Mateus 25

Gerotu Tokanchi Gipiratkaluru (PIBNT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 “Giyagni tengogne pogirewatyawaka pamole maklojine pixka rixanu. Wanna koscheklo yochpiikalurkaka wannanuko. Rushpakamtna yoptotapyapatkaluna gnunrowatachripa.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Pamyona manshinikanurone, ga wa pamyo koxa kanshinikanurone.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Giyagni wa manshinikanurone koscheklo yochpikjetanrona, seyni gi ranikluna ringi.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Seyni wa kanshinikanurone ganiklu ringi pastonoya yochpikjetkaluroyma.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Ramganatinikopshini gnunrowatachripa ruxapnewanatna, rutnonatna pejnuroneko. Rumkanatna.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 “Ganikajyechno jemka saplechi wane chinachri, ‘¡Tyepatkani! Gnunrowatachripatkani. Gishpakanu. Gyoptotapanru.’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 “Giyagni pejnuroneko maklojine yotunota. Ruglepokotlona yochpikjetanrona.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Giyagni manshinikanurone wane chinna kanshinikanurone, ‘Psoji genekanunwu gringite. Wa wyochpikjetanro giwniyanatkawu.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 “Seyni wa kanshinikanurone gigitna. Wane chinna, ‘Gike. Gi getko poyagotanu wixa chinanupa ga wa gixa chinanu koxa. Seyni gagjitapangonuklu gixanupa wa ragjijetikowakaya.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 “Ragjitapakopshinruna rapokatka gnunrowatachripa. Ga wa galpokonatachinetka jiglokamtatkaluna kashimyolu yegi. Rushyatkatka gipgyapto.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 “Gowukshini pimrone gina maklojine. Wane chinna, ‘Gitsrukaachi, gitsrukaachi, pkotpukyegitanunwu.’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 “Rugita wale. Wane china, ‘Galikaka wane nchingi, gi numatgi.’
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 “Giyagni giyokanu. Gi rixanu gi gimatlu gigogne, gi wa gipapkoko.
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 “Gi rixanu tengogne pogirewatyawaka satu jeji pixka rixa wajra yachri. Tomgana wayegrene. Renekamtna wane rixle.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Satu reneka satu pacha waragkaproji, ga wa satu gepkoxamkojemole waragkaproji, ga wa satu gepmole waragkaproji. Satkaka rumkatyawaka renekna. Wajra yatka.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Wa satu pacha waragka yoptotachri ralimta. Marnewatatka. Walaya satu pacha waragkatnaka yoptotatnaka.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Waneko pixka rixa wa gepkoxamkojemole waragkaproji waneyalutu. Gepkoxamkojmole waragkatnaka yoptotatnaka.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Ga wa gepmole waragkaproji yoptotachri ralimta. Jitotlu chiji. Yogimatatkalo rutsrukate serojiprojite.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Gowukshini potu runa wanna wayegrechine gitsrukate. Ruglepokotluna kwentatna.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Rapoka satu pacha waragkaproji yoptotachri. Raniklo pimro satu pacha waragkaprojitnaka. Wane china, ‘Gitsrukaachi, satu pacha waragka penekamtno. Petanu. Pimro satu pacha waragkaproji nyoptotatnaka walaya.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 “Rutsrukate wane chinru, ‘Poyagnu, wayegrechri kigleryi ga wa poyagkakachriyi. Psotsotaji putakika poyagkakachriyi. Gixo potu chinanu nutakinyi. Putsrukate gimuwatyawaka pjiglokanu.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 “Rapoka koxa gepkoxamkojmole waragkaproji yoptotachri. Wane china, ‘Gitsrukaachi, gepkoxamkojmole waragkaproji penekamtno. Petanu. Pimro gepkoxamkojmole waragkaproji nyoptotatnaka walaya.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 “Rutsrukate wane chinru, ‘Poyagnu, wayegrechri kigleryi ga wa poyagkakachriyi. Psotsotaji putakika poyagkakachriyi. Gixo potu chinanu nutakinyi. Putsrukate gimuwatyawaka pjiglokanu.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 “Rapoka koxa gepimole waragkaproji yoptotachri. Wane china, ‘Gitsrukaachi, numatyi jeji shiko gajiryi. Pma mutaklewatyawakanu pjirgiya. Pma muknokajityawakanu papatjetya.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Npika. Nalimta. Nyogimatlo pserojiprojite chiji gitokote, wa gepmole waragkaproji. Waneyyi wa pixanu.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 “Rugita rutsrukate. Wane chinru, ‘Wayegrechri mugletyi ga wa ma mernuwatachriyi. ¿Pumatmakge wa nma mutaklewatyawakanu njirgiya, nma muknokajityawakanu napatjetya?
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Giyagni pumkata gitakletlo nserojiprojite kgipekoklerune yegi, wa napokini nyoptotanmaklo gitanuko ga wa gixolewnachroymananuko.’
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 “ ‘Giyagni gkonanro waleya gepimole waragkaproji. Wa satu pacha waragkaproji waneyalutu genekanro.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Gi rixanu waneyalutu psoluko reneeko. Ruxolewnayegitanru. Ga wa waneyamigjetu, wane rixleko koniko.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Ga wa wayegrechri gike gapri migje maleka mapshagawaka giknokanru. Waneplu chiyaglu ga wa gashkaygitlu.’
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 “Wa noyaknu numuninipa Gita wa Yineru Wgenno ga wa pejnuruneko notowreneyma, natajiwniyawaka ntuplapijere ntuplatanu.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Gita getanu rapatjekaakona payinemnunanuka. Nkotspalatanna. Wa gowegane girukotachri pixka kotspalatna gowegane chiwo wgeneneyegiya.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Potuklesretate galikaka nutakanna gowegane. Kegnetesretate nutakanna chiwo wgenene.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 “Giyagni Gita pogirchino wane nchinanna npotuklesretate gajene, ‘Ginanu, Nuru giglenshinikanutanune. Gyoptotanru pogirewatyawaka gixa chinanupa galpokotkaluru ma mutaakonuwa tye psolchijneko.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Gi rixanu nachinanno. Geneka nikletno. Nonunnagatewanata. Geneka giiretno. Pnu giyakatyachrino. Gyoptotno.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Mamkatno. Gmakatno. Nyayixa. Nsalwayegitno. Yoshmakjetikowakananno. Ginyegitno.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 “Giyagni poyagkakachine gigitanno. Wane chinannona, ‘Gitsrukaachi, ¿giklu wetyi pnachinatini ga wa woglutyi, waka gonunnagatewatachriyi ga wa weneka giiretyi?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 ¿Giklu wetyi pnu giyakatyachriyi ga wa wyoptotyi, waka mamkatyi ga wa wmakatyi?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 ¿Giklu wetyi pyayixanatini ga wa yoshmakikowaka pwini pixa, ga wa wunyegityi pixa?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 “Wa Gita pogirchino gigitanna. Wane nchinanna, ‘Galikakni wane nchingi, girukokta wa mturu potu wa nyi nomole wane gixini, wane gixno Gita.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “Wanepnute wane nchinankoxna wa nkegnetesreta gwachine, ‘Gixrikinno, kamakpiratkalungi. Xirnachri gyanu gike rixiniko muwnakatu, tsru kamchi chinanu galpokotkaluru ga wa gitowrenenupa.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Gi rixanu nachi nixinina, gi geneka nikletanno. Nonunnagatewanatinina, gi geneka giiretanno.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Pnu nuyakatinina, gi wa gyoptotanno. Mamkatu nixini, gi wa gmakatanno. Nyayixinina ga wa yoshmakikowaka nwini, gi wa nsalwayegitanno.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 “Giyagni wanna koxa gigitanno. Wane chinannona, ‘Gitsrukachi, ¿giklu wetyi wa pnachinatini ga wa ponunnagatewatini ga wa pnu puyakatini, mamkatu, ga wa yayixachriyi ga wa yoshmakikowaka pwini, waneklu gi wa wupxakyi?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 “Gita gigitanna. Wane nchinanunna, ‘Galikaka wane nchingi, gi rixanu gi wane gixlu satu nyi mturpotune, gi wa Gita wane gixa.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 “Wane yanunna saletikowakapna gike rixiniko mnikawnakatu. Ga wa poyagkakachine wane yanna giwekikowaka gike rixiniko mnikawnakatu.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.