1 Coríntios 11

Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Téturaalu, Yesu Kerisoné yale ala ya̧lo su̧róló du bitu dere kaae, ya̧lo dere alakélé dia̧né su̧róló yae.
1 Ayu Keriso abi’u’ur na’atube kwa ayu kwani’u’uru.
2 Dia̧ Talené ala eróturaalu, da̧né dia̧paae yae yóló male alarape diaao̧ kutirimó muló, wisiyóló sya fóló erótu betereteimó, mo kée yóló ya̧lo dia̧ dukirótu beterapó.
2 Ayu sawar ta ta’amaim mar etei kwanunuhu isan naatu bai’obaiyen abit kwabukikin kwama’am isan, a merar ayi abobora’ara’ahi.
3 Da̧ whi̧ feané topota, so whi̧ tȩteróló kaae tare whi̧ Keriso betóo, soné topo ti whi̧ betóo, Kerisoné ama topo ti Kótó betóo eretei, diaao̧ kisipa yaasepóló i dere ape.
3 Baise boun ayu akokok kwa etei kwanaso’ob gewas. Keriso i orot ana ukwarin, Babin ana ukwarin i orot naatu Keriso ana ukwarin i God.
4 Mepaae whi̧ dené Talepaae momatere alaró Talené ko̧ló whi̧rapené ere fotamo yó matere sukamó, ama mo topo me o̧lané husiratepa, ti a̧ tȩteróló kaae tare topotei haleratapó.
4 Orot yait aribun sumasum auman eyoyoyoban, o tur God biyanane baib eo’orereb Keriso biya’ohow ebitin.
5 Mepaae so dené Talepaae momaturaalu, ó Talené ko̧ló so bitu, ama fo yó matere sukamó, kutiné ó me o̧lané ama topo husirénitepa, ti a̧ tȩteróló kaae tare topotei haleratapó. Ama topo husiréni ha̧lepatei, Talepaae moma depa, ti ama topo niki sakere ao̧rapó.
5 Naatu babin yait aribun ana sumasum bosair eyoyoyoban, o tur God biyanane bai eo’orereb, aawan biya’ohow ebitin, ana itinin i babin aribun himafuribe.
6 Mepaae so denétamo ama topo niki me o̧lané husiraalo hó̧tepa, ti ha̧lekeróló tikinérapó. Ama topo niki turó saketepa, ó tikinalemó a̧ halenérapóló kisipa mutepa, ti me o̧lané husiranérapó.
6 Babin yait aribun men nasumisum, gewasin aribun hina’afuw. Baise babin aribun afuwin o mafurin isan biyan nao’ohow na’at gewasin aribun nasum.
7 Ti whi̧ta, Kótóné ama kae ere dȩró asotamo su̧róló alereteiné, momatere ala ó fo yó matere ala yaai, ama topo me o̧lané husiranénipó. Tépatei, so betere alata, whi̧ tao sóró hale horaairaalu erapó.
7 Orot aribun men nasum, anayabin orot i God ana itinin naatu ana fair, baise babin i orot ana fair.
8 Ti noatepae, take soró whi̧tamo kaarale sukamó, whi̧ so tua̧mó kaani, sotei whi̧ tua̧mó kaaró beterapó.
8 Anayabin orot i men babinane namih, baise babin i orotone na.
9 Atére kaae, Kótóné whi̧ alereteita, so tao só̧póló ini, soné whi̧ tao só̧póló, kisipa mutu erapó.
9 Na’atube orot i men babin isan God eo matar, baise babin i orot isan matar.
10 Atére alaró ensel-rape betere alatamomó kisipa mutu, sorape atima fea whi̧ ao̧mó beterapóló kisipa yó̧póló, ama topo me o̧lané husiranérapó.
10 Ana’anaban iti isan, tounamatar matahimaim babin aribun nasum, saise nati sumasumamaim ebi’obaiyit, babin i orot ana fair babanamaim ema’am.
11 Tépatei, Tale tua̧mó bitu so whi̧ meiyóló ama wotoró betóo, whi̧kélé so meiyóló ama wotoró betóo, inipó.
11 Regah ana yawasamaim tama’am babin men orot nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama, na’atube orot men babin nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama.
12 Ti noatepae, take sota whi̧ tua̧mó sókó wóo, miómo soné deyóo whi̧ deyóo du beterapó. Tépatei, ai alarape feata, Tale tua̧mótóró kaarótu beterapó.
12 Anayabin babin orotone na, na’atube babin biyanane taub orot yai. Baise sawar etei i Godane hina.
13 Ya̧lo i dere fo wosóló diaao̧tei taleyae. Sorape atima topo me o̧lané husirénirutei, Kótópaae momatepa ai wisire? Mo meipó.
13 Taiyuw kwanibatiy kwana’itin, babin aribun ana sumasum nabosair, bebeyanamaim nayoyoyoban i gewasin ai en?
14 — ausente —
14 It ata so’ob i sawar biyatamaim temamatar imaim ebi’obaiyit, orot aribun ituw manin ere’er i boro biyan na’ohow.
15 — ausente —
15 Baise babin aribun ituw manin ere’ere i ana itinin ebigewasin. Anayabin aribun manin re’ere i yumatan ana sumasum na’atube.
16 Mepaae whi̧nétamo i dere fo woseni, hó̧róló dowa̧ae fu betepa, ti atei kaae so whi̧paae da̧né ó kae kae hae kwiamó betó mole Keriso fake so whi̧nékélé me ala yaaire tu̧ kae muni, da̧ feané mo beta̧ alatóró yó tarapó.
16 Baise orot yait ayu ao isan inagamigam, anao inanowar. Kwafiren isan ata ef men ta ema’am boro imaim tani’ufunun o God ana ekaleisia wanawanan kwafiren ana ef men ta ema’am boro i tani’a’ait.
17 Ya̧lo dia̧paae i ala yae, i ala yao̧se yóló i dere fota, diaao̧ du betere alamó wisirapóló ya̧lo dia̧ dukiróturaalu dumipó. Ti noatepae, dia̧ touróló du betere alané so whi̧ só deróló dorótu betereteiné, mepaae dere wisi ala tȩteró beterapó.
17 Roube’aten tur iti anao kwananowar. Ayu kwa boro men merarayow anitimih. Anayabin kwaru’ay a kou’ay kwabaib wanawanan kakafin i erara’at naatu ana gewasin i en.
18 Ya̧lo dia̧paae folosóró dere fo i ape. Dia̧ tourótua dere sukamó, fea beta̧ kisipa muni, fake tekeyóló kae kae betó mulapó dere fo ya̧lo wosalepó. Dia̧ tua̧mó ai ala mo du dapóló kisipa mutapó.
18 Ayu tur anowar kwa ekaleisia tutufin etei kwana kwabita’imon akwafiren wanawan i kouseb ema’am, naatu ayu abitumatum iti i tur anababatun.
19 Dia̧ fea beta̧ kisipa muni, me fakené dere ala kae, me fakené dere ala kae du beteretei, Kótóné ka̧ae kolóló, i faketa mo donorapó deretei mo so whi̧né koló̧póló ha̧kearatapó.
19 Men kwanakasiy, wanawananamaim kouseb iti na’atube emamatar, saise orot iyab sinaf gewasin tisisinaf boro bebeyan hinatit kwana’itih.
20 Dia̧ fea beta̧mó touróló bitu nokole o̧lata, Talené ama erale alamó, ama doasi doi mulóturaalu nokole ao̧nipó.
20 Kwaruru’ay ana veya kwa i men Regah ana Bay Aafufun kwa’aau’umih.
21 Ti noatepae, dia̧ atéró o̧la nukuraalu, so whi̧ fea wó̧póló kaae tani, mepaae so whi̧ ho̧ko hapale nukua dapó. Dia̧ o̧la beta̧mó bitu mepaae whi̧ wotené sukó̧o, mepaae whi̧ wȩi dekéró nóló keyaa fóo, du beterapó.
21 Anayabin bay aa ana veya orot afa timatkabikabiy te’aa harew fokarih tetom tibikoko’aw, naatu sabuw afa i tibi’aamoromorob.
22 Ti dia̧ mo o̧laró wȩitamo naaire mo be tȩnipa de? Atétu betere alané Kótóné touróló beteró betere so whi̧ ha̧le o̧la ao̧róo, mepaae o̧la o̧la meire so whi̧ halerótua yóo, du beterapó. Diaao̧ ai du betere alamó, ya̧lo dia̧paae noa fo yaaloé? Aita, wisi ala dapóló ya̧lo dia̧ dukiranére? Mo meipó.
22 Kwa a bar tema’am boro imaim kwataa kwatatom ai en? Aisim iti na’atube kwasinaf God ana ekaleisia kwabi’afiy, naatu yababan wairafih biya’ohow kwabitih. Kwanotanot boro abisa anao kwananowar, a merar anay nati kwasisinaf isan? Boro men kafa’imo a merar anayimih.
23 — ausente —
23 Anayabin ayu Regah biyanane abisa abaib i kwa ai’obaiyi. Ata Regah gugumin hiyayanuw ana maramaim rafiy bai
24 — ausente —
24 God ana merar yi imasib itih eo, “Iti i ayu biyau kwa abit, kwanab kwana’ani’aan ana maramaim ayu kwananuhu.”
25 Atéró o̧la nóló kemetepa, o̧la nuku yale kaaetóró wȩi belere wuti tao sóró duraalu, “I wȩita, ya̧lo sókó falaaire samea Kótóné ama so whi̧ tao saalopóló ere kisi fo dirirótu beterapó. Térapa, dia̧ i wȩi nukua dere doko̧ ya̧lo yale ala tuȩ́ yó taruraalu, i ala ha̧le deté fu betae,” yalepó.
25 Ef ta’imon kerowas isan na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim kerowas wine hisuwai batabat bai, God ana merar yi, iuwih eo, “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ebubusuruf. Imih mar etei iti na’atube kwanasinaf, kwanatomatom ana maramaim ayu kwanuhu.”
26 Ti noatepae, betere doko̧ i bred oró wȩitamo nukulétóró fu betaalopó. Atétere alané, Tale suka̧le ala ha̧keamó yó maté fóló, a̧ wale sukamó sókó faalopó.
26 Mar etei iti rafiy kwana’aan, kerowasamaim wine kwanatom, naatu Regah momorob isan kwanabinan kwananan i namatabir maiye nan natit.
27 Atérapa, mepaae so whi̧ denétamo Talené bred o ó wȩi kisipa tekeyóló nénitepa, ti Talené ama tikiró sameatamo bete muni, ha̧le o̧la ao̧ratereteiné, dowi ala dapó.
27 Isan imih orot yait erebosa rafiy nab na’aan naatu Regah ana kerowasamaim natomatom, nati orot i bowabow kakafin maiyow Regah biyan naatu ana rara isan esisinaf kakaf.
28 Ai o̧laró wȩitamo nokole alata, doasi bete mole o̧lapóló kisipa muóló, folosóró a̧ tua̧mó mole ala tuȩ́nétei taleyóló nukupa, ti mo wisirapó.
28 Imih wantoro’ot orot taiyuwin ana yawas nanutitiy na’itin gewas, imaibo rafiy nab na’aan naatu kerowas nab natom.
29 Ti noa yao̧sóró meipó. Mepaae whi̧ dené ai wȩiró o̧latamo nukuraalu, Talené tikipóló kisipa muóló néni ha̧le ho̧ko nuku betepa, ti Talené a̧ só deraaire ala amatei eratapó.
29 Anayabin orot yait Regah biyan naatu ana rara hai buriburih men naso’ob gewas, rafiy nab na’aan naatu kerowasamaim wine natomatom, i taiyuwin ana baibatiyen bai enan.
30 Atétu betere alané dia̧ tua̧mó mepaae so whi̧ turó fotoko̧ buni, bé yóo, mepaae mo kisi daayóo, mepaae so whi̧ mo ti sisiraae fóo du beterapó.
30 Ana’an iti isan kwa moumur na’in biyah hiririm naatu kwabisasawuw naatu afa i himoroboka.
31 Tépatei, da̧né ha̧sókó fóló du betere ala da̧nétei taleyóló donoratepa, ti Talené da̧ só deraalomeipó.
31 Baise it taiyuwit anababatun tanabibatiyit gewas, boro men tanan God nibatiyitamih.
32 Da̧né du betere ala Talené ama taleyóló da̧ i haemó ha̧le betó mole so whi̧tamo touróló só derao̧sóró, da̧né du betere dowi ala taaróló tu̧ wisipaae fó̧póló donoróturaalu, ama da̧ deké su beterapó.
32 Baise Regah nabibatiyit ana veya baikwatutunen boro nitit, naatu God tafaram baimakiy nabitin it boro men auman nititamih.
33 Atérapa, ya̧lo ne norape-ó, Talené o̧laró wȩitamo nokole sukamó, so whi̧ fea beta̧mó toura̧le wapa naasepóló, kaae tawae.
33 Isan imih taituwau, Regah ana Bay Aafufun isan kwanaruru’ay taituwa kwanakaifih.
34 Dia̧ mepaae so whi̧tamo wotetepa, ti mo o̧la diaao̧ bemó nóló wonérapó. Ti dia̧ atéró fea touróló bitu, du betere ala Talené taleyóló dia̧tei só derao̧sóró dapó. Ȩ aipaae wale sukamó, ya̧lo i dere fo tómó mepaae dia̧ donoratere fokélé yaalopó.
34 Naatu orot yait aa momorob gewasin ana baremaim bay naa, saise a kou’ay kwanabaib ana maramaim boro men God ana baibatiyen wanawanan narun. Naatu sawar afa i boro ayu anan anatitabo anayabuna.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.