Lucas 9
Te Naa Besa Unnepu (PAONT) vs AAI
1 Soo Te Pabe'e ka umu sumumano'yoona wahamatsebooekudu (12) pumme nakatzimodu nesumuse, yise meeoo mu netamma, “Nu yise nanesootuhibu mu numu mu tunedyooe tayakwu. Mu pooha-gana tsoapa nematzakwunikwu, noko tuoegoedu mabesakukwu tuwazoo,
1 Jesu ana bai’ufununayah etei I2 eaf ayuwih hina hitit, demon kakafih nunih isan, naatu sawow yumatah ta ta bosaisiren isan fair itih, naatu eonowahih.
2 yise meadabena mu numu tuukwe, ‘Pudusoo soo Te Naa besa te nemadabuekwu.’ ”
2 Imaibo God ana aiwob binan isan naatu sawusawuwih baiyawasih isan iyafarih hitit hin.
3 Soo Te Pabe'e tuwazoo meeoo mu netamma, “Gi mu hemma hanegapana, mu kwasu, gi hemma puma mu tumukwuna tuwazoo, yise gi nadukadu.
3 Naatu iuwih, “A nanawan isan kwanatitit ana maramaim men sawar afa kwanabow auman kwananamih, men hafoy, tu, kabay, bay, o wanabir.
4 Ka sumuoo nobe-kwi petugase gi meapana mu sakwa ononasoo kumma'a-kwitoosoo meadooa.
4 Kwananan sabuw iyab hina’iti a merar hinay hinabubuwi na’at, nati bar meraramaim kwanama a bowabow kwanisawar imaibo kwanatit.
5 Ka mu numu besa na'unnepu gi mu naka'oedyukute, ka umu-baa'yoona meana, ka koosebu mu moko-makoo tata'neka. Ka 'yoo mu manena oo sopedakwadookwu umu suda manakwe ka gi mu nakapunnena.
5 Baise sabuw men a merar hinay hinabubuwi na’at, a fofob kwanarutatab nare naatu nati bar merar kwanihamiy kwanatit, baimatnuwen ana orereb na’atube.”
6 Mu yise meana nanesootuhibu mu numu tunedyooena yise ka tuoegoedu mabesaku mea'a tuwazoo.”
6 Imaibo bai’ufununayah hitit hin bar awan, awan hirun hitit God ana aiwob isan tur gewasin hibinan naatu sawusawuwih hiyayawasih.
7 — ausente —
7 Herod, Galilee sabuw hai aiwob orot, sawar iti himamatar hai tur nonowar ana veya ana kasiy ra’at, anayabin sabuw afa hio John Baptist morobone matabir maiye,
8 — ausente —
8 sabuw afa hio, Elijah marane ra’iy, sabuw afa hio, “Dinab orot ta marasika momorob i yawas maiye matabir na.”
9 — ausente —
9 Baise Herod eo, “Ayu taiyuwu aso’ob John i ayu sikan ao hi’afuw, naatu iti orot i yait iti bowabow sinaf ana tur anonowar?” Iti na’atube eo naatu kok i orot ana yumat itinamih nuwih.
10 Soo Te Pabe'e ka mu tunakatzimodu-no numu-wanatoo mea ka Bethsaida mee naneadu-tamme.
10 Jesu ana tur abarayah himatabir hina hitit, sawar abisa’awat hisisinaf ana tur hi’owen. Naatu nawiyih hitit akisihimo hin tafaram wabin Bethsaida imaim hima.
11 Mu numu ka mu meana nakase mu nageka. Oosoo Te Pabe'e Jesus yise besa soonammese ka Te Naa besa unnepu mu tunedyoo'e ka mu tuoegoedu mabesakuna.
11 Baise sabuw maumurih na’in Jesu au Bethsaida inan ana tur hinowar, naatu hi’ufunun hin biyan hitit. Hai merar yi God ana aiwob isan binan hinowar naatu sawusawuwih iyawasih.
12 Ka tu taba ekowgase, mu wahamatsebooekudu (12) tunakatzimodu meeoo ka Te Pabe'e netamma, “Soo yaatu numu kwinga'yoona, kadoo'oo hee. U sakwa mu numu taya umu mana mease tu tukakwuna hanedooakwu.”
12 Veya re birabirab auman bai’ufununayah 12 hin Jesu hiu, “Sabuw kwiyafarih ten bar iti yubinamaim naatu masawabar iti yubinamaim taituwah tema’am biyah bay hinanuwet hinabow hinaa, naatu efan auman hinanuwet fai hina’in, anayabin iti efan i owararin.”
13 Pana soo Te Pabe'e Jesus meeoo mu netamma, “Hemma sakwa tamme mu maka?” Mu oo nakatzimodu yise meeoo ka Te Pabe'e netamma, “Numme manegeoo tukaba-ga'yoo yise waahoo pakwe-ga'yoo. Pute sakwa numme mease mu ewow numu tukapu tumukudooa?”
13 Baise Jesu iuwih, “Bay i boro kwa kwanitih hinaa.” Bai’ufununayah hiya’afut, “Rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamo efanamaim ti’inu’in. Kukokok aki anan sabuw etei’imak isah bay anatobon?”
14 Tubetse ewa'yoo (5000) nanana o. O'no yise soo Te Pabe'e mu tunakatzimodu meeoo netamma, “Mu numu sakwa ka poohegea-kooba sapa aata'apunne.”
14 Sabuw nati’imaim hiru’ay hima tur hinonowar nah etei i 5,000 na’atube. Jesu ana bai’ufununayah iuwih, “Sabuw kwa’uwih nah 50 na’atube kou’ay tata’amaim timarir.”
15 Umu Te Pabe'e nakatzimodu yise pumme oo netamma-kwa'ne manese yise no'yoona aatahoo.
15 Bai’ufununayah Jesu eo na’atube sabuw hi’uwih himarir.
16 Soo Te Pabe'e yise ka mu aatahoose ka tukaba noko pakwe hemahoose toogoopatu poonnese, nanesootuhikooha. O'no yise ka tukaba noko pakwe tzabokase, mu ewow numu ka umu pumme nakatzimodu maka tuungu.
16 Imaibo Jesu rafiy fafar umat roun bow, naatu siy rou’ab bow, au mar nuw ra’at, God ana merar yi igegewasin sawar, im seseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih hi’aa.
17 Mu numu no'yoona yise ewa tukase, wutzu'me. Ka mu numu wutzu'mese mu Te Pabe'e nakatzimodu ka a nagupenina tunoka wahamatsebooekudu (12) kawona kaanoku.
17 Sabuw etei hi’aa yah iw naatu bai’ufununayah kaifet etei 12 hibow sabuw bay hi’aau turih hibihamiyen hiwan awah hikufoten.
18 Soo Te Pabe'e ka Te Naa-matoo nanesootuhi mu nakatzimodu oo-no. Soo Te Pabe'e ka umu tunakatzimodu meeoo tubenga, “Hownne'yoo oosoo nana mee mu numu nu-kwitu netamma?”
18 Ana veya ta Jesu akisinamo ma yoyoyoban ana bai’ufununayah hina biyan hitit ibatiyih eo, “Sabuw ayu isau mi’itube’ewat teo kwanonowar?”
19 Umu tunakatzimodu yise meeoo ka Te Pabe'e nanekwegea, “Susumudu numu, ‘Ume ka numu baa-wi matzakadu John’ mee netamma. Susumudu numu yise meeoo, ‘Soo Jesus Te Naa yadooawabe Elijah mee naneadu.’ Susumudu numu punno'o meeoo, ‘Ka mu Te Naa yadooawabe-matu.’ mee u-kwitu netamma.”
19 Hiya’afut hio, “Sabuw afa teo o i John Baptist, afa teo o i Elijah, naatu afa teo o i God ana dinab oro’orot marasika himomorob i ta morobone yawas maiye na.”
20 Soo Te Pabe'e ka tu nakatzimodu meeoo netamma, “Ha'yoo mu puu e soobedya?” Soo Peter oo nekwegea, “U yow Ne Pabe'e ka Te Naa numme-matoo tutayana.”
20 Naatu ana bai’ufununayah ibatiyih, “Bo kwa ayu isou mi’itube kwanotanot?” Peter iya’afut eo, “O i God ana Roubininenayan.”
21 — ausente —
21 Imaibo Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owenamih.”
22 — ausente —
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Jew hai orot gagamih, firis hai ukwarih na’atube Ofafar Bai’obaiyenayah boro Orot Natun hinakwahir, biyababan gagamin na’in nab, hina’asabun namorob, baise veya baitounin ufunamaim boro morobone namisir maiye.”
23 Soo Te Pabe'e yise no'oko mu numu, ka umu tunakatzimodu-nokosoo mee mu netamma, “Tooe haga tooe nu-wi tunaka'oedyukudu sakwa mee unne oosoo gi hownne'yoo, tooe mu ka nu-koobatoo nabatsase sapa, mu e nagenokwu.
23 Naatu etei’imak iuwih eo, “Orot yait ayu bai’ufnunu’umih nakokok na’at, taiyuwin ana yawas i nakwahir, mar etei ana onaf na’abar ayu ni’uf nunu.
24 Tamme ka tammesoo too'e namagwetzoina tamme kadoo'oo namayugwekwu, mu ka nu-koobatoo kadoo'oo mesoo namayugwena mu namagwetzoikwu.
24 Anayabin orot yait ana yawas i taiyuwin isan eo’oharihar boro nikasiy, baise orot yait ana yawas nakwahir ayu nabi’ufnunu, ma’ama wanatowan boro natita’ur.
25 Tamme ka teepu-kooba'yoona ewow hee-ga'yoo pana ka te ya'ese oosoo gi te magwetzoi-wa'ne'yoo.
25 Tafaram wanawanan orot ta sawar tutufin etei i bow karam, baise i taiyuwin ana yawas nabi’afiy, o hina bigegesair na’at, iti sawar bow ya ma tototo boro hinibais?
26 Gi oosoo te gwetzoina tumu-wa'ne'yoo. Tooe haga tooe nu-ma nasookwina, no'oko e unnepu tuwazoo, nu yise punno'o, saa'a mu-ma nasookwikwu ka Te Naa pooha-toohakwi e petuse, ka toogoopatu e tutummatziwabe mu toha kakasa-ga-no.
26 Orot yait ayu isou biyan eo’ohow, naatu au tur isan biyan nao’ohow na’at, Orot Natun ana bonamanamarinamaim na’atube Tamah God ana bonamanamarinamaim naatu ana tounamatar kakafiyih auman hai bonamanamarinamaim namatabir maiye nanan ana veya, boro ibo isan biyan na’ohow.
27 Nu togesapa mu tuukwepu susumudu mu yaa konnodu gisoo tuina e pooha-gana poonnekwu.”
27 Anababatun a tur ao’owen, kwa iyab iti kwama’am boro yawas kwanama’am God ana aiwob kwana’itin.”
28 Sumu nasatese, soo Te Pabe'e ka umu tu pupua'amu tuukwe, mu Peter yise James noko John nano mu mea tuunguna, oona giba-matoo nanesootuhigakwuse.
28 Tur iti eo hima fur ta’imon sasawar ufunamaim, Peter, John, naatu James buwih bairi hiyen hin oyaw wan yoyoban isan.
29 Togesoo oo nanesootuha'e oo koba atasoo tabuaga'a, yise pukwi oo namasooana tohawiya'negase patakwetseapunne.
29 Naatu hiyen hin yoyoyoban ana maramaim yumatan botabir, ana faifuw hikwes anababatun namanamar ebowabow emamarakaw na’atube.
30 Yise waha'yoo nanana o'nosoo Te Naa yadooawabe Moses-no Elijah mee nananeadu oo-baa tabua petu. Umu punno'o patakwetseapunne.
30 Nati ana maramaim naniyan meyemeye orot rou’ab, Moses, Elijah hairi hirerereb,
31 Nanano apegeadyakwe ka Te Pabe'e besa manekwuna ka Jerusalem-wi'yoona tamme-koobatoo oo nabatsakwuna. Soo Te Pabe'e yise te magwetzoikwu.
31 mar ana marakaw bonamanamarin auman hira’iy Jesu ana bowabow iti tafaramamaim baisawarin matabir maiye isan, naatu God ana kok abisa Jesu Jerusalemamaim sinaf baiturobe isan bairi hio.
32 Soo Peter tu pupua'amu-no usumeadyakwe umu ka tupoonnese umu ka mu pihoo o konnodu patagwetseapunne mu poonne.
32 Peter ana ofonah bairi i nuhih bur hi’inu’in ufut iti sawar himatar, baise matah nuw himimisir auman Jesu biyanamaim bobonamanamar hi’itin naatu orot rou’ab bairi hibatabat hi’itih.
33 Mu Moses-no Elijah memeahookwuse, soo Peter gi ha'yoo unne-wa'ne'yoo, ka Te Pabe'e mee netamma, “Besa numme ka kemmase. Numme pihoo mu tatza nobe-dookukwu, u sumuoo mu Moses-no Elijah punno'o namesusu'mu.”
33 Naatu orot rou’ab Jesu hibihamiy auman, Peter Jesu isan eo, “Regah igewasin aki iti ama’amamaim sis tounu ana wowab, ta o isa ta Moses isan naatu Elijah isan!” Iti na’atube eo anayabin i men so’ob abisa eo.
34 Togesoo oo yadooadyakwe, soo koomeba mu haba-gakuhoo petu, umu-koobakwi manikese, mu tunakatzimodu sua'e.
34 Peter iti na’at bat eo auman sakusakuk ra’iy ana youninamaim tar sumih, naatu wanawanan hirur auman, bai’ufununayah yah birubir fafar.
35 Soo Te Naa yise koomeba naga'yoona mu yadooe mee mu netamma, “Esoo yow E Besaa Tooa, nu a netutzea. Mu sakwa a nakabetsea.”
35 Sakukuw wanawanan God eafatait eo, Iti Orot i Ayu Natu, ayu arubin imih nao’o kwananowar.”
36 Soo Te Pabe'e suu'mu yise umu-baa mani. Ka o'no umu gi haga tuukwe'e ka a namanina.
36 Iti tur hinowar in sasawar ufunamaim Jesu akisinamo batabat hi’itin. Naatu bai’ufununayah sawar abisa nati ana veya’amaim hi’itin men yait ta ana tur hi’owen awah hibofot hima.
37 Ka giba-ma'yoona mu sawekese ewa'yoo mu numu yise mu takwi.
37 Marto Jesu ana bai’ufununayah bairi hire hina oyaw an hitit, naatu nati’imaim sabuw hima’am hina biyah hitit.
38 Umu naga'yoona sumu'yoo nana yise ka Te Pabe'e meeoo netamma, “E tooa sakwa u mabesaku, oosoo tsoapayina gi besa manakwe. Oosoo e besaa tooa.
38 Orot ta sabuw rau’ay wanawanahimaim batabat e’af eo, “Bai’obaiyenayan, abifefeyani kunuw natu ku’itin, natu ta’imon maiyow!
39 Tooe hano'yoona tooe soo tsoapa oo-ma tabua'ana soo e tooa ya'eookayakwe, oobenakwatoo unu nuummaba wumayakwe.
39 Demon kakafih kaun teyey ana veya eororsair iwow ere erab awan fusifusin ekubar in erabirab biyan riririr ebiwa’an. Naatu iti na’atube i mar etei esisinaf men kafa’imo ebihamiyimih.
40 Nu umu ume nakatzimodu too'e nematzagakwuni tuungu umu yise gi oo mabu'a.”
40 A bai’ufununayah ai fefeyanih, demon nuninamih auwih, baise men karam.”
41 Soo Te Pabe'e yise meeoo mu netamma, “Mu gi e nakabetse'a tooe nu wuna'me yaa mu-baa'yoona mu gi e naka'oedyukute. Ka naatse yaatoo tzakowke.”
41 Jesu iyafutih eo, “Kwa sabuw iti boun ana veya aur baitumatum naatu ayawas etei i hibibir. Kwanotanot ayu boro bairit manin tanama abit ana’abar? A kek kubai kuna aitin.”
42 Soo naatse ka Te Pabe'e poonnese ya'eooka.
42 Kek nan auman demon kakafin kek bai rab rouw me yan re naatu ifiruruw in hub itaiy re. Baise Jesu demon kakafin kwarar tatab nun tit kek iyawas bai tamah itin.
43 Mu numu yise ka Te Naa nesookwugi.
43 Sabuw etei’imak God ana fair hi’itin hifofofor men kafaita. Sabuw Jesu abisa sisinaf isan, hibat hibifofofor wanawanan Jesu ana bai’ufununayah isah eo,
44 “Mu sakwa a tubetse soomayu ekow na'unnepu nu saa'a nakwutumakwu.”
44 “Tain kwanarub gewas tur iti anao kwananowar. Orot Natun i boro baban hinao naatu hinab sabuw umahimaim hinayai.”
45 Umu oo nakatzimodu gi oo nakasopedakwadoo ka meeoo oo unakwe. A nawatzetugu-kwa'ne umu oo nakasoobedyana ooka tu tubengukwuna nasoogwa'e ka meeoo oo unakwe.
45 Baise bai’ufununayah iti tur naniyan men hibai, tur anayabin hai notamaim ibun, naatu baibatiyin tur anayabin o nowar isan hibir.
46 Umu Te Pabe'e nakatzimodu puusoo gi nanatoge'yookute ka noo'yoo meeoo tusooyugwena, “Nu yow oo ooonakwatusoo.”
46 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim, yait orot gagamin isan hio hinan gamin matar.
47 Soo Te Pabe'e oo sopedakwatoo ka mu tusooyugwena, oosoo yise sumuoo ka tuha'akoo nabaa tzakwunukuna
47 Jesu abisa hinotanot itin, basit kek kafa’i ta bai na sisibinamaim iu bat.
48 umu pumme nakatzimodu mee netamma, “Sumuna mu no'yoona mee soonamme nu sakwa mu moohe. Soo sumu'yoo mu-matu gi maawa'ne nanasoobedyadu gi yoo tuha'a-kwa'ne saa'a mu moohedooa. Ka tuha'akoo tummatzina nu-koobatoo, ka nugatuna nuka tummatzidu-kwa'nesoo manepunne ka E Naa tuwow tummatzipunnesoo.”
48 Imaibo iuwih, “Orot yait kek kafai iti na’atube nab ayu wabu’umaim ana merar nayiy, i ayu au merar eyiy. Naatu orot yait ayu au merar eyiy i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiy. Anayabin orot yait kwa wanawanamaim wabin en kek kikimin na’atube ema’am, nati orot i gagamin.”
49 Yise soo John ka Te Pabe'e meeoo tuukwe'e, “Numme sumuoo nana poonne, ume pooha tooha-kwi tsoapa tayakwunidu. Numme yise meeoo oo netamma, ‘U sakwa gi mu tsoapa tayakwunipana ka Ne Pabe'e pooha-ma, ka gi numme tunakatzimodu-matuna.’ ”
49 John misir eo, “Regah, orot ta o wabimaim demon kakafih nununih a’itin naatu a’otan. Anayabin nati orot i men it ata kou’ayomaim ema’ama.”
50 Soo Te Pabe'e yise meeoo oo netamma, “Mu sakwa uga gi meeoo ka nana netammapana. Tooe haga tooe e nanea-ma ka tsoapa nematzagakwunidu tookwa te tummatzidu, oosoo ka gi te wohonena.”
50 Jesu iya’afut eo, “Men ina’otanimih, anayabin orot yait kwa isa men ebirakit i kwa isa ebatabat.”
51 Soo Te Pabe'e oo sopedakwatoo soo Te Naa pudusoo namatasoo oo bikwu. Soo Te Pabe'e yise meeoo tusooyugwe, “Nu sakwa ka Jerusalem-witoo mease mu numu-no nanesootuhi.”
51 Jesu au mar yen isan ana veya na kakabom auman, ana not bogaigiwas yen in au Jerusalem.
52 Susumudu tu pupua'amu-matu mooe taya ka mu wakwawa'a Samaritan mee nananeadu numu-matoo mu tutubenga tuunguna umu-baa tooikwu mee tusooyugwena.
52 Naatu kob wan iyafarih hin Samaria bar merar hitit ana efan hitayabuna tanan imaim ta’in isan.
53 Mu Samaritan numu gi Jew numu toge'yookute ka Jerusalem-wi'yoona mu paba nananesootuha'yoo. Mu oo tutayana oo wegeatooase yise meeoo oo tuukwe, “Umu wakwawa'a gi u nenabaa'yookute.”
53 Baise Samaria sabuw men ana merar hiyi hibai efan hitinimih, anayabin hiso’ob Jesu i au Jerusalem yey.
54 Waha'yoo umu Te Pabe'e nakatzimodu-matu James-no John mee nananeadu mu nakase mee ka Te Pabe'e netamma, “Tamme sakwa ka Te Naa-matoo nanesootuhi umu wakwawa'a numu sakwa natuni.”
54 Naatu bai’ufununayah orot rou’ab James John hairi iti na’atube hi’i’itin yah so’ar hio, “Regah, kukokok wairaf marane anao nara’iy iti sabuw nagurusih?”
55 Soo Te Pabe'e yise umu-tamme nakwumunase mee mu netamma, “Gi suda unnepana.”
55 Baise Jesu tatabir hairi’ika kwararih.
56 Umu yise kumma'abasoo numu-baa tooikwu.
56 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar ta hitit.
57 Ka podo-toogoo mu meadape soo nana ka Te Pabe'e meeoo netamma, “Nu tooe hano tooe u mea nu u nagenummekwu.”
57 Ef hiyen hinan naiwanamaim orot ta Jesu ana tur eowen eo, “Ayu boro ani’ufnuni o menamaim kwenan boro imaim tanan.”
58 Soo Te Pabe'e yise meeoo oo netamma, “U ka nu-no'yoona gi nobe-gakwu. Mu etza'a puu ka teepu-naga to-ga'yoo, mu hootsebaa'a punno'o sunngabe-ma nonobe-ga'yoo, pana nu yise gi nobe-ga'yoo.”
58 Jesu orot iya’afut iu, “Haruharu hai sau tema’am, naatu mamu hai batar tema’am, baise Orot Natun mare ma biyan tubaiwa’an isan aurin efan i en.”
59 Soo Te Pabe'e ka sumuoo nana meeoo netamma, “U sakwa nu-no maneka.” Soo nana yise ka Te Pabe'e meeoo nanekwegea, “Nu sakwa e naa-no nummenummese, ka oo ya'ese oo tuguse, saa'a u-no tzabekadooa.”
59 Naatu Jesu tatabir orot ta isan eo, “Kwi’ufnunu airit tan.” Baise orot eo, “Regah akokok wan i boro inihamiyu anan tamai morob inu’in anab anan ana yai imaibo ani’ufnuni?”
60 Soo Te Pabe'e meeoo oo netamma, “Meno'osoo nu-no maneka. Mu-matusoo gi tunaka'oedyukudu saa'a ka mu naa mabetseadooa.”
60 Baise Jesu orot iya’afut eo, “Murubih kwaihamiyih boro murubih taiyuwih hinaya’ih. Baise o i kwen, God ana aiwob isan kubinan.”
61 Kumma'yoosoo nana punno'o meeoo, “E Pabe'e, nu sakwa punno'o u-no manenumme; pana mooe'ugasoo nu mu e nobe-kwitusoo mu mooe tuukwekase nu u-no tzabekadooa.”
61 Naatu orot ta na maiye eo, “Regah ayu i boro o ani’ufnuni, baise wan i boro anan hinai tamai naatu taitu tuwai’inah anao tuturih.”
62 Te Pabe'e yise meeoo oo netamma, “Soo tooe haga tooe e naka'oedyukudu sakwa gi punowsoo kodyupana.”
62 Jesu iya’afut iu, “Orot yait busuruf ana me bifufubiy, naatu misir maiye bat au’uf enunutabitabir, God ana aiwobomaim boro men karam nabow.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.