Mateus 12

Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Atéyale sukamó, Yesuró ama yó matere whi̧rapetamo whit kutó tua̧mó kutu betalepó. Téyalemó, ama yó matere whi̧rape wotetepa sa̧a nó̧póló da̧le muló betere sukamótei, kale ai kutómó yó mole whit du ka̧aesu yóló nukulé fu betalepó.
1 Veya bai’ab na’atube sawar ufunamaim, Jesu Baiyarir Ana Veya sanabey wanawanah remor inan ana bai’ufununayah a himorob, basit sanabey afa hirut hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Atei ala depa, Farisi whi̧rapené kolóló Yesupaae duraalu, “Naao yó matere whi̧rapené sa̧a nóló beteró̧póló tukóló muló betere be dȩmótei, kale yóló muló betere fo tukóló, o̧la ai su betere ape,” yalepó.
2 Naatu ofafar bai’obaibiyenayah hi’itih basit Jesu hi’u, “A bai’ufununayah ku’itih, abis tisisinaf i ata ofafar te’a’a’stu’utu’ub, anayabin boun i Baiyarir ana veya.
3 Ai fo depa ama atimapaae duraalu, “Depit-ró ama fulumu whi̧rapetamo atima wotetepa yale ala diaao̧ dosa̧ayóló, kisipa muni airapó.
3 — ausente —
4 A̧ Kótóné be tua̧paae holóló bituraalu, mo kae muló betere bred o Depit-ró ama fulumu whi̧rapetamo atima wotepa sóró nalepó. Ti ai ota, Kótópaae melaletei, mo ha̧le whi̧rapené nao̧sóró fo mupa, Kótópaae momaratere whi̧rapené maaté nukua dapó.
4 — ausente —
5 Moses-né yóló muló betere fo sya furaalu, momatere be kaae tare whi̧rape kale da̧le muló betere sukamótei atimané ditere kutó diyaai be dolopaae fua dapóló, ere fo diaao̧ dosa̧ayóló kisipa muni airapó. Ti kale yóló muló betere fota, mo tikitu betepatei, me dowi ala yalepóló inipó.
5 Naatu Moses ana ofafar ta kwaiyab kwa’itin? Baiyarir ana veya firis terun Tafaror Bar teyayabuna men ofafar te’a’astu’ub? En.
6 Ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Kótóné ama momatere beta, doasi o̧lapatei, Kótóné ama ala erótu betere sekȩ́ró, mió ama erótu betere alatamoné ai momatere be tȩteróló teraae falapó. Atére sekȩ́ta, mió dia̧tamo beta̧mó i betere ape.
6 Baise boun i a tur ao’owen, sawar gagamin anababatun i na tit, men iti Tafaror Bar na’atube’emih.
7 Tale Kótóné i fo asȩyóló muló beterapó.
7 Buk Atamaninamaim i iti na’atube eo, ‘Kabeber i akokok men sibor.’ Kwa iti sawar yabin anababatun kwatasoso’ob na’at sabuw gewasih boro men kwatakusairih.
8 Ti noa betené meipó. Kale Whi̧né Naalemata sa̧a nóló beteró̧póló, da̧le muló betere be dȩ tȩteróló kaae tare Tale beterapó,” yalepó.
8 Anayabin Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”
9 — ausente —
9 Jesu nati efan itumar na hai Kou’ay Bar ta wananwanan run,
10 — ausente —
10 orot ta uman murubin ma’ama’amaim, naatu sabuw afa nati’imaim hima’am i ef hinunuwet Jesu gamin uwin isan, imih Jesu hibatiy hio, “It ata ofafaramaim Baiyarir ana veya orot babin boro taniyawas ai en?”
11 Ai fo depa ama atimapaae duraalu, “Dia̧kó whi̧ me denétamo, kale sa̧a nóló beteró̧póló tukóló muló betere sukamó beta̧ sipsip hupu nóku dolomó doropóló mupa, tao saalomeié?
11 Baise Jesu iyafutih eo, “Bo o orot ta a sheep Baiyarir ana veya hub tare’er, boro itatain tayen o itihamiy ta’in tamorob?
12 Tépatei, whi̧ta ti mo doasi bete mole o̧la ereteiné whi̧ tao sere alané sipsip hupu tao sere ala bosene falapó. Atérené sa̧a nóló beteró̧póló da̧le mulale sukamó wisi ala depa, fo munipó,” yalepó.
12 Orot ana yawas i ra’at kwanekwan men for na’atube’emih. Isan imih Baiyarir ana veya orot babin tanabibais i men tasisinaf kakaf ofafar ta’a’astu’ubimih.”
13 Téró ai fo yóló kemetepa, kale naase dore whi̧paae duraalu, “Naao naase teréȩ falae,” depa, kale whi̧né ama dore naase teréȩ faralemó, me tikiró wisire naase kaae yó felepó.
13 Imaibo orot uman murubin isan eo, “Uma ku’otofair a’itin.” Naatu orot uman otofair naatu uman igewasin uman rounane na’atube matar.
14 Atétepa, kale Farisi whi̧rape atima belapaae tóȩ fóló, Yesu netéró daaloé yóló fo dokalepó.
14 Basit Pharisee Jesu hihamiy hitit ufun, rabin morob isan hiyakitifuw.
15 Até yaaire ala Yesuné ama kisipa yóló, a̧ betale tiki taaróló felepó. Atétepa, kisi daae mole so whi̧ feané a̧ sya wou betepa, ama wisirótua yalepó.
15 Jesu rabinamih hiyayanuw tur nowar naatu efan nati ihamiy sa’ab in, sabuw rou’ay gagamin na’in hi’itin hi’ufunun bairi hinan, iyabowat hisawow hinan etei iyawasih.
16 Atéró, ama atimapaae fo mulótu duraalu, “Ya̧lo i dere ala kolóló ȩ etei kaae whi̧ beterapóló mepaae so whi̧paae momókó yao̧se,” yalepó.
16 Naatu eo fafarih eo, “Sabuw afa hai tur men kwana’owenamih.
17 Yesuné ai du betale alata, mo take Kótóné ama ko̧ló whi̧ Aisaiané asȩyóló muló betere fo motóró dokonóturaalu yalepó.
17 Iti i abisa dinab orot Isaiah ana bukamaim kikirum na iturobe.
18 Ama ai ere fo i ape.
18 ‘Iti orot i ayu isau bowamih arubin,
19 Téró ya̧lo kutó diratere whi̧ ho̧le sere alaró ho̧le fotamo ini dereteiné, ai be belamó ó tu̧mó fua wua dere so whi̧né mo wosókélé yaalomeipó.
19 I boro men nagam naatu boro men fanan aumetawat niwow;
20 Kale kape siki ka̧ae faairaalu, bitiki̧ne tikimó ama mo ti ka̧ayaalomeipó.
20 Sawasaw ririmih hikimow tere’er boro men na’abar faifiyen,
21 Atéturaalu, hae kwia feamó betóló fale so whi̧né a̧paae kisipa tiki tiróló hai̧né sukutu bitu, i sekȩ́néta, da̧ mo tao saalopó du betaalo ai ape,” erapó.
21 Naatu sabuw etei hai not hai baitumatum i biyanamaim hinayai.’”
22 Téró, beta̧ whi̧ dowi kepe tepeyóló bituraalu, kele diliki yóo, ko̧lókélé nomóo ere whi̧ Yesu beterepaae dapesó wapa, ama wisiralepó. Atéró wisiratepa fo yóo, kelené o̧la o̧lakélé wisiyóló kolóo, yalepó.
22 Imaibo sabuw afa orot ta matan fim naatu demon awan gugin toun bububur ma’am hibai hina Jesu biyan hitit iyawas naatu misir tur eo naatu matan igewasin nuw.
23 So whi̧ feané ai ala kolóló sirayóló duraalu, “Ai whi̧ta Depit-né deté wale fake tua̧mó, waalopóló bopetu betale whi̧ hi̧ti irurapó,” yalepó.
23 Sabuw rau’ay gagamin na’in Jesu abisa iwa’an hi’i’itin hai hikasiy ra’at hio, “Iti orotom David uwan ta?”
24 Ai fo kale Farisi whi̧rapené wosóló duraalu, “Meipó. Ai whi̧ta, doasi keperapené topo kepe Belsebul-né fotoko̧ratepa, dowi kepe ai dóló ho̧konótu betere ape,” yalepó.
24 Baise Pharisees hinonowar hio, “Iti orot demon enununih, anayabin demon hai ukwarin wabin Beelzebul fair itin, nati esisinaf.”
25 Atéró, atimané mutere kisipa tiki Yesuné kolóló atimapaae duraalu, “Mepaae hae kwia tȩteróló kaae tare doasi topo whi̧rape atimasisitei bóe dupa, ti atimané tȩteróló kaae tare ala mo doraalo ai ape. Atéturaalu, doasi be hulua ó beta̧ bemó betere so whi̧ atimasisitei bóe dupa, ti mo wisiyóló bitini, mo doyaalo ai ape.
25 Jesu abisa hinotanot so’ob, naatu uwih eo, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow boro men manin hiniyowamih, naatu bar meraramaim o ain uf rara’amaim hinakusib hinabiyow hai ma boro hini’afiy.
26 Satan-né ama fake whi̧tamotei bóe dóló ho̧kó fatepa, ti ama tȩteróló kaae tare ala amatei teketepa, ti netéró fotoko̧ buóló daayaaloé?
26 Imih Demon Ana Aiwob wanawananamaim hinakusib taiyuwih hinabiyow, i ana aiwob wanawanan ana fair boro naririm.
27 Atére kaae diaao̧ duraalu, i sekȩ́néta kale dowi kepené doasi topo kepe Belsebul-né fotoko̧ratepa dóló ho̧konalepó dere-a, diaao̧ be whi̧né dowi kepe dóló ho̧konótua deteretei né fotoko̧ratepa, du betere? Atétepa, ti atimanétei dia̧tamo fo tokó̧tamo yóló, taletere sukamó dia̧ só deraalo ai ape.
27 Naatu kwa i ayu Beelzebul fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o. Bo kwa a bai’ufununayah i yait ana fairamaim demon tenununih? Isan imih kwa taiyuw abai’ufununayah hai sinafumaim ebi’obaiyi God ana baibatiyen i wan kwamara’at.
28 Téretei, Tale Kótóné Dȩi Kepe Wisiné ȩ fotoko̧rótu betereteiné, dowi kepetamo ya̧lo dóló ho̧konótu betepa, ti kale Kótóné tȩteróló kaae tare ao̧mó mole ala dia̧ tua̧paae wóló mulapóló kisipa yaalo ai ape.
28 Baise ayu i God Anunin Kakafiyin ana fairamaim demon anununih, imih nati ebi’obaiyit mar ana aiwob i na tit kwa wanawananamaim.
29 Whi̧ mené mo doasi fotoko̧ bole whi̧né o̧la o̧la o̧lémi saairaalu, noa alapi yaaloé? Folosóró kale sekȩ́pi dirii képiné dokóló mulóló, nalo ama bemó muó mole o̧la o̧la sóró fenérapó.
29 “Orot fairin ana bar boro men asir hinarun ana sawar hinabainomih, baise wantoro’ot orot hinab hinafatum nabat, imaibo ana sawar hinabainuw.
30 Ȩtamo beta̧mó bitinire whi̧né ti bóe dóló ȩ só derótu beterapó. Mepaae whi̧né ama o̧la o̧la ȩtamo mulénitepa, ti atétere whi̧né ama o̧la o̧la ho̧ko besekérótu beterapó.
30 “Orot yait ayu airi men abita’imon i ayu au wosai, naatu orot yait men ayu ibaisu airi bobaituw abigenamih, nati orot i wasgeyayan.
31 Atétu betereteiné ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Mepaae kae kae dowi alaró Kótó faletere fotamo yólótei, nalo Talepaae kemerae depa, ti Tale Kótóné me o̧la meipóló ha̧le kemeraalopó. Tépatei, kale Dȩi Kepe Wisiné erótu betere alatamo faletepa, ti Tale Kótóné me o̧la meipóló kemeraalomeipó.
31 Ana’an nati isan imih a tur ao’owen, bowabow kakafih ta ta naatu bai’ib tur ta ta God boro nanotawiyen, baise orot yait Anun Kakafiyin ni’ib isan tur kakafin na’o, i ana bowabow kakafih boro men nanotawiyimih.
32 Atére kaae, mepaae whi̧nétamo kale whi̧né Naalema falatepa, ti ama ai dowi ala kwia me o̧la meipóló ha̧le kemeraalotei, mepaae whi̧ dené kale Dȩi Kepe Wisiné erótu betere alatamo faletepa, ti mió i betere alimókélé ó take nalo waaire alimókélé, ama ai dowi ala kwia kemeréni, ha̧le muó tawaalopó.
32 Naatu orot yait Orot Natun isan tur kakafin na’o nabigigim boro ana bowabow kakafin nanotawiyen, baise orot yait God Anun Kakafiyin isan na’o nabi’iyab, i boro tafaramamaim men nanotawiy na’atube maramaim.
33 Ni wisi daapa, ti ama dukélé wisi oleyaalopóló kisipa muóo, Dowi niné ama dukélé ti mo dowitóró oleyaalopóló kisipa muóo, yae. Ti noatepae, so whi̧né olere du kilituraalu etei kaae nipóló kisipanérapó.
33 “A ai inakaif gewas boro ro’on gewasin inab, a ai men inakaif gewas ro’on boro kakafin inab, anayabin ai i boro ro’onamaim ina’inan.
34 Dia̧ whi̧ tukó nokole dowi wulirape-ó, dia̧ dowi alané fa̧anuraalu wisi fo noayóló yaaloé? Ti noatepae, so whi̧ feané hosaa tua̧mó fa̧ayóló mole alatóróti ko̧lónékélé foparóló ha̧keamó dua dapó.
34 Kwa i tuwamorob foufuh, dogor wanawanan kakafin ema’am boro mi’itube tur gewasih kwana’o. Anayabin abisa dogor wanawanan ema’am i awamaim etitit.
35 Whi̧ wisiné ama hosaa tua̧mó ti wisi alatóró fa̧ayóló muluraalu, ama dere fokélé wisi fotóróti dua dapó. Dowi whi̧né ama hosaa tua̧mó ti dowi alatóró fa̧ayóló muluraalu, dowi fotóróti dua dapó.
35 Orot gewasin ana bar wanawanan sawar gewasih ya ti’inu’in boro nabow naya taiten, naatu orot kakafin ana bar wanawanan sawar kakafih ya ti’inu’in boro naya taiten.
36 Térapa, ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Diaao̧ dere fotamo, kisipa tekeyóló ini, hapale ho̧ko depa, ti take taletere sukamó dia̧paae etei kaae ho̧ko fo noatepa yaleé yaalopó.
36 Imih a tur ao’owen, baibatebat ana maramaim sabuw etei awahimaim tur abisa hi’o boro God ana tur hina’owen aisim nati tur hi’o.
37 Ti noatepae, taleyaaire sukamó diaao̧ yale wisi fonétei dia̧ ha̧le fó̧póló eróo, mepaae yale dowi fonétei dia̧ só deróló kwia melóo, yaalo ai ape,” yalepó.
37 Naatu o taiyuw a tur io’omaim God boro nibatiyi, naatu o taiyuw a turamaim boro naorereb o i gewas o kakaf.”
38 Téró, mepaae Farisi whi̧raperó Moses-né asȩre fo yó matere whi̧rapetamoné a̧paae duraalu, “Yó matere whi̧-ó, Talenétei eratapóló da̧né kisipa yaai dapa, kelemei alakó erótumié?” yalepó.
38 Imaibo Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa himisir hi’o, “Bai’obaiyenayan, aki akokok ina’inan ta iniwa’an ana’itin.”
39 Ai fo depa ama atimapaae duraalu, “Dia̧ nópu nokole alaró mepaae sonaalei dowi alatamo du betere whi̧rape-ó, Talenétei eratapóló sira yaaire ala erae yóló, wosó maaté tarapó. Me sira yaaire alakó yó melaalomeitei, Kótóné ama ko̧ló whi̧ Jonapaae erale ala kaae beta̧ eratepa kelaalo ai ape.
39 Baise Jesu iyafut eo, “Kwa iti mar boun nan ana sabuw a fanasair ra’at, ina’inan itinamih kwa’o. Baise ina’inan boro men ta kwana’itinamih, ina’inan ta’imon nati dinab orot Jonah biyanamaim kwa’itinika.
40 Ti noatepae, kale whi̧ Jona be dȩ sore yóo, diki sore yóo yóló, doasi yané depe dolomó bitu yale kaae, kale Whi̧né Naalemakélé, be dȩ sore yóo, diki sore yóo yóló, dou dolomó ha̧le muaalopó.
40 Jonah siy gagamin tonan yan wanawanan in fai tounu auyit tounu na’atube, Orot Natun boro fai tounu auyit tounu me wanawanan na’in.
41 Téyaalotei, take nalo kale Ninipa be hulua whi̧rape taletere be dȩmó mió i alimó betó mole so whi̧ mo só deraalopó. Ti noatepae, atima Jonané yó mótu betale fo wosóló, dowi ala taaróló kisipa tiki feteyalepó. Téyaletei, Jonakélé tȩteróló bosene fale whi̧ i betepatei, kisipa tiki tirénitere-a, noatepa de?
41 Jonah binan Nineveh sabuw hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih hisisinaf etei hihamiyen, imih baibatebat ana veya boro hinamisir kwa kwabiwa’an kakaf isan boro hina’uwi, anayabin binan iti boun abit i men marasika Jonah bibinan na’atube’emih!
42 Talené taletere be dȩ sókó wapa, beta̧ Saut-paae mole hae kwiamó betere doasi kwin so a̧ turukó holóló daalu, dia̧ mió i alimó betó mole so whi̧ só deratere fo yaalopó. Ti noatepae, ai sota, mo saletópaae betale sotei, kisipa tiki dotoróȩ fóló mole whi̧ Solomon-né yó matere fo wosaai dapóló weipakalepó. Téyaletei, Solomon-né kisipa tiki fosó fosóre alakélé tȩteróló bosenée fale whi̧ i betere ape.
42 Na’atube tafaram Sheba hai aiwob babin Solomon ana binan gewasin nowaramih ana tafaram ef yok na’in ihamiy na tur nowar, imih baibatebat ana veya boro namisir, kwabiwa’an kakaf isan na’uwi, anayabin Solomon bibinan i men boun ayu abibinan na’atube’emih!
43 Kale dowi keperape whi̧né depe tua̧mó beteretei taaróló furaalu, i ala dua dapó. A̧ kópu ka̧ae fi tikimó mo wisiyóló betaai dapóló keka̧ai fȩlalemó, betaaire tiki kilinitepa momó fesaae wóló duraalu, ‘Ya̧lo taaróló wale bepaae, ȩ momó biti̧ faaitapó,’ dua dapó.
43 “Demon kakafin orot biyanamaim ema’am tenun etit i boro watu owararinamaim ma baiyarir isan ana efan nanuwet, naatu efan men natitita’ur na’at,
44 Atéró, a̧ fóló kelera̧lemótamo whi̧ mekélé bitini kale be fuóló taae faróló o̧la o̧la fea hotowaró beta̧paaeró betepa, keletapó.
44 i boro na’o, ‘Ayu boro anamatabir maiye au ubar anan.’ Naatu namatabir nan ana bar natitit, ana bar wanawanan i owararin naatu hirereb hiyabuna inu’in boro na’itin.
45 Atépa kale dowi kepe a̧ momó fesaae fóló, mepaae doasi dowi alamaaté du betere wȩikeró keperape dapesó wóló, kale whi̧ tua̧mó biti̧ walapó. Atétepa, ai whi̧ a̧ take folosóró betale ala sawa doretei, mió kale wȩikeró dowi keperape biti̧ waleteiné, kale whi̧né betere bete mo ti doratapó. Atétere kaae, mió i alimó dowi ala du betere so whi̧paaekélé eraalo ai ape,” yalepó.
45 Imaibo boro namatabir maiye demon kakafih anababatun etei seven nanawiyih bairi hinan nati bar hinasusuw hinama. Naatu nati orot i boro na’af narauwabon men marasika ma’am na’atube’emih. Imih iti sabuw boun hima kakafih tesisinaf boro isah na’atube namatar.”
46 Yesuné ai touró betere so whi̧paae fo ha̧le du betepatei, ama hamaró nomarapetamoné a̧tamo fo yaairaalu, wóló belamó daae molepó.
46 Jesu eo, sabuw hima hinonowar ana tur baisawarina’e, hinah taitin hina hitit ufun hibat hi’o, “Aki akokok Jesu bairi ana’o.”
47 Tépa whi̧ beta̧né duraalu, “Naao haeró norapetamoné ya̧tamo fo yaai wóló belamó daae mulapó,” yalepó.
47 Basit orot ta run Jesu iu, “Hinat taiti hina ufun tebatabat, tekokok bairi kwana’o.”
48 Ti fo depa Yesuné duraalu, “Ya̧lo haeró norapetamo-a, deé?” yalepó.
48 Jesu orot iya’afut eo, “Ayu hinai naatu taitu anababatun ana’o inanowar.”
49 Ti fo yóló, ama yó matere whi̧rape beterepaae naasené yóló duraalu, “Ya̧lo haeró norapetamota, ti i betó mole ape.
49 Imaibo ana bai’ufununayah isah uman fufunih eo, “Ayu hinai naatu taitu i iti tema’am ku’itih.
50 Ti mepaae so whi̧ denétamo hepen bemó betere ya̧lo Aya Kótóné ama kisipa mole ala erótu betepata, ti ya̧lo no ne ó haetóró ai betere ape,” yalepó.
50 Orot yait ayu Tamai maramaim eo na’atube fanan bai esisinaf i ayu taiu, ayu rubu naatu ayu hinai.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.