Marcos 8
Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI
1 — ausente —
1 Veya nati wanawananamaim sabuw rou’ay gagamin tabo hiru’ay maiye. Nati ana maramaim sabuw isah men abistan ta ma’am boro hita’aan aurih bay en. Jesu ana bai’ufununayah eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo,
2 — ausente —
2 “Ayu sabuw iti ai’itih abiyababan anayabin hina bairi ama’am veya tounu sawar naatu boun boro abistan hina’aan.
3 Ti atima mepaae so whi̧ta, saletómó waleteiné wote siri ha̧le fó̧póló dotonatepa, tu̧ tua̧mó wotené sisiraae fao̧sóró dapó,” yalepó.
3 Ayu a murumurubih aniyafarih au bar hinanan, asir boro efamaim bayumih matah nabib anayabin sabuw afa ef yok hina.”
4 Ti fo depa, ama yó matere whi̧rapené a̧paae duraalu, “Aita mo deretei, so whi̧kélé meitikimó atimané naaire o̧la-a, momó mupa melaaloé?” yalepó.
4 Naatu bai’ufununayah Jesu hiya’afut hi’u, “Iti i arar yan tama’am, bay boro menamaim tanab sabuw tanituwih?”
5 Ai fo depa, Yesuné atimapaae woseturaalu, “Ti dia̧né bred o bulakó meteró mule?” depa, atimané a̧paae duraalu, “Wȩikeró o bularape beta̧ mulapó,” yalepó.
5 Jesu ibatiyih eo, “Bo kwa aur rafiy bai’ab tema’am?” Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Rafiy fafar etei umat roun rou’ab.”
6 Tétepa, Yesuné ai betó mole so whi̧ fea hae tikimó betae yóló, kale bred o bularape ama sóró taru, Talepaae mo kée yóló, momayalepó. Atéró momayóló kemetepa, Yesuné kolokó daalu yóló, ama yó matere whi̧rapepaae melae depa, atimanémo, kale so whi̧mó a̧liróló melaté kwȩyalepó.
6 Jesu sabuw iuwih me yan himarir naatu rafiy fafar etei umat roun rou’ab bow God ana merar yi naatu imseseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih.
7 Téró, ama yó matere whi̧rape atimané toróti mole ya beleka̧atikikélé melatepa, Talepaae mo kée yóló, atimapaae duraalu, “I yarapekélé nó̧póló, melaté kwȩyae,” yalepó.
7 Na’atube siy gidigidih matan ta auman bow God ana merar yi naatu ana bai’ufununayah iuwih hibow sabuw hifaramih.
8 Atéró, atima nóló su̧turaalu buki muni feletei, ama yó matere whi̧rapené daseté kwȩyóló, wȩikeró yorape fa̧analepó.
8 Sabuw etei’imak hi’aa hai fofonin bai, naatu bay hi’aa ufunamaim momosarih bai’ufununayah hibiwanen sakasak etei umat roun rou’ab awah hikartanen.
9 Atima ai o̧la nale whi̧rape doko̧ sóró touróturaalu, felekemó 4000-whi̧rapepó.
9 Sabuw etei i 4,000 na’atube hiru’ay, imaibo Jesu sabuw iyafarih hai ubar hin.
10 Atéró kemetepa, ai betó mole so whi̧ fó̧póló dotȩyóló, Yesu a̧ ama yó matere whi̧rape atima Dalmanuta hae kwiapaae nukutamo felepó.
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi wa tafan hiyen hin tafaram Daramanuta wanawananamaim hitit.
11 Atima atéró fóló betepa, mepaae Farisi whi̧rape Yesu beterepaae wóló, a̧paae kae kae wosetere fo du betalepó. Aita, a̧ ka̧ae kolóló su̧ suraalu, naao hepen bemó mole kelemei alakó da̧maletamo kelaai dapa, eranénié? du betalepó.
11 Pharisee afa hina Jesu biyan hitit hibusuruf hibabatiy baikubibiruwin isan, hai kok i ina’inan ta marane tasinaf hita’itin.
12 Atéteremó, Yesu a̧ fomo sókó faróló atimapaae duraalu, “Dia̧ mió i alimó betere so whi̧né me kelemei alakó kelaaipa erae du betere-a, noatepa de? Talené dia̧paae kelemei ala me kae eraalo meipóló ya̧lo dia̧paae mo i dere ape,” yalepó.
12 Jesu kwairin tom naatu iyafutih eo, “Aisim iti boun ana sabuw ina’inanen itin isan tefefeyan? Anababatun a tur ao’owen, ina’inan ta boro men iti boun ana sabuw isah ana sinaf hina’itinimih!”
13 Ai fo du beteró kemetepa, kale so whi̧ betó mupatei taaróló, atima nukutamo wȩi fóku utéró momó tȩ felepó.
13 Basit nati’imaim sabuw ihamiyih wa afe’en yen rabon harew kukuf rewan rounane.
14 Atima atéró furaalu, mepaae o̧la uté tȩró mupatei kȩóró bred o bula beta̧ maaté atima nukumó mupa kelalepó.
14 Bai’ufununayah nuhih bur rafiy ta baina’e i rafiy fafar ta’imonamo hibai hitit wa hisra’at hirabon.
15 Téró, Yesuné ama yó matere whi̧rape kisipa mulóló ma duraalu, “Kale Farisi whi̧raperó Herot-tamoné bred o tópuratere o̧la yist-ta mo doropa, wisiyóló kaae tawae,” yalepó.
15 Jesu iten ya’ih eo, “Mata toniwa’an kwanakaifi gewas, Pharisee naatu Herod bairi hai faraw ra’ara’at wabin yeast isan.”
16 Ai fo deremó, ama yó matere whi̧rape atimasisitei duraalu, “I dere fota, da̧né kale bred o bularape kȩyó yóló weimó ai dere ape,” yalepó.
16 Naatu bai’ufununayah taiyuwih hima hibabatiyih, “Iti eo anayabin it rafiy ta men tabai tanan isan.”
17 Atimasisitei atéró kȩlaarótu betere fo Yesuné ama tuȩ́ yóló atimapaae duraalu, “Bred o meipóló, dia̧sisitei noatepa fo tiki kȩlaarótu bitu de? Diaao̧ tuȩ́ tiki hapóluraalu, ai yale alarape dia̧né kilitu bitutei, diaao̧ tuȩ́ni airapó.
17 Jesu so’ob i abistan isan hima hio, imih ibatiyih, “Aisim rafiy baina’e tanan isan kwama kwao’o? Kwa mata men toiwa’an naatu tur naniyan men kwabaib? Dogor boro’ika tefofokar?
18 Diaao̧ kelenékélé mo kolóo, wosȩ́linékélé mo wosóo yaletei, ya̧lo erale alarape diaao̧ kisipani, ai keterélirapó.
18 Mata ema’am baise men kwa’i’itin, tain ema’am baise men kwanonowar? Naatu men kwanotanot,
19 Ya̧lo aporó bred o bula kolokó daalu yóló 5000-whi̧rape atima nalemó su̧tepa, buki daseté kwȩyóló meteró yorape deyaleé?” depa, atimané duraalu, “12 yorape deyóló fa̧analepó,” yalepó.
19 Ayu rafiy fafar etei umat roun rou’ab abow aimseseb sabuw etei 5,000 abituwih bay rebarebah sakasak bai’ab kwaiwanfoten?” Bai’ufununayah hiya’fut hio, “Sakasak etei 12.
20 “Ya̧lo me 4000 whi̧rapemó, wȩikeró bred o bularape kolokó daalu yóló melóló, atima nalemó su̧tepa, buki daseté kwȩyóló meteró yorape deyaleé?” depa, “Wȩikeró yorape fa̧analepó,” yalepó.
20 Bo rafiy etei umat roun rou’ab abow aimseseb sabuw 4,000 abituwih bay rebarebah sakasak bai’ab kwaiwanfoten?”
21 Ai fo depa, Yesuné atimapaae duraalu, “Ti ai yale alarape fea diaao̧ kolólótei, bete diriyóló tuȩ́ muni airapó,” yalepó.
21 Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Sakasak etei umat roun rou’ab.” Jesu iuwih eo, “Kwa i boro’ika kwakakasiy.”
22 Atétu beteró, atima Betsaida bemó sókó walemó, mepaae whi̧rapené beta̧ kele dilikire whi̧ Yesupaae a̧ wolaa yae yaairaalu dapesó walepó.
22 Hina tafaram Bethsaida hitit imaim sabuw afa orot matan fim hibai hina Jesu biyan hitit butubunin isan hifefeyan.
23 Atéró wapa, ai be hulua taaróló, dȩpaae Yesuné kale kele dilikire whi̧ naasemó tawóló felepó. Atéró fóló, kale whi̧né kelemó fesa̧a apuróló, Yesuné ama tikimó naase mulóló duraalu, “Mió naao kelené me o̧lakó wisiyóló kelete?” yalepó.
23 Jesu orot matan fim uman bai hairi bar merar hihamiy hitit hin sa’ab, Jesu orot matan kwaitutur uman matanamaim rumum naatu ibatiy, “Sawar afa ku’i’itah?”
24 Ai fo depa, kale sekȩ́né ama kele fisa̧ae faróló duraalu, “Whi̧rape kotereteita, ni kaae tokó̧ló só kotapó,” yalepó.
24 Orot nuw ra’at naatu eo, “U, ayu sabuw ai’itih, baise ai’itih i boun ai’ibe hibat tereremor.”
25 Ti fo depa, kale dere kaae momó Yesuné naasené kale whi̧né kelemó wolaayalemó, ama kele mo ti wisituraalu, o̧la o̧la diriyóló kelalepó.
25 Jesu iban maiye umanamaim orot matan rumum. Imaibo orot matan kubuna nuw naatu sawar itih gewagewas.
26 Atéró, Yesuné kale whi̧ a̧ ama bepaae fó̧póló dotonótu duraalu, “Ya̧ doasi be huluapaae feni, mo naao bepaaetóró fae,” yalepó.
26 Jesu orot ana ubar biyafar iu, “Men ina’intabir maiye inan nati bar merar inatitamih.”
27 Atéró, Yesu a̧ ama yó matere whi̧rapetamo ai be taaróló Sesaria-Filipai be hulua bopéróló tȩ mole be huluarape tua̧mó fu bitu atimapaae woseturaalu, “Mo so whi̧né ȩ-a, depó du bitute?” yalepó.
27 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar Caesarea Philip i wanawananamaim hitit, efamaim hinan ana bai’ufununayah ibatiyih, “Kwao anowar, sabuw ayu isou i mi’itube te’o kwanonowar?”
28 Ai fo depa, atimané a̧paae tokó̧ mótu duraalu, “Mepaae so whi̧néta, ya̧ kale wȩi tópuratere whi̧ Jon-pó. Mepaae so whi̧né duraalu, ya̧ta Elaijapó, mepaae so whi̧né duraalu, ya̧ta, Kótóné ama ko̧ló whi̧pó du beterapó,” yalepó.
28 Hiya’afut hio, “Sabuw afa te’eo o i John Baptist, afa Elijah, naatu afa i dinab orot ta.”
29 Ai fo depa Yesuné duraalu, “Diaao̧ tuȩ́né-a, ȩ depó du bitu de?” depa, Pitané a̧paae tokó̧ mótu duraalu, “Ya̧ta, so whi̧ fea tȩteróló kaae tanó̧póló, Kótóné sóró beteró betere whi̧ Kerisopó,” yalepó.
29 Naatu Jesu ibatiyih, “Bo kwa mi’itube ayu isou kwa’o?” Peter iya’afut eo, “O i Roubininenayan.”
30 Ai fo depa, Yesuné atimapaae duraalu, “Ȩta, Kerisopóló, mepaae so whi̧paae momókó bope yao̧se,” yalepó.
30 Naatu Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen ayu isou.”
31 Ai fo yóló, Yesuné a̧paae eraaire ala atimapaae kaae sóró yó mótu duraalu, “Whi̧né Naalema kae kae sekȩi ala mo saalopó. Mepaae whi̧ disirapenékélé, kale mo so whi̧mó Talepaae momaratere doasi topo whi̧rapenékélé, Moses-né asȩre fo yó matere whi̧rapenékélé ȩta Whi̧né Naalema meipóló, mo ti só deraalopó. Atétepa, mepaae whi̧rapené a̧ mo ti daalotei, be dȩ sore kemetepa, ti a̧ momó kepaayóló betaalo ai ape,” yalepó.
31 Naatu Jesu busuruf ma i’obaibiyih eo, “Orot Natun i boro sawar moumurih wanawanan narun ni’akir. Jew sabuw hai ukwarih, firis ukwarih, ofafar kirumayah boro hinakwahir naatu hinarab namorob, baise veya tounu ufunamaim boro namisir maiye.”
32 Yesu a̧paae eraaire ala amatei ha̧kearóló depa, Pitané a̧ tu dȩpaae dapesó fóló, atei fo ekesé yóló, foné salepó.
32 Tur bebeyan iti na’atube eo hinowar, Peter bai hairi hin sa’ab naatu busuruf Jesu kwarar eofafar.
33 Ti fo depatei, Yesu a̧ ama yó matere whi̧rape beterepaae fetée anóló Pita foné sóró duraalu, “Satan-ó, ya̧ ya̧lo sisópaae fae. Naao ai mole tuȩ́ta, ti Kótóné yaaire alamó kisipa muni, mo whi̧né yaaire ala maaté kisipa mutu ai dere ape,” yalepó.
33 Baise Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah nuw naatu Peter kwarar iu, “Au’uf kwen Satan mowan, o a not i men Godane enan, baise orotone enan.”
34 Atéró, ama yó matere whi̧raperó ai betó mole so whi̧ featamopaae a̧ beterepaae ape yóló duraalu, “Dia̧ mepaae so whi̧tamo ȩ sya waai kisipa mutupa, ti naao yaaire ala taaróló, sisópaae mulóló, ya̧ suka̧aire filipaa ni naaotei beleyóló ȩ sya ape.
34 Jesu ana bai’ufununayah sabuw bairi eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Yait nakok ayu bai’ufununu’umih taiyuwin nakwahir ana onaf na’abar ayu ni’ufnunu.
35 Whi̧ me dené ama betere bete me ala yao̧sórópóló, amatei wisiyóló kaae tapa, ti atétere whi̧ a̧ ama betere betetamo turó aluyaalo ai ape. Téretei, whi̧ me de ya̧lo ala eróturaalu, i kale fo wisi erótu betere tua̧mó ama betere bete kemeratepa, ti ai whi̧né betere bete aluni, mo ti muó tawaalo ai ape.
35 Anayabin orot yait taiyuwin ana yawas ebobotan boro nikasiy, baise orot yait ayu wabu isan naatu tur gewasin isan ana yawas nakwakwahir boro natita’ur.
36 Mepaae whi̧ de i haemó muó mole wisi wisi o̧la dekéró beta̧paae du betere tua̧mó, ama betere bete mo ti alutepa, ti ai wisirapóló kisipa mute? Mo meipó.
36 Orot tafaram tutufin etei nab nabiyasisir wanawanan i namomorob ana gewasin boro abisa nab?
37 Ama betere bete alutepa, momó saairaalu, noa o̧latamo dupu yaaloé?
37 Men abisa ta ema’am boro orot nab ana yawas natubun nab maiye.
38 Mió i alimó dowi alaró nópu nokole alatamo du betere tua̧mó me whi̧né duraalu, ‘Ya̧ta, Yesu tuȩ́ru, ama ala erótu betere whi̧é?’ yóló wosetepa a̧ witu halemó, ai whi̧ró ama fotamo a̧ tuȩ́nipó depa, a̧paae i fo yaalo ai ape. Kale Whi̧né Naalema Alimané doasi doi mole dȩ wisinaaleró ama mo kae betere ensel-rapetamo wale sukamó folosóró halemó a̧ tuȩ́nipó yale whi̧paae, Whi̧né Naalemanékélé ai whi̧ a̧ tuȩ́nipó yaalo ai ape,” yalepó.
38 Anayabin iti boun i veya kakafin, God bat ufutin naatu tenagogor i erara’at, imih yait ayu isou naatu au tur isan biya na’ohow, Orot Natun boro obo isa biyan na’ohow Tamah ana marakaw wanawanan ana tounamatar kakafiyih bairi hinanan ana veya’amaim.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.