João 13

Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Téró, kale bosenée fele sukamó o̧la deyaaire be dȩ felekemó sókó waai depa etéyalepó. Yesu a̧ i hae taaróló Alima beterepaae faalopóló tukóló mulale ali walapóló kisipa mualepó. I haemó betó mole so whi̧paae yaala sókó fole ala deté wóló kemeróturaalu, atimapaae mió bete mo turó ha̧kearóló yó melaai dapó.
1 Tar Nowaten ana Hiyuw nanamaim. Jesu so’ob i isan veya na kabom iti tafaram nihamiy naatu nan Tamah isan. Sabuw i nowan iti tafaramamaim tema’am isah i yabow men kafaita, naatu bounabo ana yabow yomanin ni’obaiyih nan na’asa’ub.
2 Be dikiteretamo, Yesu a̧ ama yó matere whi̧rapetamo o̧la naairaalu taletu betepa, Yesu eleké deyóló dó̧póló, Satan-né Iskariot be whi̧kó Saimon naalema Judas-né tuȩ́ tua̧mó sesemeróló tȩnélipakalepó.
2 Rabirab ana bay hibusuruf hi’aa’u, naatu demon ana not kakafin Judas Iscariot, Simon natun marasika ana notamaim yaru’uy Jesu baban eo rabin isan.
3 Yesuné fea ala ama tȩteróló kaae tanó̧póló, Alimané a̧ sóró beteró betere ala ama kisipa yóo, a̧ Kótó betereró wale alakélé, momó fesaae faaire alakélé, ama kisipa yóo, erapó.
3 Jesu so’ob Tamah sawar etei i ana fair babanamaim ya, naatu i Godane na naatu God boun isan emamatabir maiye.
4 A̧ atérapóló kisipa mutu, o̧la nuku betaletei turukó holóló, ama tómó deró betere kuti sókó mulóló, beta̧ tawel sóró kakeralepó.
4 Imih bay hi’aa wanawanan misir, ana faifuw tafan iyoun ma’am bosair, naatu biya rarouw bai naiwan fifin.
5 Atéró, beta̧ nuku dis dolopaae wȩi deróló, atimané ho̧leke kaae sóró fokalepó. Atéró, ama kakerale tawel-né atimané hó helekó̧ló kópuralepó.
5 I ufunamaim harew bai tew yan isuwei naatu busuruf ana bai’ufununayah ah souwen, naatu biya rarouw naiwanamaim fifin ma’am bai ah safamen.
6 Até deté wóló, a̧ Saimon Pita beteremó sókó wapa, ama a̧paae duraalu, “Tale-ó, naaotei ya̧lo hó fokaai de?” yalepó.
6 Jesu na Simon Peter biyan titit ana veya, Simon Jesu isan eo, “Regah ayu au inasouwimih?”
7 Ai fo depa Yesuné a̧paae duraalu, “Dia̧paae i erótu betere ala bete mió naao kisipanitei, take nalopaae ti kisipa yaalo ai ape,” yalepó.
7 Jesu iyafut eo, “Ayu abisa boun asisinaf o boro men inaso’ob, baise boro ufibo inaso’ob.”
8 Tétepa Pitané a̧paae duraalu, “Ya̧lo hó naao mo fokókélé yaalomeipó,” depa, Yesuné a̧paae tokó̧ mótu duraalu, “Naao hótamo ya̧lo fokoni depa, ti ya̧ ya̧lo fake aleyóló ȩtamo beta̧mó betenénipó,” yalepó.
8 Peter eo, “Aiyabin, ayu men abibasit au inasouwen.”
9 Ai fo depa, Saimon Pitané duraalu, “Tale-ó, ya̧lo hó maaté fokoni, ya̧lo naaseró topotamokélé fokotepa wisirapó!” yalepó.
9 Naatu Simon Peter iyafut eo, “Regah, Men au akisih, baise umou naatu ukwaru auman kwikifuwu.”
10 Ti fo depa, Yesuné a̧paae tokó̧ mótu duraalu, “Whi̧ me de ama tiki turó wȩi tópuóló betepa, ti hó maaté fokonérapó. Dia̧ feata, wȩi tópupatei, beta̧ whi̧ meipó,” yalepó.
10 Jesu iyafut eo, “Orot yait biyan tutufin ekifukif? I an akisinamo tanasouw, i biyan tutufin etei i gewasin. Naatu kwa etei i gewas, baise men etei gewasamih.”
11 Ti noatepae, take a̧ dó̧póló eleké deyaaire whi̧ ama kisipa iruraalu yalepó.
11 Jesu so’ob yait boro nayanuw, naatu anayabin iti isan i eo kwa etei i men gewas.
12 Atéró, atimané hó̧rape fokóló kemetepa, ama deró betere kuti momó deróló a̧ betale tikimó biti̧ felepó. Atéró bitu, ama atimapaae woseturaalu, “Ya̧lo dia̧paae erale ala dia̧ feané kisipare?
12 Ah souwen sasawar ufunamaim, ana faifuw bosair yai inu’in bai iyoun naatu matabir maiye ana efan mara’iy. Jesu ibatiyih, “Kwa isa ayu abistan asisinafuban kwaso’ob?”
13 Diaao̧ ya̧lo doi yóló, yó matere whi̧ Tale-ó, du betere fota, ti ȩtóró ereteiné mo dono dapó.
13 Kwa ayu isou “Bai’obaiyenayan naatu Regah kwarouw kwa’o’o, nati i gewasin maiyow. Anayabin i nati, Ayu i nati na’atube ama’am.
14 Mió ȩta, dia̧ tȩteróló kaae tare Talekélé, dia̧ yó matere whi̧kélé bitu, diaao̧ hórape ya̧lo fokalepó. Atéyale kaae, dia̧sisikélé hó u fokone i fokone du betae.
14 Boun ayu kwa a Regah, a bai’obaiyenayan a souwen, kwa auman turanah ah kwanasouwen.
15 Ya̧lo dia̧paae i yale alata, dia̧sisi bitukélé su̧róló deté fu betaasepóló, dia̧ kisipa mótu yalepó.
15 Ayu bai’obaiyen kwa isa asinaf, kwa isa iti boun asisinaf i na’atube kwanasinaf.
16 Ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Kale kutó diratere whi̧né a̧ kaae tare topo whi̧ bosenóló, a̧ topo whi̧ betenénipó. Kutó dini fó̧póló dotȩyale whi̧nékélé a̧ dotȩyale whi̧ tȩteranénipó.
16 Ayu turobe a tur ao’owen, akir orot i men ebi’ukwarin ana orot ukwarin isan, o tur abarayan i men orot baiyuninenayan na’atube.
17 Mió i dere alarape diaao̧ kisipayóló taaréni, sya fólótamo du betepa, ti Kótóné dia̧ wisiratapóló, hai̧né sukutu betaalopó,” yalepó.
17 Bounabo kwa sawar etei kwaso’ob, kwa iti kwanasisinaf na’at, kwa boro baigegewasin kwanab.
18 “Ya̧lo i dere fota, dia̧ feapaae dumitei, ya̧lo dosa̧ayóló sóró beteró betere whi̧rapemó kisipa mutu dapó. Tépatei, kale asȩmó ere fo mo dokonóturaalu, ȩtamo beta̧mó o̧la nokole whi̧nétei ȩ dó̧póló, eleké deyaai du beterapó.
18 “Ayu men kwa etei isa ao’omih; ayu iyab arurubiniyih i aso’ob. Baise iti i mi’itube Buk Atamaninamaim hikikirum i tan titurobe. ‘Yait ayu airi rafiy afafaram, i koun ayu itu.’
19 Ai alarape depa diaao̧ kilituraalu, ȩta, Kótóné dotonó betere whi̧póló ȩpaae kisipa tiki tiró̧póló, ai alarape yaaipatei ya̧lo dia̧paae i dere ape.
19 “Ayu bounaika a tur a’o’owenabo namatar, saise anamaramaim abistan namamatar kwa boro kwanitumatum Ayu i Yait?
20 Mepaae whi̧ dené ya̧lo dotȩyale whi̧ wisiyóló dape supa, ti ȩtei dape sirapó. Até dere kaae, mepaae whi̧ dené ȩ mo wisiyóló dape supa, ti ȩ dotȩyale sekȩ́tei, dape sirapó,” yalepó.
20 Turobe a tur ao’owen, yait ayu aiyun en ebaib, nati i Ayu ebubuwu; naatu yait Ayu ebubuwu, nati i yait Ayu iyunu anan i ebaib.”
21 Yesuné ai fo yóló kemetepa, ama hosaa tua̧mó doasi sekȩné suka̧lepó. Atétepa ama duraalu, “Ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Dia̧kó whi̧ beta̧né ȩ dó̧póló, eleké deyaalopó,” yalepó.
21 Jesu iti tur eo’o ufunamaim, dogoron yababan awan karatan naatu eorereb, Turobe kwa a tur ao’owen, kwa wanawanamaim orot ta ayu boro babu nao.
22 Ama yó matere whi̧rape atima ko̧ló ko̧ló duraalu, né yaaire alamó dérópóló, atimasisi u kolósu i kolósu du betalepó.
22 Ana bai’ufununayah taiyuwih hima hinubunibun, hai kasiy ra’at yait isan eo’o.
23 Yesuné ama yó matere whi̧rapekó beta̧ Yesuné ama hosaa mole whi̧ a̧ betere felekemó titiyóló beterepó.
23 Jesu ana bai’ufnunenayan orot ta i biyabuw, sisibinamaim ma’am.
24 Saimon Pitané u kale whi̧paae depané maaté yóló duraalu, “Ama ai yale fo-a, demó kisipa mutu yaleró, naao a̧paae wosetimié?” yalepó.
24 Simon Peter isan itarasib eo, “Kwaibatiy, ait isan eo’o.”
25 Ai fo depa, Yesutamo titiyóló betere whi̧ a̧ fetée fóló a̧paae woseturaalu, “Tale-ó, naao ai yale fo-a, demó yaleé?” yalepó.
25 Naatu Bai’ufununayan na fufufur Jesu sisibinika tit naatu ibatiy, “Regah yaita?”
26 Tétepa, Yesuné a̧paae tokó̧ mótu duraalu, “Ya̧lo bred o kwia tao sóró, nukumó belere wȩimó tópuróló melatepa naao kilitu, a̧tóróti hi̧tipóló kisipa muaalopó,” yalepó. Téró, ama kale bred o kwia sóró wȩimó tópuróló, Iskariot be whi̧kó Saimon naalema Judas melalepó.
26 Jesu iyafutih eo, “Ayu rafiy anab tew yan anabutu’ub anabitin i orotoban nati.” Anamaramaim rafiy butu’ub, Judas Iscariot, Simon natun itin.
27 Atéró Judas-né bred o tao seretamotóró, dowi Satan a̧ tua̧paae biti̧ walepó. Atétepa, Yesuné a̧paae duraalu, “Naao ai yaai dere ala mo hapaletei yae,” yalepó.
27 Judas rafiy baib ana mar Satan marta’imon dogoron wanawanan run.
28 Atima ai o̧la nuku betere tikimó betere whi̧rape beta̧nékélé Yesuné ama ai yale fo wosóta yaletei, bete kisipa sinipó.
28 Baise bay hi’aa wanawanan Jesu tur abistan i isan eo’o men yait ta naniyan bai.
29 Mepaae ama yó matere whi̧rape atima kisipané Judas-ta, moni kaae tare whi̧reteiné o̧la detere sukamó naaire o̧lakó dupune fae, ó mepaae yolealere so whi̧mó melaaire o̧lakó dupura̧le fae dere nisi yalepó.
29 Nati ana veya Judas i kabay kakaif, imih Jesu iti tur eo’o i hinot na bay tobon bow na hiyuw isan, o sabuw aurih sawar meyemeye bow na baitih hirouw.
30 Téró, kale Judas a̧ bred o tao sóró, téti belapaae sókó derepelemó, be mo ti dikipa kelalepó.
30 Nati gugumin wanawanan. Judas faraw bai eani’aan ana veya, i misir ufun tit.
31 Atéró, kale Judas fele sisópaae Yesuné duraalu, “Mió kale Whi̧né Naalema tua̧mó ere ala wisi ha̧kearatepa, so whi̧né kolóo, Kótó a̧ tua̧mó ere ala wisikélé Naalemapaae eratepa so whi̧ feané kolóo duraalu, Kótó tua̧mó ere ala wisinaale kisipa yaalopó.
31 Judas ufun titit anamaramaim, Jesu eo, “Sabuw bounabo Orot Natun ana aiwob nab nibirerereb hina’itin. Naatu Jesu wanawananamaim God ana fair natit sabuw hina’itin.
32 Ai alatamo mo depa, ti ama Naalema tua̧paae eratere ala wisinaale so whi̧ feané koló̧póló Kótóné kaae tani, mo miótitei ama ha̧kearaalopó.
32 Naatu God ana fair i wanawananamaim nabirerereb na’at, naatu God taiyuwin Orot Natun biyanamaim boro ana fair saise’ewat niwa’an nirerereb. God Natun akisinamo wanawananamaim boro nifai nabora’ara’ah naatu boro mar ta’imonamo.
33 Ya̧lo naalerape-ó, mo sawa sukamó maaté ȩ dia̧tamo betaalopó. Take ya̧lo Juda topo whi̧rapepaae yale fo kaae, mió dia̧paaekélé i dere ape. Diaao̧ ȩ keka̧alotei, mo kelaalomeipó. Ȩ fole tikipaae dia̧ wókélé mo yaalo meipó.
33 “Natunatu, Ayu boro men manin bairit tanama. Mi’itube Jew sabuw hai tur ao’owen na’atube kwa boun a tur ao’owen. Kwa boro ayu kwananuwuhu. Ayu efan menamaim anan, kwa men karam kwanan.”
34 Mió ya̧lo dia̧paae yae yóló mulatere kisi fo i dapa wosae. Ya̧lo dia̧paae yaala sókó fu yale kaae, dia̧sisikélé atéró yaala sókó fu betae.
34 “Obaiyunen tur boubun kwa abit. Turanah kwaniyabuwih. Ayu kwa abiyabuw na’atube, turanah bairi kwaniyabowbonen.
35 Dia̧sisitei, atéró yaala sókó fole ala so whi̧ feané kilituraalu, dia̧ ya̧lo yó matere whi̧rape beterapóló kisipa yaalopó,” yalepó.
35 Kwa turanah bairi kwanabiyabowbonen na’at, sabuw etei boro hinaso’ob kwa i ayu au bai’ufununayah.”
36 Ai fo depa, Saimon Pitané a̧paae woseturaalu, “Tale-ó, ya̧ mopaae faai de?” depa, Yesuné duraalu, “Ȩ fole tikipaae dia̧ mióti wonénitei, take nalota, wonérapó,” yalepó.
36 Simon Peter Jesu ibatiy, “Regah, o menika kwenan?”
37 Kale dere kaae, Pitané a̧paae woseturaalu, “Tale-ó, ya̧ fole tikipaae ȩ mióti wapa, noa yao̧sóró de? Ya̧ tao suraalu, ya̧lo betere betekélé melóló sukutepa wisirapó,” yalepó.
37 Peter ibat “Regah, aisimamih boun men ani’ufnuni? Ayu au yawas boro o isa anaya’ra’iy.”
38 Téró, Yesuné a̧paae tokó̧ mótu duraalu, “Naao ȩpaae ya̧kélé sukutepa wisirapó fo du de? Ya̧lo ya̧paae mo i dere ape. Wa̧ kakaruk bané hale yaaipatei, naao ȩ tuȩ́nipó dere fo sore félimó yaalo ai ape,” yalepó.
38 Naatu Jesu iya’afut eo, “O anababatun ibogaigiwas ayu isou a yawas inayara’iy? Turobe a tur ao’owen, kokorere o’e nanamaim, o boro mar tounu inao inayoubu, ayu orot nati men aso’ob.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.