Lucas 17

Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Téró, Yesuné ama yó matere whi̧rapepaae duraalu, “So whi̧ fea dowi ala yóló dée nó̧póló kae kae su̧sere alarape waalo ai ape. Té yaalotei, whi̧ me dené me whi̧ dowi ala yó̧póló dée nalatepa, ti atétere whi̧paae doasi sekȩi ala eraalopó.
1 Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Bowabow kakafin ana routobon i turobe boro hinamatar, baise orot yait iti sawar niwa’an hinamamatar boro yababan gagamin na’in nab.
2 Dia̧kó mé whi̧né i betó mole naale senaale beleka̧atikikó dowi alamó dée nalatepa, ti atétere whi̧né depamó képi dulóló, doasi kapo fake oleróló wȩi kȩlapaae taae derólua̧sóró mo wisi ua̧pó.
2 Naatu orot yait nati na’atube nasisinaf, ana gewasin nati orot boro sikan aumor hina’utan taiy yan hinitaiy nare, men basit nama au kek gidigidih niwawa’anih bowabow kakafih hinasinaf.
3 Atérapa, diaao̧ dere alarape dia̧nétei mo hotowa yóló kaae tawae. Naao notamo mepaae dowi ala depa, ti atékesé yóló a̧ foné sae. Ténalemótamo, naao dere fo wosóló a̧ kisipa feteyóló wapa, ti ama yale ala me o̧la meipóló ha̧le kemerae.
3 Imih abisa kwasisinaf mata toniwa’an, taituwa baitumatumayan bowabow kakafin nasisinaf na’at, inakwarar tatab nihamiy, naatu bowabow kakafin nihamiyen dogoron nabikitabir na’at ana bowabow kakafih inanot tawiyen.
4 Beta̧ be dȩmótei, naao noné wȩikeró félimó ya̧paae dowi ala eralepóló, ya̧ beterepaae fesaae wóló, ‘No-ó, ya̧lo ya̧paae wȩikeró félimó dowi ala eraleteiné doasi ko̧leó ene wapa,’ ti naaomo kwia tani, me o̧la meipóló ha̧le kemerae,” yalepó.
4 Naatu veya ta’imon wanawanan mar etei seven na’atube o isa nasisinaf kakaf isan, mar etei seven namatabir maiye nan biya natit nao. Ayu o isa bowabow kakafin asinaf, ana bowabow kakafih inanot tawiyen.
5 Téró, Kótóné ama fo era̧le fó̧póló doteya̧le whi̧rapené duraalu, “Tale-ó, da̧né kisipa tiki doaló tiró bitinireteiné mo diriyóló tiraai dapa, naao da̧ yó a̧lae!” yalepó.
5 Tur Abarayah Jesu isan hio, “Regah ai baitumatum kwira’at.”
6 Ti fo depa Yesuné atimapaae duraalu, “Dia̧ kisipa tiki tiró betere alatamo mo sawa mastard niné ke kaae bupa, ti i daale malberi nipaae naao feleke turó tokó̧ló, doasi wȩi kȩla tua̧mó daane derepae depa, naao dere fo wosóló mo téyaalo ai ape.
6 Regah iyafutih eo, “Kwa a baitumatum ai momor ro’on na’atube, kwa boro iti ai uwa isan kwanao, ‘A wairoron etei ku’uy ra’ah kwen tor yan kure kubat,’ boro fana nab kwao na’atube nasinaf.
7 Dia̧kó beta̧ whi̧né ama kutó diratere whi̧ o̧la wae biliyaai hae duki̧yóló mulale fóló, ó sipsip hupu kaae tane fi teó waletamotei kale doasiné ama kutó diratere whi̧paae, ‘Ya̧ o̧la naasepóló hapale ape,’ fo dua de? Meipó.
7 “Naatu itinin ta i iti na’atube, o ta a bowayan orot masaw tabowabow o sheep takakaifen rabirab au bar tanan, boro men ana merar itay naatu itau, ‘Kurun kumare bay ta ku’aan.’
8 Doasi whi̧né atei fo yaalomeitei, etei fota ti enérapó. ‘Ya̧lo naaire o̧laró wȩitamopi donoróló, ȩ nuku betepa ti naao naaire o̧la donoraasepólópó dua dapó.’
8 Ai’abin, o boro mat a bay tabogaigiwas itaa, imaibo i tamare taa tatom.
9 Kale kutó diratere whi̧né ama doasiné a̧paae dirae dere kutó fea diyóló kemeratepa, ama doasiné a̧paae mo kée fo dua de? Meipó.
9 Naatu a bowayan orot iyun sisinaf isan i boro men o ana merar yin isan tama takaifimih en.
10 Atétere kaae, Kótóné dia̧paae dirae dere kutó diyóló kemetepa, diaao̧tei dia̧ bopé fake enére? ‘Da̧ta, whi̧ wisi meitei, da̧né ditere kutóró diyalepó fo enérapó,’” yalepó.
10 Imih kwa auman ef i nati ta’imon, abisa bowamih hinao hiyuni kwa bowabow ufunamaim, kwa na’atumo kwanao, ‘It i akirwairafit wabit men gagamin aisim merarayow isan tananot, abisa hi’u’uwit na’atube tasinafuka.’”
11 Ai fo yóló ki̧lipaae Yesu a̧ Jerusalem be huluapaae sókó faairaalu, Samariaró Kaleli haetamo da̧le tua̧mó fu betalepó.
11 Jesu au Jerusalem yey ana veya i tafaram Samaria naatu Galilee hairi hai yoyow ana founamaim yen in.
12 Atéró a̧ beta̧ be huluamó sókó felemó, dowi humu fuluné tiki dore naase tamo whi̧rape a̧tamo hokolaa yaai wóló, mo tumó daae molepó.
12 Naatu na bar merar ta titit auman, orot nah etei 10 biyah kokom ani’anih bairi hitar. Ef yok na’in hibat
13 Atéró daalu fo fake yóló duraalu, “Doa whi̧ Yesu-ó, naao da̧ ko̧lené sukutu tao sae!” yalepó.
13 naatu hi’af hio, “Regah Jesu kwiwanbabani!”
14 Ai fo depa, Yesuné atima kelalemó ko̧lené sukutepa duraalu, “Dia̧ fóló, so whi̧mó momaratere whi̧rapepaae diaao̧ tiki yó melale fae,” yalepó. Atétepa, atimané tiki yó melaai tu̧ tua̧mó fu betepatei, atimané dowi humu fulu torokó fóló wisiyalepó.
14 Jesu nuw itih, basit iuwih eo, “Kwan firis biyan kwatit naatu biya enuteteyan itah.” Baise hitit efamaim hinan, biyah etei higewasin.
15 Atétepa, atimakó beta̧ whi̧né ama tiki fopeyalemó wisipa kilituraalu, momó fesaae fóló fo fakeyóló Kótóné doi sóró horaté fu betalepó.
15 Naatu wanawanahimaim orot ta’imon biyan bigewasin itin, basit matabir maiye fanan sib God bora’ara’ah auman na.
16 Até deté wóló, Yesu daale felekemó deraapisa fóló mulu, mo kée du betalepó. A̧ta, Samaria hae kwiamó wale whi̧kópó.
16 Jesu nanamaim me yan ra’iy ana merar yi. Naatu iti orot i Samaria matuwan.
17 — ausente —
17 Naatu Jesu eo, “Orot nah etei i ten biyah higewasin, naatu orot nah nine i menamaim tema’am?
18 — ausente —
18 Aisim iti orot menan ta akisinamo na God ana merar eyiy?” Naatu Israel sabuw aisim boro men iti na’atube hitasinaf?
19 Téró ama a̧paae duraalu, “Naao kisipa tiki tiró betale alané ya̧ wisiralepa, turukó holóló mo dua fae,” yalepó.
19 Imaibo Jesu orot iu eo, “Kumisir au bar kwen, a baitumatumamaim iyawas.”
20 Atéró, me sukamó Farisi whi̧rapené Yesupaae duraalu, “Kótóné tȩteróló kaae tare ala noa be dȩmó wapa so whi̧ feané kelaaloé?” yalepó. Ti fo depa Yesuné atimapaae duraalu, “Kótóné tȩteróló kaae tare alata, whi̧né kelené kolóló tuȩ́ yó̧póló me fareyópu kae yaalo meipó.
20 Pharisee afa Jesu hibatiy hio, “God ana aiwob i boro mar biy nan?” Jesu iyafutih eo, “God ana aiwob i men bebeyanamaim enan,
21 So whi̧ feané imó ó umó wóló beterapó fo enénipó. Ti noatepae, Kótóné tȩteróló kaae tare alata, mió dia̧ tua̧mó i wóló mole ape,” yalepó.
21 boro sabuw hina’itin hinao, ‘Kwa’itin iban iti, o iban ni’i.’ Anayabin God ana aiwob i kwa wanawanamaim ema’am.”
22 Téró, ama yó matere whi̧rapepaae duraalu, “Take waaire be dȩrapekó beta̧ tua̧mó kale Whi̧né Naalema kelenée du betaalotei mo kelaalo meipó.
22 Imaibo ana bai’ufununayah iuwih eo, “Mar enan kwa boro kwanakaibaban kwanao, ‘Orot Natun ana veya mi’itube tanan tata’itin,’ baise nati ana veya boro men kwana’itinimih.
23 Atéró kekitu betepa, mepaae so whi̧né duraalu, ‘Kale Whi̧né Naalema umó wóló beterapó,’ ó ‘Imó wóló beterapó,’ depa, mo dere nisiyóló sya fao̧se.
23 Sabuw boro hina’uwi hinao, ‘I ban ni’i enan kwa’itin, o iti enan kwa’itin.’ Sabuw hinao men ufuh kwananunuwamih.
24 Ti noatepae, kale Whi̧né Naalema a̧ wouta, epée duraalu hae kwia fea dȩyó fu dere kaae yaalo ai ape.
24 Anayabin Orot Natun namatabir maiye nanan ana veya, tafaram wanawanan ana’itin i boro namanamar ebow tafaram etei emamarakaw na’atube boro namarakaw.
25 Ai alarape fea yaaipatei, folosóró a̧pi kae kae susupui ala supa, ti mió i alimó betó mole so whi̧né ama fo woseni, a̧ hó̧raalo ai ape.
25 Baise wantoro’ot i boro sabuw iyab iti boun tema’am ana veya’amaim boro hinab hini’a’akir, hinakwahir biyababan ta ta hinitin.
26 Take Noa betale alimó yale kaae, mió Whi̧né Naalema waaire alimókélé atétóró yaalo ai ape.
26 Ana itinin i boro Noah ana veya’amaim mamatar na’atube, Orot Natun ana veya’amaim boro na’atube namatar.
27 Take Noa betale alimó, so whi̧ fea o̧laró wȩitamo nokole alakélé, so whi̧tamo beteratere alakélé, whi̧ so dokotere alakélé, deté fu betepatei, Noasépi nuku tua̧paae biti̧ horalepó. Até deretamotóró, atima ai du betale ala kemene felepó. Atéturaalu, doasi wȩi dukulé horóló so whi̧ fea sisiraae felepó.
27 Noah ana veya’amaim sabuw hi’aa hitomatom, orot babin hitatabin, wanawanan Noah wa wanawanan run harew gagamin tit sabuw etei himorob.
28 Ai yale kaae, take Lot betale alimókélé, so whi̧ fea wisiyóló bitu o̧laró wȩitamo nokole alakélé, o̧la o̧la dotonóló duputere alakélé, o̧la wae bilitere alakélé, be tȩtere alakélé, fea deté fu bitipakalepó.
28 Naatu ana itinin ta i Lot ana veya’amaim mamatar na’atube. Orot babin hi’aa hitom, masaw hitar hibow, bar hiwowab, hitobon hi’aa hinan wanawanan
29 Atétu betepatei, Lot a̧ Sodom be hulua taaróló foletamotóró hepen bemó siró kapo whaa kaae ere sulpa sitamo hali kaae dorowóló, so whi̧ fea doralepó.
29 Lot tafaram Sodom bihamiy ana veya wairaf marane God iyafar re sabuw etei e’arahih himorob.”
30 Atétu yale kaae, kale Whi̧né Naalema mió kinóló beteretei ha̧keamó wapa, so whi̧ feané kelaalo ai ape.
30 Ana itinin i ta’imon, Orot Natun nanan ana veya boro nati na’atube namatar.
31 Atétere sukamó, whi̧ me ama siki bemó biti hae bemó mole o̧la wisi saai dapóló derepao̧se. Kutómó daale whi̧ momó fesaae fóló, bemó mupa wale o̧la momókó sene fao̧se.
31 Nati ana veya’amaim orot yait ana or ema’am boro men nayen bar ana sawar nabow, na’atube orot ana masaw ebow boro men namatabir bar sawar nabowamih.
32 Ti noatepae, Lot-né soma yale ala kisipa muae.
32 Orot Lot aawan isan abisa namatar i kwananot!
33 Mepaae whi̧ de ya̧lo ala erótutei, ama betere bete me ala yao̧sórópóló, amatei hotowayóló kaae tapa, ti atétere whi̧né betere bete aluyaalopó. Tépatei, whi̧ me dené ama betere bete me o̧la meipóló taalatepa, ti ama betere bete aluni, mo ti muó tawaalopó.
33 Orot yait i taiyuwin ana yawas enunuwih boro men nabaimih, baise orot yait ana yawas ayu isou kwakwahir ana yawas boro natita’ur nab.
34 Ya̧lo dia̧paae i dere ape. Dilikitamo whi̧ tamo beta̧ besekȩmó fipatei, me whi̧ dapesó furaalu, me whi̧ fipa taaróló faalopó.
34 A tur ao’owen, nati ana guguminamaim, orot rou’ab boro gem ta’imon tafan hina inu’in, orot ta boro hina bora’ah, ta boro gem tafan hinihamiy na’in.
35 So tamo flawa o bula yaai dera̧ketu betepa, me so dapesó furaalu, me so taaróló faalo ai ape,” yalepó.
35 Baibin rou’ab boro hinama maiwok hinakakair, babin ta boro hina bora’ah ta boro hinihamiy nama.
36 — ausente —
36 Orot rou’ab boro hinama masaw hinabob, orot ta boro hina bora’ah, ta boro masaw yan hinihamiy nama.”
37 Tétepa, kale yó matere whi̧rapené Yesupaae woseturaalu, “Tale-ó, ai alarape-a momó eratepa kelaaloé?” depa, ama duraalu, “Na ó hupu kȩlaai nokole barape sikimó sȩ́ kwȩyóló bopétu betepa, ti ama naaire o̧la kȩlaai mupa ai dere ape yóló kisipa yaalopó,” yalepó.
37 Ana bai’ufununayah hibatiy hio, “Regah iti boro menamaim namatar?” Jesu iyafutih eo, “Efan menamaim murumurubih biyah ti’inu’in mamu ikou boro imaim hinaru’ay.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.