Lucas 14
Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI
1 — ausente —
1 Baiyarir ana veya ta, Pharisee hai ukwarin ana baremaim Jesu bay aamih na, baise sabuw nati’imaim hima’ama i Jesu hibimtitiy.
2 — ausente —
2 Naatu nati’imaim orot ta an uman hikurut ma’am yawas isan na Jesu nanamaim tit.
3 Atépa, Yesuné Farisi whi̧raperó Moses-né asȩre fo kisipare whi̧rapetamopaae duraalu, “Sa̧a nokole sukamótei whi̧ wisiratepa fo mulepé, meié?” yalepó.
3 Baise Jesu Pharisee naatu ofafar so’ob wairafih ibatiyih, “Baiyarir ana veya’amaim ata ofafar ebibasit boro orot babin taniyawas ai en?”
4 Ai fo depa, atimané me fokélé tokó̧ menipó. Atétepa, Yesuné kale whi̧ wisiyó̧póló tikimó tawóló, turukó hóróló fó̧póló dotȩyalepó.
4 Baise men tur ta hio. Basit Jesu orot bai iyawas naatu iu ana ubar in.
5 Atéró, Yesuné atimapaae duraalu, “Dia̧kó whi̧ beta̧né ama naale ó bulmakau hupu sa̧a nokole be dȩmótei nóku dolopaae doropóló mupa, téti hapale tao saalo meié?” yalepó.
5 Imaibo ibatiyih, “O orot ta natu o a bobaituw Baiyarir ana veya hub tare’er na’at boro itihamiy ta’in tamorob, o boro mata takabiy itarowen ra’ah tayen?”
6 Ai fo depa, atimané a̧paae me fo tokó̧ menipó.
6 Sabuw baiyafutinamih hikasiy hima kwanekwan.
7 Téró, atima o̧la naai wale so whi̧rape doasi doi mole whi̧ betere tikimó betaai dapóló fole ala kilitu, atimapaae etei fo sale yalepó.
7 Nanawan sabuw afa bay aa ana efanamaim efan gewasih hirurubinen Jesu itih, basit oroubonamaim sabuw iuwih eo,
8 “Whi̧ mené ama so dokoturaalu detere o̧la naai ape depa furaalu, doasi doi mole whi̧rape bitua dere ni fake wisimó betaai ekȩle yao̧se. Ti noatepae, ya̧ tȩteró betere doasi doi mole whi̧rapepaae ape eretei, ya̧ kisipani ai ape.
8 “Orot ta, tabin ana hiyuw isan a kob nan na’uwi inanan men inayen efan gewasinamaim inamare’emih, anayabin orot gagamin ta auman ana kob hinan boro enan.
9 Atéró wóló betepa, diaamopaae ape yale whi̧né duraalu, ya̧ betaai yale tikimó i sekȩ́ beteró̧póló, ya̧ ha̧le tikimó betae depa, ya̧ doasi hale saalopó.
9 Imih orot hiyuw matuwan airi a kob na uwi kwanan boro nayen na’uwi, ‘Aro o kumisir haw kure, tura eyen iti’imaim emare,’ o boro biya’ohow auman inamisir haw inare.
10 Atéyao̧sóró, ya̧paae o̧la naai ape depa furaalu, doasi doi mole whi̧rape betere ni fake ao̧mó ho̧ko betae. Atépa, ya̧paae o̧la naalopa ape yale whi̧né kilituraalu, ‘No-ó, ya̧ i wisi tikimó biti̧ holae yaalo ai ape.’ Atétepa, ya̧tamo beta̧mó o̧la nuku betere so whi̧né keletómó naao doi hale sóró horaalopó.
10 Imih a kob hinan hina’uwi inanan, haw inamare, saise orot hiyuw matuwan a kob nan boro na’uwi, ‘Au begon kuyen seb ir yan kumare,’ o boro yasisir auman ina misir seb inayen efan gewasin inab nanawan afa bairi ir yan kwanama.
11 Ti noatepae, mepaae whi̧ dené amatei a̧ doi sóró horatepa, atétere whi̧ ti Kótóné haepaae só deróo, whi̧ me de amatei deróló dua betepa, ti Kótóné a̧ sóró horóló doasi doi mulóo, yaalo ai ape,” yalepó.
11 Anayabin orot yait taiyuwin i’itin ra’ah, God boro nab haw nayare, baise orot yait taiyuwin i’itin furuw God boro nayara’ah orot gagamin namatar.”
12 Téró, Yesuné a̧paae o̧la naai ape yale whi̧paae duraalu, “Naao suka tua̧mó ó dikitamo o̧la naairaalu, naao fulumu whi̧rape ó naao norape ó fake so whi̧rape ó ya̧tamo felekemó betere néli so whi̧rapepaae maaté o̧la naai ape yóló dape sao̧se. Naaotamo ai ala depa, atimapaae erale ala kaae, ya̧paaekélé eraalo ai ape.
12 Imaibo Jesu bar matuwan hairi bay aamih iu nan isan eo, “Auyit o rabirab ana bay inabitab, men o a of, tait bairi a rara ta’imon, taituwa o isusu’ubih, naatu a’ofonah guguw wairafih ina’uwih hinan bairi kwana’aamih. Anayabin o nati na’atube inasinaf, i boro a bay wan hitab hinit inaa.
13 Téni, ai detere o̧la naairaalu, ha̧le yolealere so whi̧ ó tiki dore so whi̧ ó hó dore so whi̧ ó kele dilikire so whi̧ fea ape yóló dape supa, ti Kótóné ya̧ wisiróló hale horaalopó.
13 Baise hiyuw inabowabow ana veya, yababan wairafih, ah umah kurut, ah umah duboh, matah fim, ina’uwih hinan bairi bay kwanaa,
14 Ti atei kaae so whi̧rapené naao erale alamó ya̧paae momó tokó̧ menanénipó. Naao ai dere alamó saaire dupu wisita, take wisi ala yóló suka̧le so whi̧rape kepaayóló wale sukamó senérapó,” yalepó.
14 saise God boro baigegewasin nit. Anayabin sabuw nati boro men a hiyuw wan hinay hinit, baise sabuw gewasih morobone hinamimisir ana veya’amaim, abisa isisinaf isan God boro imaim a wayow nit.”
15 Atéró, Yesuné ai dere fo wosóló, aimó o̧la nuku betere whi̧rapekó beta̧né a̧paae duraalu, “Kótóné tȩteróló kaae tare ao̧mó bitu, detere o̧la naalopóló kisipa mutu betere so whi̧ta ti Kótóné wisiró beterapa, doasi hai̧né sukutu beterapó,” yalepó.
15 Orot ta nati bay ana gemamaim hairi hima’am iti tur nowar, basit Jesu isan eo, “Orot yait God ana aiwobomaim hiyuw isan namamare boro yasisir gagamin maiyow nab.”
16 Ai fo depa, Yesuné a̧paae tokó̧ mótu duraalu, “Whi̧ beta̧né ama doasi o̧la deyaairaalu, taleyóló mulóló so whi̧ feapaae naai ape yalepó.
16 Baise Jesu oroubonamaim orot iu, “Veya ta orot ana hiyuw bogaigiwas, naatu sabuw maumurih na’in hai kob in.
17 Atéró kale whi̧né o̧la deyaaire be dȩ wapa, o̧la naai ape yale so whi̧ dapesene fó̧póló, ama kutó diratere whi̧ dotonalepó. Atétepa, a̧ fóló atimapaae duraalu, ‘Mió o̧la taleróló muló betepa faalopa ape,’ yalepó.
17 Naatu hiyuw aanin isan ana veya natit, tur iyafar ana ofonah isah eo, ‘Kwanan hiyuw tanaa, sawar etei ai moyab sawar.’
18 Atéró deté kwȩyaletei, atima fole hó̧mó kutórapené bipi epa fenénipó dua yalepó. Folosóró whi̧ beta̧né duraalu, ‘No-ó, ya̧lo dóti dupuyóló diyaaire kutó kȩle faaireteiné, ȩ ya̧tamo faalomeipó,’ yalepó.
18 Baise etei hikwahir tur ta ta hibow hitit, orot ta eo, ‘Ayu au me boubun atubun ananutitiyimih anan, a tur ao’owen men karam boro anan.’
19 Kale dere fo kaae whi̧ menékélé duraalu, ‘No-ó, ȩta ya̧lo dóti dupuyale naasetamo bulmakau hupurapené dere ala kȩle faaireteiné ya̧tamo fenénipó,’ yalepó.
19 Orot ta eo, ‘Ayu au cow baubuh etei ten atobon, imih baimanamen isan anan, a tur ao’owen men karam boro anan.’
20 Whi̧ menékélé kale dere fo kaaetóró yóló duraalu, ‘No-ó, ȩ so mo dótóró dokóló betereteiné ya̧tamo fenénipó,’ yalepó.
20 Naatu orot ta eo, ‘Ayu i boubun atabin, imih men karam boro aawau anihamiy nama airit tanan.’
21 Atétepa, kale kutó diratere whi̧ momó fesaae wóló, whi̧rapené yale fo ama doasipaae yalepó. Tétepa, kale be tale a̧ fopaae buóló ama kutó diratere whi̧paae duraalu, ‘Ya̧ mo hapale fóló ai doasi be huluaró sawatamo be huluatamopaae fole tu̧mó yolealere so whi̧kélé, tiki momaare so whi̧kélé, kele dilikire so whi̧kélé, hó naase dore so whi̧kélé, fea wó̧póló dapesene fae,’ yalepó.
21 Akir wairafin matabir maiye na orot gagamin ana tur eowen. Bar matuwan yan so’ar ana akir wairafin iu, ‘Saife kutit kwen ef gagamih yahimaim naatu bar merar hai ef yahimaim sabuw kakafih, yababan wairafih, ah umah kurut, ah umah murubih, matan fim initeten inan hiyuw tanaa.’
22 Ti fo depa, ama yae yale alarape yóló ki̧lipaae kale kutó diratere whi̧né duraalu, ‘Doa whi̧-ó, naao ȩpaae yae yale alarape fea ya̧lo su̧mó yaletei, mepaae whi̧ beteraaire dȩ ha̧le ai mune fale ape,’ yalepó.
22 Naatu akir wairafin eo, Regah, io na’atube i asinaf, baise bar awan i men karatan.’
23 Tétepa kale doasi whi̧né a̧paae duraalu, ‘Ya̧ doasi tu̧rapemó fóló, tu̧ dȩmó betó mole so whi̧kélé fea dape siré kwȩyóló wapa, ti be kerape fea su̧nérapó.
23 Imaibo orot ana akir wairafin iu, ‘Kutit kwen bar merar hai ef gagamih yahimaim, naatu ef gidigidih rewahimaim, sabuw iyab nati’imaim ina’i’itih inabuwih kwanan, saise au bar awan nakaratan.’
24 Ya̧lo ya̧paae i dere ape. Mepaae whi̧ de o̧la naalopa ape yalemó wéni yale so whi̧rapeta, ya̧lo doasi detere o̧la mo sawakélé hoteyaalomeipó,’” yalepó.
24 A tur ao’owen sabuw iyab wan hai kob anan i men hikok imih boro men yait ta au hiyuw nakatubunimih!”
25 Téró, so whi̧ mo ha̧le o̧la kaae Yesutamo fu betepatei, Yesu fetée wóló i fo yalepó.
25 Ana veya ta sabuw rau’ay gagamin na’in Jesu hi’ufunun bairi hinan tatabir iuwih eo,
26 “Mepaae so whi̧ detamo ȩ beterepaae wouraalu, ti ama aya ó hae ó ama so, naale senaale ó ama noraperó nerapetamopaaekélé ó ama betere betekélé hó̧róló bóe dinitepa, ti a̧ ya̧lo dere fo wosóló yó matere whi̧ betenénipó.
26 “Orot yait ayu ebi’ufnunu, baise hinah, tamah, aawan natunatun, taitin, ruburubun isah ebiyabow naatu i taiyuwin auman ana yawas isan ebiyabow, nati orot i men karam boro ayu ni’ufnunu.
27 Mepaae whi̧ dené a̧ oleraaire filipaa ni amatei beleyóló ȩ sya anitepa, ti atétere whi̧kélé, ya̧lo yó matere whi̧ betenénipó.
27 Orot yait ana onaf na’abar ayu ananamaim ni’ufnunu airi ananan i ayu au bai’ufununayan.
28 Dia̧kó beta̧ whi̧ ama kisipanétamo, doasi fo̧loi be olekeyóló tȩyaairaalu, ama tare moniné su̧mó tȩnéréró kisipanépi talenérapó.
28 Orot ta ana bar wowabinamih boro men asir nawowab kwaniyimih, baise wan i boro namare ana bar ayubin nayakitifuw, ana baiyan boro bai’ab naatu ana kabay karam boro iti bar nawowab nisawar ai en.
29 — ausente —
29 Anayabin ana kabay men nakakaram na’at boro tafah nararauwen ufunamaim wowabina’e nabat, naatu sabuw afa tafawat hinabatabat hina’itin boro hini’iyab hinamarib,
30 — ausente —
30 hinao, ‘Iti orot bar wowabinamihibe busuruf tafawat rauwen naatu ihamiy ebatabat.’
31 Fo sale me i ape. Me hae kwia tȩteróló kaae tare topo whi̧né me hae kwia tȩteróló kaae tare topo whi̧tamo bóe dȩle faairaalu, 10,000 diki tare whi̧raperó me topo whi̧né 20,000 diki tare whi̧rapetamo bóe dupa, 20,000 diki tare whi̧rape dóló kemeraalopé neté yaalorópóló kale topo whi̧ a̧ kisipapi tekenérapó.
31 Itinin tabo iti, aiwob orot ta ana baiyowayah etei 10,000 tabow, aiwob orot ta hairi baiyowamih tan, baise aiwob orot ta ana baiyowayah etei i 20,000 imih nati aiwob ta i boro tamare tama tanot, ‘Ayu karam boro nati aiwob orot airi aniyow?’
32 Atéró bóe whi̧rape mo umó wou betepatei, ama kisipanétamo atimatei beta̧paae dȩlépa, ti bóe dele ala taarópó. Mió da̧ bóe fiyóló dua betaalopó fo ene fae yaalopó.
32 Naatu tanotanot men takakaram na’at, i boro ef yok tama tur tiyafar aiwob turan hairi hitao tufuw hita’afuw.
33 Atétere kaae, dia̧kó whi̧ me dené ama muó mole o̧la o̧la fea me o̧la meipóló taarénitepa, ti ya̧lo fo eratere whi̧ betenénipó.
33 Ef i nati ta’imon, orot yait nakok ayu bai’ufnunu’umih mat i ana sawar etei nakwahir nayaraiyen.
34 “Kóta, mo feléi o̧la wisitei ama felé kemetepa, ti momó kae neyóló felé bulaaloé?
34 Riy i gewasin, baise naniyan nabi’en boro hinisaroun, anayabin men karam boro hiniwa’an riy namatar maiye.
35 Atéró felé initere kóta, o̧la betepaaekélé munéni, ha̧le tikipaae taae fatua dapó. Mepaae whi̧ detamo wosȩ́li dapa, ti i dere fo wisiyóló wosó̧póló yae,” yalepó.
35 Naatu me yan ub yen gewas isan hinayayare boro men ana gewasin ta namatar, imih boro hinisaroun. Imih o yait tain ema’am inarub tur iti inanowar gewas!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.