Lucas 9
Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI
1 Atéró etéyalepó. Yesuné ama dosa̧ayóló sóró beteró betere 12 whi̧rape beta̧paae toura̧le ape depa, walepó. Atéró wóló betó mupa, ama doasi fotoko̧ bulóo, so whi̧ tua̧mó dowi keperape beteretei, dóló ho̧konótua yóo, mepaae kae kae kisi daale so whi̧rape wisirótua yóo, yó̧póló sóró beteralepó.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei I2 eaf ayuwih hina hitit, demon kakafih nunih isan, naatu sawow yumatah ta ta bosaisiren isan fair itih, naatu eonowahih.
2 Atéró atima dotȩyaai duraalu, “Dia̧ be hulua doko̧ feapaae fóló, Kótóné tȩteróló kaae tare ao̧mó mole ala yó melóo, mepaae hepo daale so whi̧kélé wisiróo yaasepóló fae,” yalepó.
2 Imaibo God ana aiwob binan isan naatu sawusawuwih baiyawasih isan iyafarih hitit hin.
3 Atéró ama atimapaae duraalu, “Dia̧ furaalu dotó tikikélé, waró yotamokélé, mo nokole o̧lakélé, monikélé, kutikélé me dekaaporóló momókó sóró fao̧se.
3 Naatu iuwih, “A nanawan isan kwanatitit ana maramaim men sawar afa kwanabow auman kwananamih, men hafoy, tu, kabay, bay, o wanabir.
4 Dia̧ me be huluamó sókó fȩnalemó, beta̧ whi̧né dia̧ dape supa, ti ai whi̧tamotóró fitua yóló, fole sukamó ai be taalae.
4 Kwananan sabuw iyab hina’iti a merar hinay hinabubuwi na’at, nati bar meraramaim kwanama a bowabow kwanisawar imaibo kwanatit.
5 Mepaae so whi̧né dia̧tamo dape sini depa, ti atimané yale alamó dapóló kisipa muó̧pólópa, ai be hulua taaróló faairaalu, diaao̧ hómó dakere hae terepée deróló fae,” yalepó.
5 Baise sabuw men a merar hinay hinabubuwi na’at, a fofob kwanarutatab nare naatu nati bar merar kwanihamiy kwanatit, baimatnuwen ana orereb na’atube.”
6 Atéró atima fóló, be hulua doko̧ feamó kale fo wisi yó maté kwȩyóo, atima kotere be huluamó kisi muó mole so whi̧kélé, fea wisiraté kwȩyóo, yalepó.
6 Imaibo bai’ufununayah hitit hin bar awan, awan hirun hitit God ana aiwob isan tur gewasin hibinan naatu sawusawuwih hiyayawasih.
7 Atima ai ala deté kutu beterapó dere fo Kaleli hae kwia tȩteróló kaae tare whi̧ Herot-né wosalepó. Mepaae so whi̧né kale suka̧le whi̧ Jon momó kepaayóló beterapóló deté fele fo wosetu, Herot-né ama kisipa tiki ko̧ló ko̧ló du betalepó.
7 Herod, Galilee sabuw hai aiwob orot, sawar iti himamatar hai tur nonowar ana veya ana kasiy ra’at, anayabin sabuw afa hio John Baptist morobone matabir maiye,
8 Atétepa mepaae so whi̧né duraalu, “Mo take betale whi̧ Ilaija wóló biturapó. Tétepa, mepaae so whi̧né du, mo take betóló suka̧le Kótóné ama ko̧ló whi̧rapekó, momó kepaayóló wou yalepó,” du betalepó.
8 sabuw afa hio, Elijah marane ra’iy, sabuw afa hio, “Dinab orot ta marasika momorob i yawas maiye matabir na.”
9 Tétepa kale topo whi̧ Herot-né duraalu, “Jon-ta, ya̧lo diki tare whi̧rapené depa tikalepa, aita demó dérópóló,” ama kȩle faai kisipa mualepó.
9 Baise Herod eo, “Ayu taiyuwu aso’ob John i ayu sikan ao hi’afuw, naatu iti orot i yait iti bowabow sinaf ana tur anonowar?” Iti na’atube eo naatu kok i orot ana yumat itinamih nuwih.
10 Téró, ama dotȩyale whi̧rape atima momó fesaae wóló, atimané yale alarape Yesupaae yó melalepó. Téró, ama atima maaté dape sóró, Betsaida be huluapaae felepó.
10 Jesu ana tur abarayah himatabir hina hitit, sawar abisa’awat hisisinaf ana tur hi’owen. Naatu nawiyih hitit akisihimo hin tafaram wabin Bethsaida imaim hima.
11 Atima atéró felepó dere fo so whi̧ mo turóné woseturaalu, a̧ sya felepó. Atima atéró a̧ beterepaae wapa, wisirapóló dape sóró, Kótóné tȩteróló kaae tare ao̧mó mole ala atimapaae yó melóo, mepaae hepo daapa wale so whi̧kélé wisiróo, yalepó.
11 Baise sabuw maumurih na’in Jesu au Bethsaida inan ana tur hinowar, naatu hi’ufunun hin biyan hitit. Hai merar yi God ana aiwob isan binan hinowar naatu sawusawuwih iyawasih.
12 Atéró, suka doropoletamo ama yó matepa wosetere 12 whi̧rape a̧ beterepaae wóló duraalu, “Da̧ta o̧lakélé meire tikimó beterapa, i so whi̧ felekemó tȩ mole berapepaae fóló atimané naaire o̧laró fiyaaire betamo atimanétei keka̧ai fó̧pólópa, dotonae,” yalepó.
12 Veya re birabirab auman bai’ufununayah 12 hin Jesu hiu, “Sabuw kwiyafarih ten bar iti yubinamaim naatu masawabar iti yubinamaim taituwah tema’am biyah bay hinanuwet hinabow hinaa, naatu efan auman hinanuwet fai hina’in, anayabin iti efan i owararin.”
13 Ti fo depa, ama atimapaae duraalu, “Diaao̧tei, atima naaire o̧la melae,” depa atimané a̧paae duraalu, “Da̧néta, bred o bula aporó yóo, ya tamo yóo, yóló beta̧ i mole ape. Térapa, naao kisipané i betó mole so whi̧né naaire o̧lakó da̧nétei dupune fó̧póló kisipa mute?” yalepó.
13 Baise Jesu iuwih, “Bay i boro kwa kwanitih hinaa.” Bai’ufununayah hiya’afut, “Rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamo efanamaim ti’inu’in. Kukokok aki anan sabuw etei’imak isah bay anatobon?”
14 Atéró, aimó betó muale soró naale senaaletamo dosa̧ani, whi̧ maaté dosa̧ayóló touróturaalu, 5,000-rópó.
14 Sabuw nati’imaim hiru’ay hima tur hinonowar nah etei i 5,000 na’atube. Jesu ana bai’ufununayah iuwih, “Sabuw kwa’uwih nah 50 na’atube kou’ay tata’amaim timarir.”
15 Tétepa, ama yó matere whi̧rapené so whi̧ fea taleróló beteraté felepó.
15 Bai’ufununayah Jesu eo na’atube sabuw hi’uwih himarir.
16 Atépa, Yesuné bred o bula aporó yóo, ya tamo yóo yóló taruraalu, hepen-paae kese holóló Kótópaae mo kée yóló terekée daalu yalepó. Téró, ama yó matere whi̧rapepaae melatepa, atimanémo so whi̧ feamó a̧liraté kwȩyalepó.
16 Imaibo Jesu rafiy fafar umat roun bow, naatu siy rou’ab bow, au mar nuw ra’at, God ana merar yi igegewasin sawar, im seseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih hi’aa.
17 Atéró, atima fea nalemó su̧tepa, buki muni feletei, ama yó matere whi̧rapené siré kwȩyóló, 12 yorape deyóló fa̧analepó.
17 Sabuw etei hi’aa yah iw naatu bai’ufununayah kaifet etei 12 hibow sabuw bay hi’aau turih hibihamiyen hiwan awah hikufoten.
18 Téró, me sukamó etéyalepó. Ama yó matere whi̧rape atimasisi maaté moma du bitu, ama atimapaae duraalu, “Ai so whi̧ feané ȩ-a, depó du bitu de?” yalepó.
18 Ana veya ta Jesu akisinamo ma yoyoyoban ana bai’ufununayah hina biyan hitit ibatiyih eo, “Sabuw ayu isau mi’itube’ewat teo kwanonowar?”
19 Ti fo depa, atimané duraalu, “Mepaae so whi̧né ya̧ta, wȩi tópuratere whi̧ Jon-pó, mepaae so whi̧né ti Elaijapó, mepaae so whi̧né ti mo take betale Kótóné ko̧ló whi̧rapekó kepaayóló bituraalu, du beterapó,” yalepó.
19 Hiya’afut hio, “Sabuw afa teo o i John Baptist, afa teo o i Elijah, naatu afa teo o i God ana dinab oro’orot marasika himomorob i ta morobone yawas maiye na.”
20 Ai fo depa, ama atimapaae duraalu, “Dia̧néta ȩ depóló kisipa mute?” yalepó. Atétepa Pitané duraalu, “Ya̧ta, Kótóné so whi̧ fea tȩteróló kaae tanó̧póló, sóró beteró betere whi̧ Kerisopó,” yalepó.
20 Naatu ana bai’ufununayah ibatiyih, “Bo kwa ayu isou mi’itube kwanotanot?” Peter iya’afut eo, “O i God ana Roubininenayan.”
21 Ti fo depa, Yesuné atimapaae fo fotoko̧iné duraalu, “Pitané ai yale fota, so whi̧paae momókó yao̧se,” yalepó.
21 Imaibo Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owenamih.”
22 Téró ama duraalu, “Kale Whi̧né Naalema kae kae sekȩi ala saalo ai ape. Doasi whi̧ disirapenékélé, mo so whi̧mó Talepaae momaratere topo whi̧rapenékélé, Moses-né asȩre fo yó matere whi̧rapenékélé, a̧ mené dó̧póló, só deraalo ai ape. Téyaalotei, a̧ momó kepaayóló betaalopó,” yalepó.
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Jew hai orot gagamih, firis hai ukwarih na’atube Ofafar Bai’obaiyenayah boro Orot Natun hinakwahir, biyababan gagamin na’in nab, hina’asabun namorob, baise veya baitounin ufunamaim boro morobone namisir maiye.”
23 Téró ama yó matere whi̧rapepaae duraalu, “Whi̧ me de ȩ fole tu̧mó waai kisipa mutepa, ti naao yaaire ala tȩteróló ya̧ dóló oleraaire filipaa ni naaotei beleyóló, betere doko̧ ȩ sya ape.
23 Naatu etei’imak iuwih eo, “Orot yait ayu bai’ufnunu’umih nakokok na’at, taiyuwin ana yawas i nakwahir, mar etei ana onaf na’abar ayu ni’uf nunu.
24 Mepaae so whi̧ dené ama betere bete me ala yao̧sórópóló amatei hotowaró kaae tapa, atétere so whi̧né betere bete aluyaalo ai ape. Téyaalotei, whi̧ me dené ya̧lo ala eróturaalu, Talepaae naaopóló taalatepa, atétere whi̧né betere bete aluni, mo ti betó tawaalopó.
24 Anayabin orot yait ana yawas i taiyuwin isan eo’oharihar boro nikasiy, baise orot yait ana yawas nakwahir ayu nabi’ufnunu, ma’ama wanatowan boro natita’ur.
25 Beta̧ whi̧né i haemó muó mole wisi wisi o̧la dekéró sóró beta̧paae du betere tua̧mó ama betere bete alutepa, ti me noa dupu wisikó saaloé?
25 Tafaram wanawanan orot ta sawar tutufin etei i bow karam, baise i taiyuwin ana yawas nabi’afiy, o hina bigegesair na’at, iti sawar bow ya ma tototo boro hinibais?
26 Mepaae whi̧ de witu halemó, ȩkélé, ya̧lo fokélé tuȩ́nipó depa, kale Whi̧né Naalemakélé, Alimakélé, mo kae betere ensel-rapekélé ama mo kae ere dȩtamo wale sukamó, Whi̧né Naalemanékélé ai whi̧ a̧ tuȩ́nipó, yaalopó.
26 Orot yait ayu isou biyan eo’ohow, naatu au tur isan biyan nao’ohow na’at, Orot Natun ana bonamanamarinamaim na’atube Tamah God ana bonamanamarinamaim naatu ana tounamatar kakafiyih auman hai bonamanamarinamaim namatabir maiye nanan ana veya, boro ibo isan biyan na’ohow.
27 Téyaalopa, ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Dia̧ i daae mole so whi̧ mepaae suka̧aipatei, Kótóné tȩteróló kaae tare ala mo kelaalopó,” yalepó.
27 Anababatun a tur ao’owen, kwa iyab iti kwama’am boro yawas kwanama’am God ana aiwob kwana’itin.”
28 Yesuné i forape yóló bitiré fóló, bokó waleró be dȩ kemetepa, etéyalepó. Pita, Jon, Jems, atima Yesuné dape sóró du sorokó molepaae moma yaairaalu felepó.
28 Tur iti eo hima fur ta’imon sasawar ufunamaim, Peter, John, naatu James buwih bairi hiyen hin oyaw wan yoyoban isan.
29 Atéró holóló momatu betalemó, ama kelepaa kae daane wóo, ama deró betere kutikélé mo epée dȩ kaae yó fóó, yalepó.
29 Naatu hiyen hin yoyoyoban ana maramaim yumatan botabir, ana faifuw hikwes anababatun namanamar ebowabow emamarakaw na’atube.
30 — ausente —
30 Nati ana maramaim naniyan meyemeye orot rou’ab, Moses, Elijah hairi hirerereb,
31 — ausente —
31 mar ana marakaw bonamanamarin auman hira’iy Jesu ana bowabow iti tafaramamaim baisawarin matabir maiye isan, naatu God ana kok abisa Jesu Jerusalemamaim sinaf baiturobe isan bairi hio.
32 Pitaró ama fulumu whi̧rapetamo noke fi turukó horóló kelalemó, kale whi̧ tamo mo doasi ere dȩ tua̧mó daalu, Yesutamo fo du betalepó.
32 Peter ana ofonah bairi i nuhih bur hi’inu’in ufut iti sawar himatar, baise matah nuw himimisir auman Jesu biyanamaim bobonamanamar hi’itin naatu orot rou’ab bairi hibatabat hi’itih.
33 Atéró, kale whi̧ tamo Yesu taaróló faai depa Pitané duraalu, “Yó matere doa whi̧-ó, da̧ fea etéró betere ala mo wisirapó. Da̧né dia̧mó furu be sore tȩnaai kisipa mutapó. Me ya̧mó tȩnóo, me Moses-mó tȩnóo, me Elaijamó tȩnóo, yaalopó,” yalepó. Aita, Pita a̧ noa fo enénitepa, ko̧ló ko̧ló duraalu yalepó.
33 Naatu orot rou’ab Jesu hibihamiy auman, Peter Jesu isan eo, “Regah igewasin aki iti ama’amamaim sis tounu ana wowab, ta o isa ta Moses isan naatu Elijah isan!” Iti na’atube eo anayabin i men so’ob abisa eo.
34 Pitané atéró fo du betepatei, sa̧ko dorowóló atima husuratepa, doasi winé sukutu betalepó.
34 Peter iti na’at bat eo auman sakusakuk ra’iy ana youninamaim tar sumih, naatu wanawanan hirur auman, bai’ufununayah yah birubir fafar.
35 Ai sa̧ko dolomó i fo yalepó. “Ita, ya̧lo Naalepó. A̧ sókó sóró, ya̧lo kae beteró beterapa, ama dere fo wosae,” yalepó.
35 Sakukuw wanawanan God eafatait eo, Iti Orot i Ayu Natu, ayu arubin imih nao’o kwananowar.”
36 Ai fo yóló kemetepa kelalemó, Yesu a̧ beta̧ daapa kelalepó. Ama yó matere whi̧rape atimané ai kelale alarape mo so whi̧paae ini, hiróló bitiré felepó.
36 Iti tur hinowar in sasawar ufunamaim Jesu akisinamo batabat hi’itin. Naatu bai’ufununayah sawar abisa nati ana veya’amaim hi’itin men yait ta ana tur hi’owen awah hibofot hima.
37 Atéró be dȩyó hotepa, atima ai du sorokó mole tiki taaróló dorowou betalemó, so whi̧ mo ha̧le o̧la kaae a̧tamo tu̧mó hokolaa yaai walepó.
37 Marto Jesu ana bai’ufununayah bairi hire hina oyaw an hitit, naatu nati’imaim sabuw hima’am hina biyah hitit.
38 Ai so whi̧ betó mole kua dolomó beta̧ whi̧ turukó holóló daalu, fo tokoróló duraalu, “Yó matere whi̧-ó, ya̧lo mo beta̧ naale naao wisira̧le waaloé?
38 Orot ta sabuw rau’ay wanawanahimaim batabat e’af eo, “Bai’obaiyenayan, abifefeyani kunuw natu ku’itin, natu ta’imon maiyow!
39 Suka fea dowi kepené a̧ taneta depa, keterȩ́ yóló ama ko̧ló dako sókó wua dapó. Até duraalu, dowi kepené a̧ taaróló feni, fotoko̧né ama tiki feseróló, hó naasekélé sosoro faróló mo dorótua dapó.
39 Demon kakafih kaun teyey ana veya eororsair iwow ere erab awan fusifusin ekubar in erabirab biyan riririr ebiwa’an. Naatu iti na’atube i mar etei esisinaf men kafa’imo ebihamiyimih.
40 Até du betepa, naao yó matere whi̧rapepaae ho̧konaaloé? yóló wosalemó, atima su̧nipó,” yalepó.
40 A bai’ufununayah ai fefeyanih, demon nuninamih auwih, baise men karam.”
41 Ai fo depa, Yesuné atimapaae duraalu, “Mió i alimó kisipa tiki tiréni, dowa̧ae fóló kó̧paae fu betere so whi̧-ó, dia̧ tu̧ wisipaae fó̧póló ȩ dia̧tamo betale supa, ai naale ipaae dapesó ape,” yalepó.
41 Jesu iyafutih eo, “Kwa sabuw iti boun ana veya aur baitumatum naatu ayawas etei i hibibir. Kwanotanot ayu boro bairit manin tanama abit ana’abar? A kek kubai kuna aitin.”
42 Kale naale dapesó wou betepatei, dowi kepené haepaae taae deralepó. Atéró haemó mulu, feserótu betepa, Yesuné kale keperape foné sóró duraalu, ai naale tua̧mó beteretei ho̧kó faróló, alimapaae malepó.
42 Kek nan auman demon kakafin kek bai rab rouw me yan re naatu ifiruruw in hub itaiy re. Baise Jesu demon kakafin kwarar tatab nun tit kek iyawas bai tamah itin.
43 — ausente —
43 Sabuw etei’imak God ana fair hi’itin hifofofor men kafaita. Sabuw Jesu abisa sisinaf isan, hibat hibifofofor wanawanan Jesu ana bai’ufununayah isah eo,
44 — ausente —
44 “Tain kwanarub gewas tur iti anao kwananowar. Orot Natun i boro baban hinao naatu hinab sabuw umahimaim hinayai.”
45 Ama atéró yale fo kinóló moleteiné bete atima wisiyóló kisipa initepa wosaai yalemó, atima wituraalu taaralepó.
45 Baise bai’ufununayah iti tur naniyan men hibai, tur anayabin hai notamaim ibun, naatu baibatiyin tur anayabin o nowar isan hibir.
46 Téró, Yesuné ama yó matere whi̧rape atimasisitei de doasi topo whi̧ beteré yóló, u só derólu i só derólu dere ala kaae salepó.
46 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim, yait orot gagamin isan hio hinan gamin matar.
47 Atimané atéró mutere kisipa Yesuné kolóló, naale beta̧ tao sóró turukó horóló a̧ daale dȩmó daalalepó.
47 Jesu abisa hinotanot itin, basit kek kafa’i ta bai na sisibinamaim iu bat.
48 Téró, ama atimapaae duraalu, “Whi̧ me dené ya̧lo doimó etei kaae naale wisiyóló dape supa, ti ȩtei dape sirapó. Whi̧ me dené ȩ wisiyóló dape supa, ti ȩ dotȩyale sekȩ́tei dape sirapó. Whi̧ me de dia̧ tua̧mó naale beleka̧amale aleyóló belei betepa, ti a̧ doasi whi̧ ai betere ape,” yalepó.
48 Imaibo iuwih, “Orot yait kek kafai iti na’atube nab ayu wabu’umaim ana merar nayiy, i ayu au merar eyiy. Naatu orot yait ayu au merar eyiy i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiy. Anayabin orot yait kwa wanawanamaim wabin en kek kikimin na’atube ema’am, nati orot i gagamin.”
49 Ai fo depa wosóló, Jon-né duraalu, “Tale doa whi̧-ó, beta̧ whi̧né naao doi yóló dowi kepe ho̧konótu betepa, a̧ta da̧kó meipóló kisipa mutu, da̧né a̧paae atékese yóló, sesé du betalepó,” yalepó.
49 John misir eo, “Regah, orot ta o wabimaim demon kakafih nununih a’itin naatu a’otan. Anayabin nati orot i men it ata kou’ayomaim ema’ama.”
50 Ai fo depa, Yesuné a̧paae duraalu, “Diaao̧ a̧ sesé yao̧se. Ti noatepae, mepaae dia̧tamo bóe dinitere whi̧ta, ti dia̧tamo mole whi̧ ai ape,” yalepó.
50 Jesu iya’afut eo, “Men ina’otanimih, anayabin orot yait kwa isa men ebirakit i kwa isa ebatabat.”
51 Téró, Yesu i hae taaróló hepen-paae dapesó holaai feleke deremó, a̧ me tikipaae faai kisipa muni, Jerusalem be huluapaae maaté faai fotoko̧ yalepó.
51 Jesu au mar yen isan ana veya na kakabom auman, ana not bogaigiwas yen in au Jerusalem.
52 Téró, Yesu a̧ nalo faairaalu, mepaae whi̧rape beró naaire o̧latamo donoróló mulaai atimapi fó̧póló dotonatepa, atima Samaria hae tua̧mó tȩne bemó sókó felepó.
52 Naatu kob wan iyafarih hin Samaria bar merar hitit ana efan hitayabuna tanan imaim ta’in isan.
53 Téyaletei, ai be hulua so whi̧ feané a̧ Jerusalem bepaae faai wale kilitu, dape sinipó.
53 Baise Samaria sabuw men ana merar hiyi hibai efan hitinimih, anayabin hiso’ob Jesu i au Jerusalem yey.
54 Atétere ala kilitu, ama yó matere whi̧tamo Jems-ró Jon-tamoné a̧paae duraalu, “Tale-ó, i be huluamó betó mole so whi̧ fea hepen-mó mole si dorowó̧póló yaé yóló kisipa mute?” yalepó.
54 Naatu bai’ufununayah orot rou’ab James John hairi iti na’atube hi’i’itin yah so’ar hio, “Regah, kukokok wairaf marane anao nara’iy iti sabuw nagurusih?”
55 — ausente —
55 Baise Jesu tatabir hairi’ika kwararih.
56 — ausente —
56 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar ta hitit.
57 Atéró atima fu betalemó, tu̧ tua̧mó whi̧ beta̧né a̧paae duraalu, “Ya̧ mopaae fupa, ti ȩkélé ya̧tóró sya waalopó,” yalepó.
57 Ef hiyen hinan naiwanamaim orot ta Jesu ana tur eowen eo, “Ayu boro ani’ufnuni o menamaim kwenan boro imaim tanan.”
58 Ai fo depa, Yesuné duraalu, “ Ha̧onarapeta, atima fitere tiki yóo, barapekélé fiyaaire dépi daayóo eretei, Whi̧né Naalema beta̧ toró mulóló fiyaaire tiki inipó,” yalepó.
58 Jesu orot iya’afut iu, “Haruharu hai sau tema’am, naatu mamu hai batar tema’am, baise Orot Natun mare ma biyan tubaiwa’an isan aurin efan i en.”
59 Atéró, whi̧ mepaae duraalu, “Ya̧ ȩ sya ape,” yalepó. Ai fo depa, kale whi̧né duraalu, “Tale-ó, folosóró ȩ ya̧lo ayapi doura̧le fulapa, wisire?” yalepó.
59 Naatu Jesu tatabir orot ta isan eo, “Kwi’ufnunu airit tan.” Baise orot eo, “Regah akokok wan i boro inihamiyu anan tamai morob inu’in anab anan ana yai imaibo ani’ufnuni?”
60 Ai fo depa, Yesuné a̧paae duraalu, “Sukune ao̧re whi̧né ti sukune whi̧ douró̧póló, ya̧ ti Kótóné tȩteróló kaae tare ao̧mó mole ala yó maté kwȩyae,” yalepó.
60 Baise Jesu orot iya’afut eo, “Murubih kwaihamiyih boro murubih taiyuwih hinaya’ih. Baise o i kwen, God ana aiwob isan kubinan.”
61 Atéró, me whi̧nékélé duraalu, “Tale-ó, ȩ ya̧ sya waaitei, ya̧lo hae ayapaae ko̧leó fo ene faai kisipa mutapó,” yalepó.
61 Naatu orot ta na maiye eo, “Regah ayu i boro o ani’ufnuni, baise wan i boro anan hinai tamai naatu taitu tuwai’inah anao tuturih.”
62 Ti fo depa, Yesuné a̧paae duraalu, “Whi̧ me de ama kutó ditu bitutei, dȩpaae kele mulatere whi̧né Kótóné tȩteróló kaae tare ao̧mó mole kutó diraaire su̧nipó,” yalepó.
62 Jesu iya’afut iu, “Orot yait busuruf ana me bifufubiy, naatu misir maiye bat au’uf enunutabitabir, God ana aiwobomaim boro men karam nabow.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.