa’an kwanakaifi gewas, Pharisee naatu Sadducee hai yeast isan.”
7 Yesuné ai fo depa, atimasisitei fo kȩlaaróló duraalu, “Ti ama ai dere fota, da̧né bred o sóró anipa du dapó,” yalepó.
7 Naatu bai’ufununayah taiyuwih hibabatiy hio, “It rafiy baina’e tanan isan ma eo?”
8 Atimasisi atéró kȩlaarótu betepa, Yesuné kisipa yóló, atimapaae duraalu, “Dia̧ tómó maaté kisipa tiró betere whi̧rape-ó, dia̧sisitei noatepa fo kȩlaaróló, bred o sóró anipó du bitu de?
8 Jesu abisa isan hio i naniyan bai, imih ibatiyih, “Aisim rafiy ta baina’e tanan isan taiyuw kwakasiy kwama kwabibabatiyi? Kwa a baitumatum i kikimin anababatun.
9 Diaao̧ Ya̧lo yale alarape kolóló, wisiyóló kisipa muni airapó. Kale 5000 whi̧rapemó aporó bred o bula terekeyóló melaletei-a, dia̧né kisipa keteraleé? Kale buki muni fele bred o diaao̧ beta̧paae yóló, metéró yorape fa̧analeé?
9 A not boro’ika kwarisin ema’am. Sabuw etei 5, 000 rafiy fafar faive’imo imaim abituwih isan nuhi bur? naatu kwaso’ob sakasak etei bai’ab kwaiwanfoten?
10 Ó kale wȩikeró bred o bularape terekeyóló, 4000 whi̧rapemó melatepa, nóló buki muni feletei diaao̧ beta̧paae yóló, meteró yorape fa̧anóló mulaleé?
10 Na’atube rafiy sevenimo sabuw 4, 000 abituwih sakasak etei bai’ab kwaiwanfoten?
11 Ya̧lo take yale fota, bred omó kisipa muóló iniyaletei, diaao̧ wosóló kisipa munié? Ti ai yale fota, kale Farisi whi̧raperó Sadyusi whi̧rapetamoné yist-né dia̧ dorao̧sóró, kisipa mutu yalepó.”
11 Aisim a not boro’ika hikwaris ayu rafiy isan ao kwararouw, en baise Pharisee naatu Sadducee hai yeast isan kwanakaifi gewasomih ao.”
12 Téró, atimané ai dere fo wosóló, ama yale fota, kale bred o tópuó̧póló bulatere o̧la yist-mó initei, Farisi whi̧raperó Sadyusi whi̧rapetamoné yó matere foné da̧ atima dorao̧sóró, hotowaró kaae tawae yóló irapóló kisipa salepó.
12 Imaibo bai’ufununayah naniyan hibai, Jesu i men yeast maiyow rafiy wanawanan teyai’iyai isan matah toniwa’anamih, baise Pharisee naatu Sadducee hai bai’obaiyen isan matah toniwa’an.
13 Atéró, Yesu Filipainé tȩale be Sesaria Filipai doi mole hae kwiamó sókó fóló, ama yó matere whi̧rapepaae woseturaalu, “Mo so whi̧né kale Whi̧né Naalema-a, depó du bitu de?” yalepó.
13 Jesu na Caesarea Philipi wanawananamaim titit ana veya, ana bai’ufununayah ibatiyih, “Sabuw Orot Natun isan mi’itube teo kwanonowar?”
14 Ai fo depa atimané a̧paae duraalu, “Mepaae so whi̧néta, ya̧ kale wȩi tópuratere whi̧kó Jon-pó du beterapó. Mepaae so whi̧némo, ti Elaijapó du beterapó. Mepaae so whi̧némo, Jeremaiapó du beterapó. Tétepa, mepaae so whi̧né duraalu, Kótóné ama beta̧ ko̧ló whi̧kó duyalepó, du beterapó,” yalepó.
14 Hiya’afut hio, “Sabuw afa i teo John Baptist, afa Elijah, afa i Jeremiah, naatu afa teo i dinab orot ta.”
15 Ti fo depa ama atimapaae woseturaalu, “Ti aita atimané mutere kisipapa, diaao̧ kisipané ȩ-a, depó du bitu de?” yalepó.
15 Ana bai’ufununayah ibatiyih eo, “Bo kwa ayu isau i mi’itube kwa’o?”
16 Ai fo depa Saimon Pitané duraalu, “Ya̧ta, mo ha̧le betótóró tare Kótóné Naalema so whi̧ fea tȩteróló kaae tanó̧póló, sóró beteró betere whi̧ Keriso ai ape,” yalepó.
16 Simon Peter iya’afut eo, “O i God Tafa eof nowah God ma’ama wanatowanin Natun.”
17 Tétepa Yesuné a̧paae duraalu, “Jonané naalema Saimon-ó, ya̧ beta̧ Kótóné wisiró betereteiné mo hai̧né sinitu betere whi̧ ai ape. Ti noatepae, naao ai yale fota, mo whi̧né ya̧paae yó menitei, ó hepen bemó betere ya̧lo Ayané yó matepa dapó.
17 Jesu iya’afut eo, “Simon, Jonah natun abigegewasini. Anayabin nati tur anababatun i men orot ta biyanane na irererebamih, baise marane Tamai mutufor o it.
18 Térapa, ya̧lo ya̧paae i dere ape. Ya̧ta Pitapó. I doasi kapo fake tómó be tȩtu dere kaae, ya̧lo so whi̧ doasi fake firaalo ai ape. Atéró tȩyóló betepa, sukutere alané bole fotoko̧né bóe daalotei, ya̧lo tȩtu betere be fisikóló mo doraalomeipó.
18 Imih a tur ao’owen o i Peter. Iti kabay tafanamaim ayu boro au ekaleisia anawowab. Naatu morob ana fair boro men kafa’imo natafufur nare’emih.
19 Téyaalomeitei, ó hepen bemó tȩteróló kaae tare tua̧paae faaire be tu̧ tuki̧yaaire kirape ya̧lo ya̧ melaalo ai ape. Diaao̧ i haemó dowi ala deretei dokóló mulatepa, ti Kótóné hepen bemókélé dokóló muló beterapó. I haemó diaao̧ teraayóló ha̧keamó mulatepa, ti Kótóné ó hepen bemókélé, teraayóló ha̧keamó muló beterapó,” yalepó.
19 Ayu boro mar ana tufatan anit; abisa iti tafaramamaim kututufatan, maramaim boro ana tufatan. Naatu abisa iti tafaramamaim kururufam, maramaim boro ana rufam.”
20 Téró, Yesuné ama yó matere whi̧rapepaae dirii fo yóló mulótu duraalu, “Ȩta, Kótóné so whi̧ fea tȩteróló kaae tanó̧póló sóró beteró betere whi̧ Kerisopó fo mepaae so whi̧paae momókó yao̧se,” yalepó.
20 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah awah bofot eo, “Ayu i Tafau hi’of nowah imih men yait ta ana tur kwana’owenamih.”
21 Mo ai be dȩmó kaae sóró, Yesuné ama yó matere whi̧rapepaae duraalu, “Ȩ Jerusalem be huluamó fóló betepa, kale whi̧ disiraperó mo so whi̧mó Talepaae momaratere topo whi̧rapenékélé, Moses-né yóló muló betere fo yó matere whi̧rapenékélé ȩpaae kae kae susupui ala eróló, ȩ mo ti sukó̧póló daalopó. Atéró sukó̧ló sore be dȩ kemetepa, ȩ momó kepaayóló betaalopó,” yalepó.
21 Nati ana veya’amaim Jesu busuruf ana bai’ufununayah isah tur mutufor iuwih eo, “Ayu i anan Jerusalem ana tit biyababan gagamin maiyow boro anab, orot ai’in biyahine, Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah biyahine, hina’asabunu ana morob. Baise veya tounu ufunamaim morobone boro anamisir maiye.”
22 Ti fo depa, Pitané a̧ tu̧ dȩpaae dapesó fóló duraalu, “Tale-ó, mené ya̧paae atei kaae ala mo yaalomeipó,” yalepó.
22 Peter bai hin nabinamaim eo, “Regah, iti na’atube men akokok isa namatar”.
23 Ai fo depa Yesuné Pitapaae duraalu, “Satan-ó, ya̧ taae fae! Ȩ faai dere tu̧ wisi naao ai dere alané sesé dapó. Naao ai dere alata, Kótóné kisipa mole ala mei, mo whi̧né kisipa mole ala ai dere ape,” yalepó.
23 Jesu tatabir Peter kwarar iu, “Au’uf kwen, Satan! O i kabay kiru nou kuyayare, anayabin o a not i men God enotanot na’atube kunotanotamih. O i orot babin hai notabe kunotanot.”
24 Téró Yesuné ama yó matere whi̧rapepaae duraalu, “Whi̧ me detamo ȩ sya waai kisipa mutepata, ti ama yaai kisipa mole ala taaróló, a̧ dóló oloraaire filipaa ni, amatei beleyóló wó̧póló yae.
24 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah eo, “O yait inakok ayu airit namih, taiyuw ina kwahiri a onaf ina’abar ini’ufnunu airit tanan.
25 Ti noatepa meipó. Mepaae whi̧ dené ama kisipané a̧ betere bete me ala yao̧sórópóló, amatei hotowayóló kaae tapata, ti ai whi̧né ama betere bete aluyaalo ai ape. Téyaalotei, mepaae whi̧ dené ya̧lo erae dere ala sya fóló eróturaalu, ama betere bete me o̧la meipóló a̧ sinitepata, ti atétere whi̧né ama betere bete aluni, mo ti betó tawaalopó.
25 Anayabin orot yait taiyuwin ana yawas isan ebowabow boro nikasiy. Baise orot yait ana yawas ayu isau ebi’inuw boro natita’ur.
26 I haemó yó mole wisi wisi o̧la fea whi̧ beta̧né amatórótipóló tawóló betera̧lemó, ai whi̧né ama betere bete alutepa, ti me noa o̧latamo dupu yóló ama betere bete momó saaloé? Ama betere bete mo ti aluyaalo ai ape.
26 Tafaram wanawanan sawar tutufin etei ibai aur karam, baise inamomorob ana veya ana gewasin boro inab? En anababatun. Boro men kafa’imo nati sawaramaim a yawas inatubun inab maiye’emih.
27 Ti noatepae, kale Whi̧né Naalema ama Alimané ere au wisinaaletamo ama ensel-rapetamo wouraalu, so whi̧ doko̧ feané yale alarape su̧mótóróti dupu melaalopó.
27 Anayabin Orot Natun i Tamah ana fair ana bonamanamarinamaim nan, ana tounamatar kakafiyih bairi, imaibo nati ana maramaim i boro orot babin hibowabow ana fofoninamaim hai baiyan nitih.
28 Ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Dia̧ i betó mole whi̧rape mepaae sukuni ha̧le betepatei, kale Whi̧né Naalema ama tȩteróló kaae tare alatamo wapa, kelaalo ai ape,” yalepó.
28 Anababatun a tur ao’owen, sabuw afa iti kwama tur kwanonowar boro morobo’e kwanama’am Orot Natun ni’aiwob maramaim nanan kwana’itin.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.