Mateus 9
Te Naa Besa Unnepu (PAONT) vs AAI
1 Soo Te Pabe'e ka sake-wi tsebooesesoo, ka banunadu pa'oenapatoo punowsoo kodyuka.
1 Jesu wa afe’en yen naatu matabir maiye rabon na ana bar ana meraramaim tit.
2 Soo tuoeya'edu gi yutsungu manepu ka Te Pabe'e-baa natzakwu petuga. Soo Te Pabe'e mu sopedakwatoo ka mu naana pu-ma mu nasoonatza'e. Te Pabe'e yise ka gi yutsungadu nana meeoo netamma, “E pua'a, u sakwa besa soonamme. Nu ka u tuma'emukwana soomu'wakwu.”
2 Nati’imaim sabuw afa orot ta an uman murubin emo’emomaim hiwan hi’abar hina Jesu biyan hitit, naatu Jesu sabuw hai baitumatum itin, basit orot an uman murubin isan eo, “Natu men iniyababan, o a bowabow kakafih i anotanotawiyen.”
3 Susumudu mu Jew nanesootuhibu numu tunedyooedu meeoo sokwama, “Esoo hayoo suda unakwe. Masoogina ka Te Naa-wa'nesoo nasooyugwena meeoo unnewunu.”
3 Naatu Ofafar Bai’obaiyenayah afa taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti orot i tur kakafin maiyow eo God ebi’ib.”
4 Soo Te Pabe'e mooasoo oo sopedakwatoo ka mu tusooyugwena yise meeoo mu netamma, “Gi suda tusooyugwepana.
4 Jesu abisa hinotanot itin naatu eo, “Kwa aisim dogor wanawanan not kakafih kwanotanot?
5 Mu gi e naka'oedyukute ka mu numu tuma'emukwana e soomu'wa-kwitu, pana mu oo poonnekwu ka eka nana e mabesakuse.
5 Ef menatan i hamehamen, orot ana kakafih notawiyen isan anao i hamehamen ai anau namisir nabat nareremor i hamehamen?
6 — ausente —
6 Baise kwakakasiy, imih ani’obaiyi kwana’itin, orot Natun i tafaramamaim fair bai bowabow kakafih notawiyen isan.” Naatu orot an uman murubin isan eo, “Kumisir a ir kunuw kubai a ubar kwen.”
7 — ausente —
7 Orot misir ana ir nuw bai ana ubar in.
8 No'yoona mu numu oo poonnese, oo soo'oedyukuse meeoo nana'unakwe, “Te Naa tubetse besa'yoo. Numme nanabesa namanedu yaa tabeno poonne. Te Pabe'e unu pooha-gana tamme-baa petu.”
8 Sabuw iti na’atube matar hi’i’itin ana mar hai hibir ra’at naatu God wabin hibora’ara’ah fair iti na’atube orot bitih isan.
9 Nu Matthew, oonow ka putoogoo numu tzoonooadyikwi katuna numu tunekwidyakwe. Te Pabe'e o meana e poonnese ka o e katu, yise meeoo e netamma, “U sakwa e tummatzi, nu-nosoo manenumme.” Nu yotseoose oo-no meahoo. Soo gi yutsengadu wunuoose ka tu kapa nobe-kwitoo tzakwuga|src="CN01689B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mattew 9:9"
9 Jesu efan nati ihamiy remor inan auman, kabay o’onayan wabin Matthew ana bowabow efanamaim ma’am itin naatu iu, “Kumisir kwi’ufnunu.” Matthew ma’am misir Jesu iufunun hairi hin.
10 Ka saa'a soo Te Pabe'e e nobe-witoo nu-no mease numme tuka. Ewa'yoo mu numu tunekwidu o, tuma'emukwadu mee mu Pharisee ne ne'a, numme ka ewa'yoona onona ewatuka.
10 Jesu Matthew ana baremaim ma bay hi’au, ana maramaim kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sinafuyah moumurih maiyow hina Jesu ana bai’ufununayah bairi hikofanih bay aa ana efanamaim himare.
11 Mu Pharisee ka Te Pabe'e poonnese numme-no tuka, meeoo yise ka pumme nakatzimodu netamma, “Oosoo Mu Pabe'e sakwa gi mu suda tutumatugudu-no tukapana, mu numu tunekwidu ooonne'yoo.”
11 Naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hi’itih ana maramaim, Jesu ana bai’ufununayah hibatiyih, “Aisim kwa a bai’obaiyenayan kabay o’onayah naatu sabuw kakafih bairi hima bay te’aa?”
12 — ausente —
12 Jesu hio nowar naatu iyafutih eo, “Sabuw aurih sawow en adanafur orot boro men hinakok, baise sabuw iyab sawusawuwih boro adanafur orot hinakok.
13 — ausente —
13 Kwa Buk Atamaninamaim kwabiyab tur yabin kwa’itin? ‘Ayu i akokok kabeber, men sibor.’”
14 Umu John pupua'amu-matu yise ka Te Pabe'e-baa petuse mee unakwe, “Numme ka mu Pharisee-no gi tukapana nanesootuhiyakwe. How yise umu ume nakatzimodu gi punno'o ooosoo tumatugu?”
14 Naatu John Baptist ana bai’ufununayah hina Jesu hibatiy hio, “Aisim aki naatu ofafar bai’ufununayah bairi mar etei ayoyohar naatu o a bai’ufununayah i en?”
15 Soo Te Pabe'e mee mu nanekwegea, “Nu togesoo yaahoo umu-no, pudu nodukwadoodu-kwa'ne, umu puu ka nano'yoona besa sokwama. Pana pudusoo nu gi umu-no'yookwu, o'no yise saa'a umu e nakatzimodu gi tukapana nanesootuhidyikwu.
15 Jesu iyafutih eo, “Men karam sabuw orot boubun tatatabin ana yasisir isan hitaruru’ay, hitama orot yawasin hitabotouw, baise mar boro nanan orot boro hinabosair naatu nati ana veya’amaim imaibo hinifoufur hinirowarow.
16 Ka oohoo a manepunne mu gi hownnekoo ka mu numu pudu tumayohope noko ka mumme putoogoo mooa tumayohope mayua-wa'ne'yoo. Oosoo puu wanapu nadotsana-kwa'ne. U pudu wanapu ka mooa wanapu-ma dotsanase, oosoo gi toge tubuakwu.
16 Na’atube faifuw atamanin boro men karam hinab faifuw boubun hinafitimih, anayabin faifuw boubun hinasasauw ana veya boro nakaro’om natakweb mahar nara’at.
17 Mu gi hownnekoo eka mumme pudu natunetammakuna ka mu mooa tumayohope noko mayua-wa'ne'yoo.”
17 Na’atube men yait ta wine boubun ebai wine ana kibub atamaninamaim eriririmih, anayabin wine boubun boro nara’at naatu kibub natafofor wine nasuwa na re, imih wine boubun i boro wine ana kibub boubunamaim hinarir, saise hairi boro gewasih hinabat.”
18 Ka Te Pabe'e togesoo yadooawunu, soo mu nanesootuhidu nemadanagadu oo-baa petugase oo-kobena meatzedose oo nanetzakwiya'e yise meeoo unakwe, “E padu ya'ega'a, u sakwa kemmase oo-kooba pooha matuguse, oosoo sakwa besa mane.”
18 Iti na’atube eo auman Tafaror Bar kaifenayan orot ta na Jesu biyan tit nanamaim sun yowen eo, “Ayu natu babitai i veya boun morob, baise akokok inan umawat inabutubun nayawas.”
19 Soo Te Pabe'e yise oo-no mea mu tunakatzimodu-no.
19 Basit Jesu misir ana bai’ufununayah bairi orot hi’ufunun hin.
20 O'no yise togesoo mu mea'a soo sumu'yoo mogo'ne hoone tuoeya'edu, sumumano wahamatsebooekudu (12) tommo petugapu, ka Te Pabe'e ooonnakwana oo kwasu tzamow,
20 Naatu babin ta ana faifuwamaim rara bota’ar ma’am kwamur etei 12 sasawar, na Jesu ufunane tit,
21 mee tusooyugwena, “Nu ka Te Pabe'e kwasu sukwe tzamowse besa manekwu.”
21 ana notamaim eo, “Jesu ana faifuw tainin ana butubun boro ana yawas.” Naatu ana faifuw tainin butubun.
22 Soo Te Pabe'e yise yabesoo oo pooha wumowse oo sopedakwatoo meeoo yise oo netamma, “U mooasoo besa mani, e naka'oedyukuna, besa soonamme.” Soo mogo'ne yise yabesoo puuhamakwu.
22 Jesu tatabir babin itin eo, “Natu men iniyababan, abai tumatumamaim kubigewasin.” Iti na’at eo ana veya’amaim, mar ta’imonamo babin igewasin.
23 — ausente —
23 Imaibo Jesu na Kou’ay Bar kaifenayan orot ana bar wanawanan run. Sabuw hiru’ay hima hirerey itih, naatu rerey ana fik hibababin nowar.
24 — ausente —
24 Jesu eo, “Iti kek babitai i matan fot inu’in, men morobomih, kwamisir ufun kwatit.” Baise sabuw isan himarib, anayabin i hiso’ob kek i morob.
25 Ka mu numu puuwanakoo soo Te Pabe'e ka tsua'a mi-ma tzakaduse oo tzadyota.
25 Basit sabuw etei himisir ufun hitit sawar, imaibo Jesu run in kek inu’in ana efanamaim tit, naatu babitai uman bai imisiruw yawas misir.
26 Esoo Te Pabe'e manena yise tooe hano tooe nawaha.
26 Iti sisinaf ana tur ra’at tasasar in nati tafaram hima’am ana fofonin etei hinowar.
27 Ka Te Pabe'e oe'yoona pudu meahoose, waha'yoo gi tutubootabuedu nanana umu-no tzabegease mu-nakwi meme'ana papaba meeoo oo netammamena, “Ne Pabe'e u sakwa ne sootuhi.”
27 Jesu efan nati itumar tit remor inan, orot rou’ab matah fim hitit hi’ufunun hin hi’af hio, “David uwan, kwiwanbabani.”
28 Ka nobe-kwi ka Te Pabe'e egease, mu gi tutubootabuedu oo-matoo memea; soo Te Pabe'e yise meeoo mu tubengu, “Mu haa'a oo soo'oedyukute ka nuka mumme mabesakukwuna?” Umu yise meeoo oo nanekwegea, “Aha, Ne Pabe'e.”
28 Jesu na bar wanawanan run naatu orot rou’ab hina biyan hitit, Jesu ibatiyih eo, “Kwabitumatum ayu boro aniyawasi?” Hairi hiya’afut hio, “Regah abitumitum.”
29 Soo Te Pabe'e yise mu pooe-ma matuguse meeoo mu netamma, “Mu ka tunaka'oedyukuse namabesakukwu.”
29 Basit Jesu hairi matah botobonen eo, “Kwabitumatum na’atube isa namatar.”
30 Mu nanana yise besa tubootabue mamani. Soo Te Pabe'e yise meeoo mu netamma, “Gi haka saa'a tuukwepana.”
30 Hairi matah higewasin hinuw naatu Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen.”
31 Ooonne'yoopana umu yise mana teepu kaa'no oo waha kodyu.
31 Baise hairi hitit hin Jesu ana tur hibosemor ra’at, nati tafaram hima’am ana fofonin etei hinowar.
32 Ka togesoo ka Te Pabe'e mea, soo tsoapayidu gi yadooa manepu oo-baa nabi petu.
32 Orot rou’ab hinan ufut sabuw afa orot ta yoyom hirab awan igug ma’am hibai hina Jesu biyan hitit.
33 Ka Te Pabe'e ka tsoapayidu nana mabesakuse, soo tsoapayidu nana yise yadooa mani. Mu numu yise no'yoona oo poonnedu meeoo unakwe, “Soo Te Pabe'e yow besa'yoo gi hee hannano'o yooonne'yoo ka te nanumu-nagatu napoonnedu.”
33 Naatu Jesu yoyom mowan nun tit orot busuruf tur eo sabuw etei hifofor hio, “Sawar iti na’atube Israel wanawananamaim men ta i’itin bounabo ta’i’itin.”
34 Pana mu nananesootuhidu-matu meeoo, “Oosoo ka tsoapa moohedu sutakoo poohabe pooha-gana, ooonne'yoona oosoo yise ka sutakoo tu pooha-gana-ma mu tsoapa nematzagakwuniyakwe.”
34 Baise Ofafar Bai’obaiyenayah hio, “Iti i Demon Hai Ukwarin fair itin imih demon nunih titit.”
35 Soo Te Pabe'e yise mana tooe ka Te Naa unnepu wahanumme, mu numu tunedyooena, mu nanesootuhi-kwi'yoona tooe. Tooe hownnekoo tooe tuoeba mabesakute tuwazoo.
35 Jesu bar awan awan run tit sabuw inanawanih bar merar hai Kou’ay Baremaim sabuw i’obaibiyih, mar ana aiwob isan Tur Gewasin eo hinowar naatu sabuw hai sawow yumatah ta ta hibow hinan etei iyayawasih.
36 Nana'ewow numu poonne mukwadu-kwa'ne mu manemo'o, tutuha mu soobedya, ka oo mu manemo'o gi too howsoo mane-wa'ne'yoo ka pumme tummatzikwudu kadoo'ookoo. Te Pabe'e yise tutuha mu soobedya.
36 Jesu iti rou’ay gagamin maiyow hinan itih yan baban, anayabin hai not kwaris naatu aurih baibais en, ana itinin i sheep na’atube aurih nabatanenayan orot en.
37 “Gi haga ka Te Naa besa podosoo mu moohe-wa'ne'yoo,” mee soonammena. Te Pabe'e yise pumme nakatzimodu mee netamma, “Ewa'yoo mu numu ka Te Naa besa unnepu tu nakakwuna soogwidu. Pana gi ewa'yoo numu mu tuukwedu.
37 Basit ana bai’ufununayah isah eo, “Masaw i gagamin na’in baise ana fourayah i men moumurih.
38 Tamme sakwa ka Te Naa-matoo nanesootuhi mee unnena, ‘Ne Naa, U, ewowsoo numu sootuhi ka besa u unnepu wahakwudu. O'no yise ewa'yoo numu u-witu nakana, u nakasopedakwadookwu.’ ”
38 Imih masaw matuwan isan kwanayoyoban saise bowayah afa niyafarih hinan bay hinafour, anayabin bay i hiyamur.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.