Apocalipse 21

Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Téró ya̧lo kelalemó, me i ala erepó. Take mole haeró hepen betamokélé kemeróturaalu doasi wȩi kȩlakélé kemeralepó. Téturaalu, kisi hepen beró haetamo sókó wóló mupa kelalepó.
1 “Imaibo ayu mar boubun naatu tafaram boubun aitin. Mar wantoro’ot ma’am naatu tafaram wantoro’ot ma’am etei sawar, riy auman saki iwa’an.
2 Téró ya̧lo kelalemó, dowi ala beta̧kélé munire kisi Jerusalem be hulua wisinaale, Kótó betere hepen be taaróló dorowou betalepó. Ai be huluané ama ere alata, so seimale a̧ whi̧tamo dokaai kolóló koko̧né suki̧ kuti wisinaale derótu dere kaae erepó.
2 Ayu bar merar kakafiyin, Jerusalem boubun mar God biyanane tit re’er aitin, babitai tabin isan ti’abur aawan biyan baitubarin isan enan na’atube.
3 Téró ya̧lo wosalemó, kale tȩteróló kaae tare doasi betere tikimó fo fakeyóló duraalu, “Mió, Kótó a̧ betere be dorówóló so whi̧tamo muóo, a̧kélé atimatamo betóo, yaalopó. Atéru, atima ama so whi̧tóró betepa, Kótó atimatamo beta̧mó bitu, atima tȩteróló tare Tale betaalopó.
3 Naatu urama’amamaim fanan aumetawat anowar eo, ‘Boun God ana sabuw biyah i ana bar matar, naatu boro bairi hinama. I boro ana sabuw hinamatar naatu God taiyuwin boro hai God namatar bairi hinama.
4 Atéró, so whi̧ feané wole kaape ai sekȩ́né helekó̧ló kópuraalopó. Tétu, sukutere alakélé, dekȩné sukó̧ló wole dere alakélé, moló hu dere alakélé, dele sere alakélé, momó kae yaalomeipó. Ti noatepae, folosóró yale alarape fea mo ti kemeró betereteinépó,” yalepó.
4 maturih nasafamen. Nati’imaim morob boro men namatar maiye’emih, o yababan o rerey o baiyababan, anayabin marasika ana sawar i earuwasair sawar.’”
5 Téró kale tȩteróló kaae tare tikimó betere doasiné duraalu, “Fea o̧la fea ya̧lo kae kisi aletu beterapó! Térapa, ya̧lo i yale fo naao asȩyae. Ti noatepae, i dere fota, mo yaai dere ala dapóló diaao̧ tuȩ́ tiki tiranérapó,” yalepó.
5 Orot nati ana urama’ama’amaim ma’am, eo, “Ayu sawar etei asinaf tibiboubuh.” Imaibo eo, “Iti inakirum nara’iy anayabin iti tur i turobe naatu karam boro hinitumatum.”
6 Téró ama ȩpaae duraalu, “Ai alarapeta, fea ai yóló kemeyale ape. Ȩta, Alaparó Omekatamo bituraalu, kaae sereteiró kemeratereteitamo, mo ȩtórótipó. Whi̧ me de wȩi nokole depa, mo ti betó tare tikimó wó tare wȩi me o̧lané dupuni, ha̧le nó̧póló ya̧lo melaalopó.
6 Ayu isou eo, “Sawar etei aisawar! Ayu i An naatu Yomanin, Busurufinayan naatu Baisawarinayan. Yait sikan namamamah ayu boro yawas ana harew buruburur aurin baiyan en anitin natom.
7 Whi̧ me de a̧ tu̧ wisipaae faai fȩlalemó, sesétepakélé hepée taae faróló wale whi̧né i o̧la o̧larape fea take ama saalopó. Téturaalu, ȩ a̧ tȩteróló kaae tare Kótó betóo, a̧ ya̧lo naale betóo yaalopó.
7 Orot yait baiyow fokarin nabisnowah, i boro sawar etei ayu biyou’une nabow ayu i ana God naatu i boro ayu natu namatar.
8 Téretei, atimapaae me sekȩi ala erao̧sóró witu, ȩ taaróló fele so whi̧kélé, whi̧né sotamo dere ala kaae yóló whi̧ hamomatamotei dowi ala du betere so whi̧rapekélé, whi̧ dele whi̧rapekélé, nópu nokole so whi̧kélé, kapo nipaae momatere alaró herei whétamoné whi̧ dele so whi̧kélé, kapala fo dere so whi̧kélé, mo fea atima betaaire tikita, sulpa si duku betere wȩi kȩla ai ape. Ti aita, atima tamoróló suka̧aire alapó,” yalepó.
8 Baise baiwawa’irayah, baitumatum atih, eteni, asbunuwenayah, baisesebarayah, farumayah, God ana baimataren sawar kwafirenayah, naatu baifufuwenayah etei, hai efan i wairaf fora’abin in ebitakir ana kukufamaim hinara’iy na’afufurih. Nati i morob bairou’abin.”
9 Mo kemeróturaalu melaaire wȩikeró sekȩi alarape belere nuku tare wȩikeró ensel-rapekó beta̧né ȩpaae duraalu, “Kale Sipsip hupu malené dokaaire so, ya̧lo ya̧paae yó melaalopa, kelaai ape,” yalepó.
9 Tounamatar seven wanawanahimaim tounamatar bai seven tew seven yomanin ana sawow kakafih yumatah ta ta bobotanen isou eo, “Kuna ayu boro Babitai boubun Lamb aawan ani’obaiy ina’itin.”
10 Ai fo deremó, Dȩi Kepe Wisiné ȩ fotoko̧ bulatepa, kale ensel-né mo doasi sokore hasi fosópaae beleyóló sóró holalepó. Atéró sóró holóló beteró bituraalu, dowi ala mo beta̧kélé munire be hulua Jerusalem, Kótó betere hepen be taaróló ai dorowou beterapa, kelae yóló yó malepó.
10 Naatu Anun kakafiyin matou bora’ah tounamatar eabaru airi an oyaw gagamin manin na’in tafan atit, naatu tafaram kakafiyin, Jerusalem bar merar God biyanane re nan i’obaiyu.
11 Tétepa ya̧lo kelalemó, ai kale be huluata, Kótóné ama ere dȩ wisinaale dȩyó faralepó. Atéró ere dȩta, mo doasi moni duputere kanené kasa kasare dȩ kaae erepó. Mo ha̧le kaponé ere dȩ kaae mei, jaspa kanené dȩ kaaetórótipó. Mo hu̧kulukélé ini, klas kasa kasa kaae yó fi jaspa kane wisinaalené ere dȩ kaaepó.
11 God ana gewasin auman eargawu tafaram mamarakaw ana itinin i agim bonamanamarinabe, sawar ta woun o wair jasper na’atube, kumedarin crystal na’atube.
12 Ai be huluata, doasi dopóku ópaae horóló deyóló boperó beterepó. Ai dopóku tua̧móta 12-tu̧ dolorape móo, ai tu̧ kaae diliki yóló 12-ensel-rape daa yóo, ai tu̧ serekemó 12-Israel fakené doirape asȩ yóo, erepó.
12 Iti bar merar ana fur i gagamih naatu manih. Ana etawan awah etei twelve naatu tounamatar etei twelve nati awahimaim, naatu nati etawanamaim i Israel sabuw hai big twelve wabih i hikirum.
13 Ai dopókumó suka hoterepaaeróló tu̧ sereke sore muóo, suka doropolepaaeróló tu̧ sore muóo, saot dȩpaaeróló sore muóo, norti dȩpaaerólókélé, sore muóo erepó.
13 Naatu etawan tounu i veya eyeyene hiya, etawan tounu i oyawane, tounu torene, tounu veya ere’erene.
14 Ai kale be hulua boperóló dere dopóku 12-ró kapo fakerapené mukuté mulaté horepó. Ai 12 mukuté mole kane fake tómó, kale Sipsip hupu malené sóró beteró betere 12 aposel whi̧rapené doi asȩrepó.
14 Bar merar gagamin ana faf i twelve naatu ana wabat etei twelve tafahimaim hiwowab, nati’imaim Lamb ana tur gewasin abarayah wabih.
15 Ȩtamo kale fo yale ensel-né kale be huluakélé, dopóku dereteikélé, tu̧ serekerapekélé fea su̧róló da̧le saairaalu kold kapané aleale dotó tiki tarepó.
15 Tounamatar ayu iu’uwu, umanamaim i fufunen ana isik gold bai bar merar etawan, naatu bar merar ana fur fufunen isan.
16 Ai be huluata etéró tȩyóló muló beterepó. Filipaaró betereteiné da̧leró doló faló betereteiné da̧letamota, ti mo beta̧ kaaetórótipó. Kale sekȩ́né ama da̧le saai tare dotó tikiné be hulua su̧róló da̧le saleteita, doló faló betereteikélé, filipaaró betereteikélé, ópaae horeteikélé, mo beta̧ kaaetóró 2200 kilomitapó.
16 Tounamatar re na fufun i’itin tainin rororon etei i ta’imon, ana manin naatu ana tayabar i hairi ta’imon, anayabin tainin rounane ana manin isan fufufun 2,400 kilometres. Naatu tainin roun ana tayabar isan fufufun auman i 2, 400 kilometres
17 Téró kale dopóku hapólu eretei ama da̧le saleteita, 65 mita-pó. Ti ai ensel-né ama da̧le sere alata, me kae mei, mo whi̧né dere kaaetóró yalepó.
17 Imaibo ana faf fufun ana badowanin i’itin i at tanabat taniyab tanan etei 60 metres na’atube.
18 Ai kale be hulua boperóló dere dopókuta, jaspa kanené aleyóo, be huluata, ti kold kapa wisinaalené aleyóo erepó. Ai kale kold kapata, hu̧kulukélé ini, mo kasa kasa yó fipó.
18 Bar merar ana faf i kabay wabin jasper imaim hifaf, naatu bar merar tutufin etei ana itin i goldawat, matan diridirin kiyam na’atube.
19 — ausente —
19 Bar merar ana faf an ana wabat i kabay gewasih yumatah ta ta imaim hi’abur. Ana wabat wantoro’ot i kabay wabin jasper, bairou’abin saphire, baitounin i agate, baikwafi’inin i emarod.
20 — ausente —
20 bai five i onyx bai six i kanerian, bai seven karisorait, bai eight i berer, bai nine i tofas, bai ten i kalisedoni bai eleven jesinet, bai twelve ametis.
21 Kale ai dopóku 12 tu̧ serekerapeta, 12- du dui meleke perl-né alée molepó. Ai tu̧ sereke doko̧ta, mo beta̧ perl doasiné alée mulapó. Be hulua tua̧mó fale tu̧ta, kold kapa wisinaale mo kasa kasai klas kaaené aleyóló molepó.
21 Etawan etei twelve i kabay biyah mudid imaim hiya, naatu etawan ta’ita’imon etei i kabay biyah mudidimaim hi’abur, ef gagamin i gold akisin hirab kiyam na’atube.
22 Ai be hulua tua̧mó Kótópaae momatere be beta̧ kilinipó. Ti noatepae, doasi fotoko̧ bole Tale Kótóró kale Sipsip hupu male atimaamota, ti ai be hulua tua̧mó ere momatere betórótipó.
22 Bar merar gagamin wanawanan Tafaror Bar men aitin, anayabin God fairin naatu Lamb taiyuwih i Tafaror Bar.
23 Ai be huluamó Kótóné ama ere alané dȩró kale Sipsip hupu malené dȩtamo eró betereteiné, suka dȩró wélié dȩtamo mo ya̧ya̧ inipó.
23 Bar merar men ekokok veya, o sumar tafanamaim nararan, anayabin God ana bonamanamarin marakaw ebitin, naatu Lamb i ana ramef.
24 Ai be huluamó dȩyó fale dȩné, i haemó betó mole so whi̧ fea diliki dolomó kutu betao̧sóró, ai dȩné dȩraalopó. I haemó tȩteróló kaae tare topo whi̧rape, atima mo kelaalo koko̧né sini ala wisinaale sóró wóló ai be tua̧mó mulaalopó.
24 Tafaram tutufin boro i ana marakawinamaim hinaremor naatu tafaram hai aiwob boro hai guguw hinabow wanawanan hinarun.
25 Ai be hulua tua̧paae faaire tu̧rape kinókélé ini, mo ha̧le tukwȩ faróló muló betaalopó. Ti noatepae, aimó diki dere ala muni, dȩtóró yó tareteinépó.
25 Etawan awah boro mar etei bobotawiyen hina’in, boro men ta hinahir, anayabin nati’imaim boro aurin gugumin en.
26 Kae kae hae kwiamó betó mole so whi̧né doasi doi mutere alaró, kelaalo koko̧i ala wisinaaletamo sóró wóló ai be hulua tua̧mó mulaalopó.
26 Tafaram ana gewasin naatu ana baibifa’en sawar boro hinabow bar merar wanawanan hinarun.
27 Dowi ala mole whi̧ ai be hulua tua̧mó sókó faalomeipó. Halei ala dere whi̧raperó, kapala dilikitere so whi̧ beta̧kélé ai be hulua tua̧paae mo sókó faalomeipó. Kale Sipsip hupu malené mo ti betere buk-mó doi mole so whi̧ beta̧ ai be huluamó fóló betaalopó.
27 Naatu sawar men rousouwin na’atube sabuw iyabowat biya’ohow ana gubagub naatu baifufuwen ana gubagub auman tema’am boro men hinarun. Baise iyabowat wabih Lamb ana bukamaim hikikirum akisih boro hinarun.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Apocalipse 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.