Lucas 15
Uhokri Gannasan (PLU) vs NTLH
1 Kaayhsima hiyeg ladwan gikakkis nawenépwi hiyeg ku pariye ikaka kane kibeynepwima hiyeg igkis danuh atere adahan igkis timepnes giwn.
1 Certa ocasião, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram perto de Jesus para o ouvir.
2 Nerras farisewkis gikakkis nerras kannuhekeputnepwi amin amekene Moís gikumadukan igkis hiyapni henne, igkis minimnihegbet gimin Kiyapwiye Jesus. Igkis awna:
2 Os fariseus e os mestres da Lei criticavam Jesus, dizendo: — Este homem se mistura com gente de má fama e toma refeições com eles.
3 Ig Kiyapwiye Jesus hiyapni henne, ig awna gitkis pahat yuwit patuwesbuhka. Giwn:
3 Então Jesus contou esta parábola :
4 Ku pahapwi yaytak kadahan kaayhsima gipig muttuh, sah (100) gikebyikis, ku pahapwi gaytakkis biyuke, nikwe ig ikise gipig akebyupwi (99) ayge amadga amatap, ig ta ipegepye gipig biyukwiye. Ig ipegpig ipegpig juktah ku aysaw ig utepri.
4 — Se algum de vocês tem cem ovelhas e perde uma, por acaso não vai procurá-la? Assim, deixa no campo as outras noventa e nove e vai procurar a ovelha perdida até achá-la.
5 Ig utepri, ig hiyuhpig ta giteyaminat mmanawa kaayhsima ig batek.
5 Quando a encontra, fica muito contente e volta com ela nos ombros.
6 Ig tipik, ig danuh ta gipinwat. Ayge ig pahadguh gikagmadapu gikakkis gihumwayepwi. Ig awna gitkis: “Uyay batek payak nukakhu. Mmanawa nah kuwis uté nupighu biyukwiye.”
6 Chegando à sua casa, chama os amigos e vizinhos e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha ovelha perdida.”
7 Hawwata akiw ayhté inugik kaayhsima batekka ayge ku aysaw pahapwi taraksepye wages gihiyakemni. Ayge igkis pi batekte akak ku samah pahapwi taraksepye wages gihiyakemni mpiya ku samah igkis batek gikakkis kabá sah (99) gikebyikis ikewnepwi waditye.
7 — Pois eu lhes digo que assim também vai haver mais alegria no céu por um pecador que se arrepende dos seus pecados do que por noventa e nove pessoas boas que não precisam se arrepender.
8 Ayteke ig Kiyapwiye Jesus awna pahat yuwit patuwesbuhka akiw adahan ekkene ku samah hiyeg kaapigikissima git. Ig awna:
8 Jesus continuou:
9 Ayteke ku aysaw eg utepru, eg humak gukagmadapu gikakkis guhumwayepwi. Eg awna gutkis: “Uyay batek payak nukakhu mmanawa kuwis nah uté nukakura biyukwiyo.”
9 E, quando a encontra, convida as amigas e vizinhas e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha moeda perdida.”
10 Hawwata akiw kaayhsima batekka gimunkis Uhokri gihiyegapu ahj ku aysaw pahapwi taraksepye wages gihiyakemni.
10 — Pois eu digo a vocês que assim também os anjos de Deus se alegrarão por causa de um pecador que se arrepende dos seus pecados.
11 Ayteke ig Kiyapwiye Jesus awna pahat yuwit patuwesbuhka akiw adahan ekkene ku samah hiyeg kaapigikissima git. Ig awna:
11 E Jesus disse ainda:
12 Pahay hawkri gikamkayh butye awna ta git gig: “Pa, nah muwaka pis ikí nuthu abusku pewkanbet ku pariye pis ikepye nuthu. Nah muwaka pis ikepni nuthu pisenwate.” Ig gig timapni henne, ig ibekhe gewkanbet gitkis gikamkayupwi.
12 Certo dia o mais moço disse ao pai: “Pai, quero que o senhor me dê agora a minha parte da herança.”
13 Nikwenéwa gikamkayh butye piyuke gidahan gewkanbet madikte. Ig ahiw akakurapig madikte kuwis, ig awna: “Nah peste gipinekutak nighu.” Ig tipik ta apitit pahá waxri ku pariye piyawakad. Ig danuh atere ig mahayakemnihwenenwa sarayhnenenwa gikakura.
13 Poucos dias depois, o filho mais moço ajuntou tudo o que era seu e partiu para um país que ficava muito longe. Ali viveu uma vida cheia de pecado e desperdiçou tudo o que tinha.
14 Ayteke gikakura madike kuwis, mihetniki biyuhe apitit ini waxri. Ig kamaxe matipwa kaayhsima nikwe. Ig yuma ariknawnama gimun.
14 — O rapaz já havia gastado tudo, quando houve uma grande fome naquele país, e ele começou a passar necessidade.
15 Ig hiyapni henne, ig ayá gannipwi ta git pahapwi hiyeg aygnene apit ini waxri. Igme awahkiswig ta wasamdakat adahan igme apuriwne gipig pakirempu.
15 Então procurou um dos moradores daquela terra e pediu ajuda. Este o mandou para a sua fazenda a fim de tratar dos porcos.
16 Ig danuh atere, ig matipwe mpiynepepye juktah ig axkere pakir gimanakis. Henneme ka ikaka git ariknawnama.
16 Ali, com fome, ele tinha vontade de comer o que os porcos comiam, mas ninguém lhe dava nada.
17 Amun ini ig ipegminene gihiyakemni ig hawkamnihwa ariw. Ig awna: “Nighu gibukpig kaayhsima axka gidahankis. Yuma ariknawnama muwekne gitkis. Nahme ay nah me miyapwa awaku matipwa.
17 Caindo em si, ele pensou: “Quantos trabalhadores do meu pai têm comida de sobra, e eu estou aqui morrendo de fome!
18 Nah ta hikekwate atak git nighu. Nah kinetihwate gikak, nah awna git: ‘Pa, nah tarakse gikak Uhokri. Nah tarakse pikak hawwata.
18 Vou voltar para a casa do meu pai e dizer: ‘Pai, pequei contra Deus e contra o senhor
19 Nah ka kis adahan pis kanumun pikamkayh akiw. Uyá amnihun amapan adahan nah humaw he pibuknenwa.’ ”
19 e não mereço mais ser chamado de seu filho. Me aceite como um dos seus trabalhadores.’ ”
20 Ig awna inakni, ig ahegbetewpi, ig tipikwiye ta gimkanit gig. Piyawak ig gig sarayh gipegyi, ig hiyá gikamkayh nemnik. Ig amnihpig kaayhsima. Ig kayah apit giyakni. Ig sigis piyawakad ta gitiput gikamkayh. Ig aytihpig akak madikte gibetki. Ig ugiswig. Ig ayhpokig.
20 Então saiu dali e voltou para a casa do pai.
21 Igme gikamkayh awna git: “Pa, nah tarakse gikak Uhokri. Nah tarakse pikak hawwata. Nah ka kis adahan pis kanumun pikamkayh akiw.”
21 E o filho disse: “Pai, pequei contra Deus e contra o senhor e não mereço mais ser chamado de seu filho!”
22 Inme inakni gikamkayh giwn ka ariknawnama git gig. Nikwe ig awna ta gitkis gibukpig. Giwn: “Iwawhawnay. Ewknabay ndagmanpit ku pariye pi barewtenene. Kawihkisninay ta gipitit. Kawihkisnay akawakti ta giwakuit. Kawihkisnay kasapat ta gikugkuprikut.
22 — Mas o pai ordenou aos empregados: “Depressa! Tragam a melhor roupa e vistam nele. Ponham um anel no dedo dele e sandálias nos seus pés.
23 Ataknabay kamax ner pak akamkayh ku pariye aynengarudi. Eggu yis umah adahan wixwiy fetya. Uyay batek.
23 Também tragam e matem o bezerro gordo. Vamos começar a festejar
24 Mmanawa ner nukamkayh igte ke wotbe ig miyapyebe nuwhu kuwisbe. Kurime ig ay numunhu akiw. Ig ke wotbe biyukwiyebe nuwhube. Kurime ig utepka akiw.” Ayteke nikwe igkis kapusa fetya.
24 porque este meu filho estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”
25 Nikwenéwa apim ini gikamkayh eggutye ayhté wasamdak. Ig tipikwiye ta gipinwat. Ig hiyukamin ta arimkat gipin kuwis, ig timá arigman ayteke gipinwatak. Ig timá hiyeg kaynekis ayteke.
25 — Enquanto isso, o filho mais velho estava no campo. Quando ele voltou e chegou perto da casa, ouviu a música e o barulho da dança.
26 Ig timapni henne, ig humak pahapwi gig gibuk. Ig awna git: “Mmahkay ku apim inin?”
26 Então chamou um empregado e perguntou: “O que é que está acontecendo?”
27 Igme gibuk kaytwa giwn: “Awaku pisamwi diyuhe apim inin hawkri. Pig kaayhsima batek. Ig umahkis pak akamkayh aynengarudi awaku ku samah ig utí gikamkayh makniw akiw.”
27 — O empregado respondeu: “O seu irmão voltou para casa vivo e com saúde. Por isso o seu pai mandou matar o bezerro gordo.”
28 Ig eggutye timapni henne, ig dagawne. Ig awna: “Ku henne nikwe nah ka parak upinekut akiw.” Ig tabirnene ayge kabaywak, igme gig pes atere ta gimkanit adahan ig kinistig atere.
28 — O filho mais velho ficou zangado e não quis entrar. Então o pai veio para fora e insistiu com ele para que entrasse.
29 Igme kaytwa giwn: “Pa, pikehni ka wadit. Kaayhsima kamukri nah kannipwiye pidahan. Nah ka taraksa pahatnama pikumadukan. Hiyaksa pisme ka ikiwa nuthu pahapwinama kabritma adahan nah fetya gikakkis nukagmadapu.
29 Mas ele respondeu: “Faz tantos anos que trabalho como um escravo para o senhor e nunca desobedeci a uma ordem sua. Mesmo assim o senhor nunca me deu nem ao menos um cabrito para eu fazer uma festa com os meus amigos.
30 Igme pikamkayh ku pariye he sarayhpinen pikakura gukakkis tinogben powkemnapyo, pis umahkis pak akamkayh ku pariye aynengarudi gidahan. Mmahki inere?”
30 Porém esse seu filho desperdiçou tudo o que era do senhor, gastando dinheiro com prostitutas. E agora ele volta, e o senhor manda matar o bezerro gordo!”
31 Igme gig hiyapni henne ku samah ner gihiyakemni henne, ig kaytwa giwn: “Nukamkayh, pis ay numunhu apanenekwa. Madikte ku pariye ndahan in pidahanwata.
31 — Então o pai respondeu: “Meu filho, você está sempre comigo, e tudo o que é meu é seu.
32 Henneme in kabay adahan wixwiy fetya awaku ku samah pisamwi diyuhe wotwiy akiw. In kabay wixwiy batek gidahan mmanawa ner pisamwi igte ke wotbe ig miyapyebe wowiy kuwisbe. Kurime ig ay umunwiy akiw.”
32 Mas era preciso fazer esta festa para mostrar a nossa alegria. Pois este seu irmão estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.