João 5

Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Atéró, mepaae be dȩ beteró ki̧lipaae Juda fakené tukóló muló betere be dȩmó o̧la detepa, Yesu a̧kélé Jerusalem be huluapaae holalepó.
1 Veya bai’ab sawar ufunamaim, Jew hai hiyuw aa isan Jesu yen in Jerusalem.
2 Ai Jerusalem be hulua bopére tipi tu̧ sereketa, sipsip hupurape fua wua dere tu̧pó doi mulapó. Ai tu̧ sereke felekemó, beta̧ wȩi ke belerapó. Hibru whi̧rapené du betere foné ai wȩi ke doi Betesatapó. Ai wȩi fókumó biti̧ta dere so whi̧ supu yao̧sóró, be beleka̧atiki aporó tȩóló bopéró beterapó.
2 Jerusalem wanawanan efan wabin For Hirahir sisibinamaim i harew kukuf, naatu ana seboseb etei umatroun hiwowaben Aramek fanahimaim tisusu’ub Betsaida,
3 Ai tȩ mole bemó, mepaae kele dilikire so whi̧kélé, tiki da̧amure so whi̧kélé, hó naase dore so whi̧kélé, mepaae kae kae kisi bete daale so whi̧kélé, mo fea ai wȩi ke bopéróló betó molepó.
3 nati sebosebomaim sabuw sawusawuwih moumurin maiyow hiya hi’inu’in, matah fim, ah umah kafikafirih, naatu ah umah ririmih hima hikakaif harew tabi’etaw isan.
4 — ausente —
4 Anayabin veya ta ta Regah ana tounamatar boro nara’iy harew kukuf nabenei niyabat rarouw nayen. Naatu sabuw sawow ana yumat ta ta hibow hina ti’inu’in, yait wan nara’iy nakifukif i boro nayawas.
5 Ai hó naase dore so whi̧ betó mole kuamó, kisi ha̧le daapatei, 38 ba fo kemere whi̧ beta̧ fiyó molepó.
5 Orot ta sawow bai ma kwamur etei 38 i nati wanawanahimaim.
6 Atéró fiyó mupa kolóló, Yesuné duraalu, “I whi̧-a, ere alaé?” depa, whi̧ mené duraalu, “A̧ta, taketitei ama ere ala ai ape,” yalepó. Tétepa, Yesuné kale whi̧paae woseturaalu, “Ya̧ mo wisiyóló, betenée yóló kisipa mute?” yalepó.
6 Jesu nuw orot nati’imaim inu’in itin, naatu so’ob orot sawow nati bai virurumin maiyow, imih orot ibatiy, “O kukokok inayawas?”
7 Ai fo depa, kale tiki da̧amui whi̧né duraalu, “Doa whi̧-ó, ai wȩi asya hotereteiné ȩ wisiró̧póló, né beleyóló ai wȩi felekemó betera̧le derepaaié? Ȩkélé dua fu betepatei, atima folosóró furaalu ȩ taaróló fua dapó,” yalepó.
7 Orot iya’afut eo, “Regah, anamaramaim harew iyabat rarouw eyey, men yait ta boro nibaisu nabuwu anara’iy harew kukuf yan. Ayu misir ra’iyemih abiwa’an, sabuw afa i wan hira’iyeka.”
8 Ai fo depa Yesuné duraalu, “Ya̧ turukó holóló, naao besekȩ sóró fae,” yalepó.
8 Naatu Jesu orot isan eo, “Kumisir! A ir kunu naatu kuremor kwen.”
9 Ai fo deretamotóró, kale whi̧né ama tiki da̧amuretei mo ti wisitepa, ama besekȩ tukóló sóró felepó. Atétere alata, atima sa̧a naai tukóló muló betere be dȩmó yalepó.
9 Mar ta’imon orot yawas; misir ana ir nu bat remor.
10 Atétepa, Juda topo whi̧rapené kale wisirale whi̧paae duraalu, “Sa̧a naai tukóló muló betere be dȩmó ai ala yao̧sóró fo mulapó,” yalepó.
10 Naatu Jew sabuw orot yayawas isan hi’o, “Iti boun i Baiyarir ana veya, ata ofafar men ebibasit o a ir ina’abar.”
11 Ai fo depa kale whi̧né duraalu, “Ȩ wisirale whi̧né ȩpaae naao besekȩ sóró fae yaleteiné sóró fulapó,” yalepó.
11 Baise iya’afutih eo, “Orot yait ayu biyawasu iuwu, ‘Kumisir a ir kunu naatu kubat kuremor.’”
12 Ai fo depa atimané a̧paae woseturaalu, “Mé whi̧né ya̧paae besekȩ sóró fae yaleé?” yalepó.
12 Imih hibatiy, “Nati orot i yait uwi a ir inu i’abar ibat kureremor?”
13 Téyaletei, kale whi̧ wisiróló Yesu a̧ ai touró betere so whi̧ kuamó, buté buté feleteiné a̧ wisirale whi̧ kisipanipó.
13 Orot nati yayawas i men kafa’imo so’ob orot i yait, anayabin sabuw moumurin maiyow nati’imaim hibatabat Jesu sorabon in kasiy.
14 Atéró, nalo me sukamó Yesuné ama wisirale whi̧ momatere bemó betepa kolóló, a̧paae duraalu, “Mió naao tiki ai wisire kelere? Ya̧ take sale sekȩ bosenóló, doasi sekȩné ya̧ só derao̧sóró, mió naao ai du betere dowi ala mo ti taalae,” yalepó.
14 Nati ufunamaim Jesu Tafaror Bar wanawanan tita’ur naatu iu, “Kwi’itin, o iyawas. Bowabow kakafih inihamiyen o sawar kakafin anababatun boro biyamaim namatar.”
15 Téró, kale whi̧ a̧ ai moma dere be taaróló, kale Juda topo whi̧rapepaae Yesuné a̧ wisiralepóló ene felepó.
15 Orot nati’imaim tit in, Jew sabuw hai tur eowen i Jesu iyawas.
16 Tétepa, kale sa̧a nokole sukamótei, Yesuné whi̧ wisiratere ala dapóló, Juda topo whi̧rapené a̧paae sekȩi ala eróló só deraai, doasi ketekȩ butu betalepó.
16 Imih hibusuruf Jesu isan turamaim hi’u hi’a’a’afiy, anayabin i Baiyarir ana veya sawar iti na’atube sinaf isan.
17 Atétepa, Yesuné atimapaae duraalu, “Ya̧lo Aya a̧ ama kutó ditere ala taaréni, betere doko̧ ha̧le diyótóró tarapó. A̧ atére kaae, ȩkélé ha̧le bitini, ya̧lo kutótóró i ditu betere ape,” yalepó.
17 Jesu isah eo, “Ayu Tamai i mar etei ebowabow, imih ayu auman boro anabow.”
18 Yesuné ai alarape deremó, Juda topo whi̧rapené a̧ só deróló mo ti daairaalu, doasi ketekȩ butu betalepó. Até yaleteita, sa̧a nokole be dȩ tukóló whi̧ wisirateremó maaté meipó. Ai alatamo touróló Kótóta, ama Ayapó dere foné a̧ Kótótamo beta̧ ala erapó du betepa a̧ só deróló daai yalepó.
18 Ana’an iti isan Jew hisinaftobon ef hinuwet Jesu asabunin isan; men Baiyarir ana ofafar ea’eastu’ub akisin, baise God isan Tamah rouw eo’omaim, iwa’an taiyuwin bai yen in God hairi anafofonin matar.
19 Téró, Yesuné atimapaae tokó̧ mótu duraalu, “Ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Naalemané ama kisipanétei, me ala yaai dapóló mo enénipó. Naalemané me kae kisi ala kaaróló dumi, Alimané du betere alatóró kolóló i du betere ape. Ti noatepae, Alimané du betere ala mo beta̧kélé taaréni, turó Naalemanékélé du beterapó.
19 Jesu iyafutih eo. “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun akisin ana kok men karam nasinaf; baise Tamah abistan sinaf i i’itinimaim boro nasinaf, anayabin Tamah abistan isisinaf na’atube Natun isisinaf.
20 Ti noatepae, Alimané Naalemapaae yaala sókó furaalu, ama dere ala fea a̧paae yó mótu beterapó. Ita, mo fo dapó. Mió i dere ala bosenóló nalopaae mo doasi ala eratepa kilitu, diaao̧ sira yaalopó.
20 Anayabin Tamah i Natun iyabuw sawar etei esisinaf na’atube Natun i’obaiy imaim esisinaf. Turobe, kwa a baifofofor isan, i boro sawar gagamihika ni’obaiy nasinaf men boun iti na’atube.
21 Ti noatepae, Alimané suka̧le so whi̧ kepaaróló beterótu yale kaae, Naalemanékélé ama melaai tuȩ́ mutere so whi̧paae mo ti betere bete mótu beterapó.
21 Tamah murumurubih imisiruwih yawas ebitih na’atube, nati ef ta’imon Natun ekok yait yawas baitinamih boro nitin.
22 Ti ai ala maaté meipó. So whi̧tamo fo tokó̧ló taleyóló só deratere alakélé Alimané dumitei, Naalemané yó̧póló, ama naase tua̧mó muló beterapó.
22 I na’atube Tamah men yait ta ebibatiy, baise baibabatiyen ana fair tutufin etei Natun itin.
23 Ai ala ereteita, so whi̧ feané Alimané doi sóró horótu dere kaae, Naalemané doikélé sóró horó̧póló erapó. Mepaae so whi̧ dené Naalemané doi sóró horénitepa, ti a̧ dotȩyale sekȩ́ Alimané doikélé sóró horótimipó.
23 Saise sabuw etei Tamah tirurusagiy na’atube, Natun boro hinarusagiy. Imih o yait Natun men kururusagiy, Tamah, i ana baiyonenayan auman men kururusagiy.
24 Ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Mepaae so whi̧ dené ya̧lo du betere fo wosóo, ȩ dotȩyale sekȩ́paae kisipa tiki tiróo depa, atétere so whi̧ mo ti betere bete sóró tarapó. Atére so whi̧ta, fo tokó̧tamo yóló só deréni, sukutere ala tua̧mó beteretei, tokó̧ sóró mo ti betaaire ala tua̧mó beteró beterapó.
24 “Turobe a tur ao’owen, o yait ayu au tur inowar naatu menatan ayu iyafaru anan kubitumitum, o i yawas ma’ama wanatowan ibaika, naatu o boro men baibatebat inab, anayabin morobone irabon yawas wanawanan irun.
25 Ya̧lo dia̧paae mo dapó. Suka̧le so whi̧nétei Kótó Naalemané dere fo wosaalopó. Mió ai fo wosetu betere so whi̧ta mo betaalopó. Take nalo ai ala yaaire be dȩ ha̧le muóo, miókélé ai be dȩ sókó wóló muóo i ere ape.
25 Turobe a tur ao’owen, veya i enan naatu i na titaka, nati ana veya murumurubih boro God Natun fanan hinanowar naatu iyab fanan hinanonowar boro yawas hinab hinama.
26 Ti noatepae, mo ti betere bete Alima tua̧mó moletei, Naalema tua̧mó muló̧póló mo taketi meló beterapó.
26 Anayabin Tamah taiyuwin i yawas an, imih nati yawas ta’imon Natun itin yawas an matar.
27 Ti a̧ta, Whi̧né Naalema betereteiné so whi̧tamo fo tokó̧ló tale dere ala yó̧póló, Alimané a̧ sóró beteró beterapó.
27 Naatu i baibabatiyen ana fair Natun itin, anayabin i, i Orot Natun.
28 Ya̧lo i yale fo wosóló, dia̧ kilita sókó furaalu sira yao̧se. Ti noatepae, suka̧le so whi̧ mo feané ama fo nakome woseturaalu, atima mole doumó turukó holaaire be dȩ sókó waalopó.
28 “Tur iti ao isan men kwana’ororsa’ir; veya i nati namamataramaim enan, murumurubih etei boro fanan hinanowar,
29 Atétere sukamó wisi ala yale so whi̧ turukó holóló mo betaalopó. Téyaalotei, dowi ala yale so whi̧ atima turukó holaalotei, taleyóló mo ti só deraalo ai ape.
29 hai rahane hinatit, naatu iyab gewasin hisisinaf boro hinamisir yawas hinab, iyab kakafih hinasisinaf boro hinakusairih.”
30 Ya̧lo wotoró kisipané me ala yaai dapóló mo enénipó. Fo tokó̧ló taleyóló só deraaire alakélé, ya̧lo Ayané ama dere fo sya fóló, mo donotóró taletu beterapó. Ti noatepae, ya̧lo du betere alata ȩ maaté hȩkese yaai dumitei, ȩ dotȩyale sekȩ́ a̧ hȩkese yó̧póló, ama kisipa mole alatóró sya fu beterapó,” yalepó.
30 “Ayu men karam akisu au kok ana sinaf, baise abisa God iu’uwu’umaim sabuw abibabatiyih, imih ayu au baibatiyen i mutufor, anayabin men ayu au kokomaim asisinaf, baise orot yait ayu iyunu anan i anakok asisinaf.
31 “Ya̧loteitamo ȩ etei kaae whi̧pó depa, ti ya̧lo dere fo mo dapóló diaao̧ wosaalomeipó.
31 Ayu taiyuwu au sinaf isan ana’o’orereb na’at, au tur i men turobe’emih.
32 Mené ya̧lo dere ala kilituraalu, a̧ etei kaae ala ere whi̧ wisipó du beterapó. Ama atéró dere fo wosetere whi̧né mo dapó enére ala ya̧lo mo kisiparapó.
32 Baise orot ta ayu isou eo’orereb, i a tur ao’owen i ana orereb ayu isou i turobe.
33 Dia̧né ȩ deé yóló wosaai dapóló, mepaae whi̧rape Jon beterepaae dotonó beterapó. Atétepa Jon-né kale mo foné bete i ape yóló, dia̧paae yó meló beterapó.
33 Kwaso’ob gewasomih kob abarayah John isan kwaiyafarih hinan John i turobe kwa a tur eowen.
34 Ti mo whi̧né a̧ etei kaae whi̧pó dere fo mo dapóló, ya̧lo wosaai kisipa munipó. Atépatei, Jon-né yale ala ya̧lo dia̧paae i dere beteta, so whi̧ fea aluyao̧sóró, Kótóné tao só̧póló dapó.
34 Iti i men kwa orot maiyow isou kwataorereb, baise iti ao saise mi’itube kwa yawas kwatab isan.
35 Jon a̧ta, sa̧ dȩrótu dere kaae, so whi̧ tua̧mó dȩró beterepó. Ai sa̧ ha̧le dȩyó tapa, dia̧ ai dȩmó kapala asiri hai̧tamo bitiré fu betalepó.
35 John i hinow na’atube to’ab marakaw kwa it, naatu mar kikimin kwa ana marakaw isan kwaiyasisir.
36 Jon-né ama yó melale fota, ti ȩ tua̧mó ere alatóró mo dono yó mótu betalepó. Téyaletei, ya̧lo i ditu betere kutóta, ȩ dotȩyale sekȩ́ ya̧lo Ayané ama ȩpaae diyóló kemerae yale kutó dirótu beterapó. Mió ya̧lo i du betere alarape kolósu, Jon-né ȩ bope yóló du betale fo kolósu depa, ya̧lo du betere alané ama du betale fo tȩteróló bosene falapó.
36 Baise ayu au orererebayan orot i gagamin, men iti John eo’orereb na’atube. Ayu au orererebayan i abisa Tamai iyunu ana asisinaf i eo’orereb, naatu nati ebi’obaiyi ayu i Tamai iyafaru anasinaf isan, orot ta eo’orereb i John eo’orereb natabir, anayabin iti bowabow ayu Tamai bitu i anisawar, naatu iti bowabowamaim eo’orereb Ayu Tamai iyunu ana i ana bowabow anabow.
37 — ausente —
37 Naatu Tamai iyunu anan i taiyuwin ayu isou eo’orereb. Kwa men kafa’imo fanan kwanowar naatu yumatan kwa’itin.
38 — ausente —
38 Kwa ana tur men dogor wanawanan run, anayabin menatan ayu iyunu anan i men kwabitumitum.
39 — ausente —
39 Kwa Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwabinotanot anayabin boro imaim yawas wanatowan kwanab. Nati tur i ayu isou eo,
40 — ausente —
40 baise men kwakokok kwanan ayu biyau yawas kwanab.
41 Mo so whi̧né ha̧le foné maaté ya̧lo doi sóró horótu betepa, mo dapóló ya̧lo wosenénipó.
41 “Ayu men orot babin bora’ara’ahu isan ao’omih.
42 Tépatei, ya̧lo dia̧ diriyóló tuȩ́rapó. Diaao̧ Kótópaae yaala sókó fóló, hȩkesené sukutere ala dia̧né hosaa tua̧mó muniretei, ya̧lo mo tuȩ́rapó.
42 baise kwa orot babin a yawas ayu aso’ob, kwa a yabow God isan dogoromaim i men ema’am.
43 Ȩta, ya̧lo Aya Kótó a̧ etei sekȩ́ beterapóló dia̧né kisipa yó̧póló, yó melaai ama ȩ dotonatepa waletei, diaao̧ ȩ wisiyóló dape sinipó. Atépatei, mepaae whi̧ detamo ama ko̧leaané wóló bitu, a̧ etei kaae whi̧pó depa, ti dia̧né a̧ mo wisiyóló dape senérapó.
43 Ayu Tamai wabinamaim anan kwa men kwabuwu au merar kwayi, baise orot babin ta i taiyuwin wabinamaim nanan boro kwanab ana merar kwanay.
44 Mo beta̧ betere Kótóné diaao̧ du betere ala kolóló, dukiratere fo wosaai ketekȩ buni yóo, diaao̧tei dia̧ dukiratere ala yóo, du betereteiné ȩpaae netéró tuȩ́ tiki tiraaloé?
44 Kwa taiyuw baifa’i isan a kok gagamin, baise God ta’imonamo ana baifa’en i men kwakokok, imih ayu abisa ao boro kwanitutumu?
45 Ya̧lo Ayané keletómó dia̧né i dowi yalepóló ha̧kearóló só deratere alata, ya̧lo yaaitere nisi yao̧se. Dia̧ tao saalopó du betale whi̧ Moses-nétóró dia̧ só deraalopó.
45 Men kwananot ayu boro Tamai nanamaim ubar kwa bait kwanarouw en, baise Moses kwa a not tutufin imaim kwayai kwama’am boro ubar nabit kwana’itin.
46 Dia̧nétamo Moses-né asȩre fo wosóló, mopóló kisipa tirólua̧sóró, ti mió ya̧lo dere fokélé mo dapóló kisipa tirólua̧pó. Ti noatepae, ama ai asȩre fota, ȩmótóró kisipa muturaalu erapó.
46 Moses kwatabitumitum na’at, ayu boro kwatitutumu, anayabin i ayu isou kirum.
47 Tépatei, ama asȩre fo diaao̧ dosa̧ayóló mopóló tuȩ́ tiki tiréni depa, ti ya̧lo du betere fokélé netéró wosóló, kisipa tiraaloé?” yalepó.
47 Baise Moses abistan kikirum kwa men kwanabitumatum na’at, boro mi’itube ayu ao kwanitumatum?”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.