Marcos 13
Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI
1 Téró, atima ai momatere be taaróló fu bitu, ama yó matere whi̧rapekó beta̧né a̧paae duraalu, “Yó matere whi̧-ó, doakale kapo fakené be wisinaale ai tȩnapa kelere?” yalepó.
1 Jesu Tafaror Bar bihamiy ana veya, ana bai’ufununayah orot ta eo, “Bai’obaiyenayan kwi’itin! Kabay gewagewasin maiyow naatu bar hiwowowab ana’itin gewasin maiyow.”
2 Ai fo depa Yesuné duraalu, “Ai tȩ mole doasi be wisinaalerape take fisikó furaalu, mió i ere kaae beta̧ kane fakekélé metamo olekepa kelaalomeipó. Mo featóró kolokó fóló muaalo ai ape,” yalepó.
2 Jesu iya’afut eo, “Iti bar gagamin kwi’i’itin boro men kafa’imo kabay ta ana efanamaim kwana’itinimih, etei boro nihururuw nara’iy nasawar.”
3 — ausente —
3 Jesu yen in Olive Oyaw tafan Tafaror Bar batabat rounane imaim mare ma’am basit Peter, James, John naatu Andrew wa’iwa’iramaim hina biyan hitit,
4 — ausente —
4 hibatiy, “Kuo anowar mar boro biy iti sawar hinamatar? Naatu ina’inanen boro abisa ni’obaiyi ana so’ob veya ina ebiyubin.”
5 Ai fo depa Yesuné duraalu, “Mepaae whi̧né kapala fo yóló dia̧ dilikao̧sóró, mo wisiyóló kaae tawae.
5 Imaibo Jesu hai tur eowen eo, “Mata toniwa’an men yait ta nan nikubibiruwimih.
6 Mepaae dilikitere whi̧rape wóló, ya̧lo doi yóló duraalu, ‘Ȩta dia̧né wó̧póló kaae tare whi̧ Keriso i ape,’ yóló, so whi̧ fea kó̧paae fó̧póló dilika̧alo ai ape.
6 Sabuw moumurih na’in boro ayu wabu’umaim hinao, ‘Ayu’uban iti!’ Naatu moumurih maiyow boro hinanawiyih hai ef hinasair.
7 Bóe mo du betepa kolóló dere foró, me bemó bóe du beterapóló deté kotere fotamo wosóló, diri furu furu duraalu wiyao̧se. Ti ai alarapeta, mo yaalotei kemeyaaire be dȩ sókó waai teórapó.
7 Baiyow nidun iti yubinamaim o ef yokamaim kwananonowar men kwanabir, sawar iti na’atube boro hinamatar, baise men kwananot mar yomanin i natit.
8 Me hae kwiamó betere whi̧ró me hae kwiamó betere whi̧tamo bóe daalo ai ape. Me hae kwia tȩteróló kaae tare topo whi̧raperó me hae kwia tȩteróló kaae tare topo whi̧rapetamo bóe daalopó. Kae kae hae kwiapaae doakale baotere alaró, o̧la sóku alutere alitamo waalo ai ape. Ai alarapeta, sorapené naale saai sisó kaae sóró nukutere kaae dapó. Ai alarape yóló kemetepa, nalo mo doasi sekȩi ala waalopó.
8 Tafaram ta boro namisir tafaram ta hairi hiniyow, aiwob ta boro aiwob ta hairi hiniyow. Nati’imaim iriyoy tafaram etei boro nab, naatu baimar kakafin boro namatar. Iti sawar hinamamatar i babin taubumih kek ebobotukwar na’atube.
9 Ai sekȩi alarapeta ha̧sókó feni, dia̧paae mo eraalopa siki sikiyóló betó muae. Ti noatepae, mepaae mo whi̧rapené dia̧ be kaae tare whi̧rapené fo tokó̧ló só deró̧póló, atima naase tua̧mó mulóo, mepaae whi̧rapené dia̧ fo wosetere bepaae dapesó fóló fokosói ala yóo, yaalopó. Dia̧ ya̧lo ala erateremó, tȩteróló kaae tare Gavman doasi topo whi̧raperó atimané sóró beteró betere topo whi̧rapetamoné keletómó sóró daalaalo ai ape. Atétere be dȩmó, Talené dia̧paae erale alarape atimané wosó̧póló, diaao yaaire tȩ amatei mulaalo ai ape.
9 Kwa i kwanakaifi gewas mata toniwa’an, kwa boro hinafatumi naatu hinabuwi kwanan baibabatiyi isan, Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi, bonawiyenayah hai ukwarih naatu aiwob nahimaim kwanabat ayu wabu’umaim tur Gewasin hai tur kwana’owen.
10 Atéró, kemeyaaire be dȩ sókó waai teópa, folosóró i hae kwia feamó betó mole so whi̧paae mió wosetere fo wisi yó maté kwȩyóló su̧raalopó.
10 Baise wan tur gewasin tafaram wanawanan sabuw etei isah kwanabinan.
11 Atétepa, mepaae whi̧né dia̧tamo fo tokó̧tamo yaai dapesó fupa, noa fo yaalorópóló whaalia yao̧se. Dia̧né fo yaai kaae seretamo, diaao̧ yaaire fo Talené yó melaalo ai ape. Diaao̧ kisipané yaalomeitei, Kótóné ama Dȩi Kepe Wisiné yae dere fotóró yaalo ai ape.
11 Naatu hinafatumi baibabatiy isan kwananan men tur isan kwaniyababan kwanabirumih, tur o ana veya abisa a notamaim etitit i kwanao, anayabin men kwa kwao’omih, baise Anun Kakafiyin.
12 Me whi̧né ama nomatei mené dó̧póló eleké deyóo, me whi̧né ama naaletei me whi̧né dó̧póló eleké deyóo, naale senaalenékélé hama alima ao̧mó betere hó̧róló, mepaae whi̧né dó̧póló eleké deyóo, yaalopó.
12 “Oro’orot boro taiyuwih taituwah babah hinao hinamorob, regaregah boro natunatuh babah hinao hinamorob, kek boro hinitafasar hinah tamah babah hinao hinamorob.
13 Dia̧ ya̧lo ala erótu beteremó, so whi̧ mo feané dia̧tamo dei tuȩ́ muturaalu, dia̧ hó̧róló bóe daalo ai ape. Téyaalotei, mepaae so whi̧ de ȩpaae kisipa tiki tiróló, diriyóló bitiré fóló kemetere kwiamó sókó fupa, ti atétere so whi̧ aluyao̧sóró ya̧lo tao saalopó.
13 Sabuw etei boro hinifa’ifa’i anayabin ayu isou, baise orot yait nabatabatkikin yomaninamaim boro yawas nab.
14 Diaao̧ kelera̧lemó, Kótóné ama kae bemótei, mo kelaalo sonaalei dowi ala du betepa, Talené doi folokoleróló, be mo wópu mulaalopó. Ai ala enénire tikimótei epa kilitu, i asȩre fo dosa̧atere so whi̧ dia̧né mo wisiyóló kisipa muae. Ai ala depa, Judia hae kwiamó betó mole so whi̧ hasi fosópaae botokó fó̧póló yae.
14 “Gurugurusen ana sawar itinin birubir kakafin marasika nati’imaim men batabat boro nabatabat kwana’i’itin ana veya, sabuw iyab Judea tema’am boro hinabihir hin oyawamaim hinatit, o yait kubiyab iti tur anayabin i naso’ob.
15 Dia̧ siki be kemó betera̧lemó i sekȩi ala wapa kilitu, siki bemó beteretei taaróló, ao̧ró be kemó mole o̧la o̧la sene derepéni taaróló botokó fae.
15 Orot yait ana bar afe’en ema’am men narubir o nare ana bar wanawanan narun ana sawar nabow.
16 Mepaae whi̧ kutómó daara̧lemó ai ala depa, ama da̧ae mulale bukutere kuti momó sene feni, muló̧póló taaróló botokó fae.
16 Orot yait ma masaw ebob men namatabir bar ana faifuw nabaimih,
17 Atétere sukamó, mepaae naale ere soraperó naale senaale tare sorapetamo botokó faaire su̧ni bipi ereteiné mo doa ko̧lerapó.
17 Nati ana veya’amaim baibin iyab yah auman naatu kek tibitotomanen boro yababan gagamin maiyow hinab!
18 Térapa, ai alarape sosóli alimó yao̧sórópa, moma beta̧ du betae.
18 Kwanayoyoban saise iti sawar men yakukur ana veya namatar.
19 Ti noatepae, Atétere alimó mo doakale dowi sekȩ waalo ai ape. Mo take Kótóné keké nale alimó kaae sóró bitiré wóló, mió i alimókélé atei kaae dowi sekȩi ala mo kolókélé inipó. Téró bitiré fóló, nalopaaekélé atei kaae dowi sekȩi ala momó kae kelaalomeipó.
19 Anayabin iti bai’akir kakafin boun emamatar i aneika God tafaram bimatar iti na’atube men matar naatu boro men namatar maiye.
20 Ai be dȩrape Talené ha̧lekeróló tukóló mulólua̧ meisóró, ti so whi̧ mo beta̧kókélé ha̧sókó fua̧ meipó. Talené ama sorokósu yóló kae beteró betere so whi̧mó kisipa mutu, be dȩrape ha̧lekeróló tukóló muló beterapó.
20 Baise Regah nati veya men tayayakabum na’at, sabuw boro men yawas hitab, baise i ana sabuw rurubiniyih isah iti veya yakabum.
21 Ai sukamó whi̧ mené dia̧paae duraalu, ‘Kale sóró beteró betere whi̧ Keriso ai walapa kelae!’ Ó u wóló betere ape depa wosóló, mo dapóló momókó tuȩ́ tiki tirao̧se.
21 Naatu nati ana veya orot yait isa nao, ‘Kwanuw Keriso enan kwa’itin’, o iban ‘Iti ema’am!’ Men kwanitumitum.
22 Ti noatepae, mepaae Keriso ao̧yóló dilikitu betere whi̧raperó Kótóné ko̧ló whi̧póló kapala fo yó matere whi̧rapetamo waalo ai ape. Atétu, kae kae ala yaairemó eratere doasi alaró kae kae kelemei alarapetamo eróturaalu, Kótóné sorokósu yóló kae beteró betere so whi̧kélé kó̧paae fenérémóló ka̧ae kolóló su̧ saalopó.
22 Anayabin Keriso na’atube naatu dinab orot na’atube boro hinatit ina’inan ta ta, naatu baifofofor fairih hinasinaf sabuw hinabonawiyih hai ef hinasair, naatu hai ef nama’am na’at God ana roubinen sabuw auman boro hai ef hinawasa’ir.
23 Téyaalopa, dia̧ dilikó̧ló kó̧paae falao̧sóró, siki siki yóló bituraalu mo wisiyóló kaae tawae. Ai alarape fea yaai teópatei, ya̧lo dia̧paae i dere ape.
23 Sawar iti etei isah ao kwanonowarabo namatar, imih kwanakaifi gewas!
24 — ausente —
24 Baise nati bai’akir hinamamatar ana veya,
25 — ausente —
25 daman auyomane boro hinihururuw hinare,
26 Atétere sukamó, kale Whi̧né Naalema a̧ ama fotoko̧ró mo kae ere dȩ wisinaaletamo sa̧ko tua̧mó sókó wapa, so whi̧ feané kelaalo ai ape.
26 “Nati ana veya’amaim Orot Natun boro kasakasaw wanawananamaim nanan kwana’itin ana fair bonamanamarin auman.
27 Atéró wóló daalu, ama sorokósu yóló kae beteró betere so whi̧ dape siré kwȩyó̧póló, ama ensel-rape dotonaalopó. Haeró sa̧ kwiatamo dene fale doko̧ feamó, betóló fale so whi̧ dape siré kwȩyó̧póló dotonaalopó.
27 I boro ana tounamatar niyafarih hinatit tafaram tutufin wanawanan ana huhun etei kwafe’en imaim hinarun hinatit God ana roubiniyen sabuw hinabow hinan yomanin hinatit.
28 Téró fo me i ape. Ni nosepaae dó faróló dere fo diaao̧ wisiyóló tuȩ́ yaasepóló, i dapa wosae. Nose sóku fóló, totoko̧ momó beletepa kilituraalu, kale ba fo ali mió felekemó sókó walapó dua dapó.
28 “Ai fofou rourinamaim ebi’obaiyi kwana’itin, ai famefamenamaim rourin narusasar kwana’i’itin kwa boro kwanao ai abeb ana veya tit,
29 Ya̧lo i bopeyale alarape eratepa kilituraalu, kale Whi̧né Naalema felekemó waai, tu̧ serekemó daapa dapóló tuȩ́ muae.
29 ef i nati ta’imon sawar iti hinamatar kwana’i’itin, kwa i kwanaso’ob veya i nakabom, iyubin etawan awan ebatabat.
30 Ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Mió i alimó betó mole so whi̧ fea sukuni ha̧le betepatei, i alarape mo eratepa kelaalo ai ape.
30 Anababatun a tur ao’owen, sabuw iti tema’am boro hinama’am sawar namatar hina’itinibo hinamorob.
31 Ó sa̧ró i haetamo kemeyaalotei, ya̧lo fo beta̧ mo kemekélé ini, ha̧le muótóró tawaalopó.
31 Mar tafaram boro nasawar, baise ayu au tur boro men nasawar.”
32 Mo whi̧ beta̧nékélé, hepen bemó betere ensel-rapekélé, Naalemanékélé, ai be dȩró suka keletamo tuȩ́nitei, i be dȩmó i alarape yaalopóló, Alimané beta̧ tuȩ́rapó.
32 “Men yait ta veya o fur so’obamih, tounamatar no maramaim na’atube i Natun, baise Tamah akisinamo so’ob.
33 Térapa, a̧ waaire be dȩ dia̧ tuȩ́ inireteiné ali ali yao̧sóró, betere doko̧ siki siki du betae.
33 Mata toniwa’an kwanabat yewayew, anayabin veya men kwaso’ob mar biy boro namatar.
34 Kale Whi̧né Naalema waaireteita, i ala dere kaaepó. Beta̧ whi̧ metikipaae faairaalu, ama kutó diratere whi̧rapepaae kutó beta̧ beta̧ yóló doko̧ratapó. Atéró, be tu̧ sókó walemó daayaaire whi̧paaekélé, mo wisiyóló kaae tawae yóló a̧ fulapó.
34 Ana itinin i nanawan orot na’atube, orot bainanawanamih ana’akir wairafih boro ta’ita’imon bowabow nitih. Naatu orot etawan kaifin isan ya’iyai boro nau, matan toniwa’an etawan nakaif nama.
35 — ausente —
35 Imih mata toniwa’an, anayabin kwa men kwaso’ob orot bar matuwan i boro biy namatabir, rabirab nan, o fai inusabobor, kwasiy hinao ana veya, o yasi’uw,
36 — ausente —
36 naniyan meyemeye natitit na’at men kwana’inu’in natitamih.
37 Ya̧lo i dere fota, dia̧paae maaté dumitei, so whi̧ feapaae a̧ mo waalopa, hotowayóló kaae tawae, yóló i dere ape,” yalepó.
37 Abisa au’uwi, i sabuw etei isah ao’o, ‘Mata toniwa’an!’”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.