Lucas 7
Te Naa Besa Unnepu (PAONT) vs AAI
1 Soo Te Pabe'e ka mu ewow numu tunedyooemakwuse, oe'yoona mease, ka Capernaum mee naneadu-wisoo kodyu petuga.
1 Jesu tur etei eo binan sabuw hinowar in sasawar ufunamaim na Capernaum tit.
2 Soo mu tukwutumadu moohedu wawa'a gi Jew numu, sumuoo ka pumme tummatzidu-matu unu soobedya. Oosoo oo tummatzidu unu tuoeyina, ya'ega'a.
2 Nati’imaim Roman baiyowayan orot ukwarin ana akirwairafin isan biyabow kwanekwan i sawow gagamin bai morobomih biwa’an.
3 Soo wawa'a gi Jew nana ka Te Pabe'e onow pupaa petugana nakase, mu Jew numu moohedu Te Pabe'e-matoo taya, oo bina ka pumme tummatzidu oo mabesaku tuunguna.
3 Baise Jesu na nati’imaim titit ana tur nonowar ana maramaim, Jew hai orot gagamih iyunih hin Jesu biyan hitit ana akir wairafin baiyawasin isan Jesu hifefeyan.
4 Umu ka Te Pabe'e-baa petugase, mee oo netamma, “U sakwa eka wawa'a nana tummatzi.
4 Basit Jew hai orot gagamih hina Jesu biyan hitit turobe’emaim hifefeyan hio, “Iti orot ana yababan i ekokok kwanekwan o baibais initin ana akir wairafin iniyawas.
5 Soo wawa'a nana tamme Jew numu unu soobedyana, ka te nanesootuhi nobe te matabuekupu.”
5 Anayabin ata sabuw isah i yabow, aki ai Kou’ay Bar wowab.”
6 Soo Te Pabe'e yise umu-no mease ka wawa'a nana nobe tzage'e mu manigase, soo tukwutumadu moohedu tu pupua'amu ka Te Pabe'e-matoo taya mee oo netammana, “Nu sukwe wawa'a. Mu Jew numu numme wakwawa'a nuutumooedu. U sakwa gi ne nobe-kwi egeapana, gi hownne'yoo.
6 Basit bairi hin, naatu hina bar hibiyubin auman, baiyowayan orot ana ofonah afa iyunih hin Jesu biyan hitit hio, “Regah aki ai of iti na’atube eo, Aisim inan a nababan, anayabin ayu men orot gagamu boro inan au bar inatit.
7 Nu gi maawa'ne'yoona, gi u-matoo mea-wa'ne'yoo. Nu u soo'oedyukute u sukwe yadooahoose, oosoo e tummatzidu besa manekwu.
7 Na’atube ayu auman taiyuwu ai’itu ayu men orot gewasu boro anan nanamaim anatit, baise akokok turawat nao au akir wairafin boro nayawas.
8 Nu punno'o ka numu nanemadunagadyina sopedakwadoo. Nu puu ka nu-koobatusoo unnetoosoo manakwe.”
8 Anayabin ayu auman baiyowayah orot isah, au fair ema’am, orot ta aniyun anao, ‘Ni’imaim kwen.’ I boro nan, naatu orot ta isan anao, ‘Iti’imaim kuna.’ I boro nan, naatu au akir wairafin orot ta isan anao, ‘Iti kusinaf.’ I boro nasinaf.”
9 Soo Te Pabe'e ka meeoo na'unnedu nakase, mee ka ewow numu netamma, “Yow yise soo nana tubetse tunaka'oedyukudu. Tooe gi tamme Jew numu-matu pana unu tunaka'oedyukute.”
9 Jesu iti orot ana tur nonowar ifofofor men kafaita, naatu tatabir sabuw hi’ufunun bairi hinan iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen Israel wanawananamaim ama areremor, men kafa’imo orot ta ana baitumatum iti na’atube aitinimih.”
10 Ka tukwutumadu moohedu pupua'amu ka oo nobe-witoo kodyukase, soo oo tummatzidu mooasoo besa manepu.
10 Imaibo orot kob nayah himatabir maiye hin bar hititit, akir wairafin yawas ma’am hi’itin.
11 Oogow mooo'a soo Te Pabe'e umu tunakatzimodu-no yise ewa'yoo numu punno'o umu-no ka Nain mee naneadu-kwitoo kemmana.
11 Nati ufunamaim sabuw rau’ay gagamin na’in, naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar wabin Nain imaim hitit.
12 Sumu'yoo tooebetse ka mogo'ne penebe dooa ya'e. Soo oo pea o'nosoo tu kooma ya'ekupu. Ewa'yoo umu oo pea nonopua'amu oo-no mea ka tu tooa oo nomatugugakwuse.
12 Jesu na bar merar ana fur awan titit auman, kwafur babin natun orot ta’imonamo morob, sabuw rau’ay gagamin na’in kwafur babin hibai hirerey auman natun hi’abar hititit bairi hitar.
13 Soo Te Pabe'e ka mu wegease ka kadoo'oo manidu pea tutuha oo soobedyase mee oo netamma, “Gi yagapana.”
13 Jesu nuw kwafur babin i’itin ana maramaim dogoron wanawanan yababan awankaratan naatu kwafur isan eo, “Babin men inarerey.”
14 Soo Te Pabe'e yise ka ya'edu tzamahoose, mu oo tzagwuudu yise konno pebu'ahoo. Soo Te Pabe'e ka ya'epu tooebetse'e mee netamma, “Yotsehoo.”
14 Imaibo na sabuw biyah tit eof ir sum butubun, sabuw orot hi’abar hinan hinutanub hibat, Jesu orot murubin isan eo, “Orot boubun kumisirimih ayu ao!”
15 Soo tooebetse katuhoose yadooakooha. Soo Te Pabe'e punowsoo nobe-kwitoo mu taya.
15 Orot murubin inu’in yawas misir mare ma tur eo. Jesu nawiy hairi hin hinah itin.
16 Mu numu o konnopunnedu meeoo nana'unnekooha, “Uune! Esoo togesapa unu pooha-ga'yoo. Soo Te Naa te sootuhina, eka unu pooha-gakoo tu yadooawabe, tamme-matoo tayapu.”
16 Sabuw etei orot murubin yawas mimisir hi’itin hai bir ra’at baise God ana merar hiyi wabin hibora’ara’ah hio, “Dinab orot fairin anababatun wanawanatamaim tit! God ana sabuw baiyawasih isan na!”
17 Mu numu yise oo nanatuukwekooha ka Te Pabe'e manipu, o'no yise no'yoona numu ka teepu-koobakwitu ka Te Pabe'e-witu naka, mu numu mana tzatzage'e-witu teepu-ga'yoo tooe.
17 Jesu iti sisinaf ana tur ra’at tafaram Judea wanawanan hima’am etei hinowar na’atube tafaram nati sisibinamaim hima’am auman hinowar.
18 Mu John pupua'amu ka John tuukwe'e no'oko ka Te Pabe'e mane-kwitu.
18 — ausente —
20 — ausente —
20 Iti na’atube eo imaibo hina Jesu biyan hitit ana tur hi’owen hio, “Aki John Baptist o baibatiyimih iyafari ana, imih akokok inao ananowar, John o isa eo anonowar o iti ina, o aki boro orot ta isan anama anakaif.”
21 Ka oo-baa pepetugase, soo Te Pabe'e no'obatusoo tuoegoedu numu mabesakute: tsoapagoedu, gi tubootabuedu, tooe hownnekoo tooe tuoebu.
21 Nati ana veya’amaim Jesu sabuw maumurih na’in hai sawow yumatah ta ta, naatu demon kauh hiyen hima hibiwawa’anih etei biyawasih. Naatu sabuw moumurih na’in matah fim iwa’an matah higewasin hinuwanuw.
22 Soo Te Pabe'e mu nanekwegea, “Mu sakwa ka John tuukwe ka mu poonnena, mu nakana tuwazoo: ka umu gi tubootabuedu numu tubootabue manese, mu toyomodu numu besa momona, mu gi nakatawagadu numu nakatage mu manese, mu numu uagoedu besa manese, mu tuipu numu namayodase, yise ka mu tutuha manedu numu ka Te Naa besa unnepu mu tuukwe.
22 Imih Jesu John ana bai’ufununayah iyafutih eo, “Kwamatabir kwan abisa kwa’i’itah John ana tur kwa’owen. Sabuw matah fim higewasin tinuwanuw, ah kafikafirih higewasin hibat tereremor, kokom ani’anih biyah igewasin, tainih gugurih higewasin tur tenonowar, naatu sabuw morobone abiyawasih, tur gewasin i yababan sabuw isah abibinan.
23 Pana mu ka ooosapa e naka'oedyukuna, gi nu-ma nasookwina, mu nasootuhikwu.”
23 Sabuw iyab erekasiy auman ayu tibitutumu i boro men baigegewasin hinab!”
24 Ka mu John pupua'amu kokodyukase, soo Te Pabe'e ka John-witu mu numu tuukwe'e, “Ka o'nosoo nuga-kobenasoo, ka oona giba-ma umu uga ka John-baa petugayakwe. Soo John gi waha-tamme tusooyugwedu nana.
24 Kob nayah himatabir John isan hinan ufut, Jesu tatabir sabuw rau’ay gagamin hina hima’am ibatiyih eo, “Arar yan John abisa sisinaf itinamih kwatit kwan? Kotar wadar bi’inuwas itinamih kwan?
25 — ausente —
25 Abisa itinamih kwatit kwan? Orot sawar wairafin e’abur gewas ma’am itinamih kwan? En anayabin sabuw hai abur gewasin i bar gewasihimaim tema’am.
26 — ausente —
26 Imih kwao anowar. Abisa itinamih kwan? Dinab orot? Turobe, baise a tur ana’owen, iti orot i dinab oro’orot etei tafahimaim.
27 Soo John ka Te Naa poena'ewabe. O'nosoo ka John-witu nabotugu soo Te Naa mee e netamma,
27 Anayabin John isan, God iti na’atube eo Buk Atamaninamaim hikirum,
28 Soo John no'oko numu ooonakwa besa'yoo. Pana saa'a no'yoona numu nu-toohatu, ka John ooonakwasoo nasootuhikwu.”
28 Jesu iban eo maiye, “‘Tur anababatun a tur ao’owen, baibin hitatoub wanawanahimaim, orot men yait ta John natabirimih. Baise orot ta God ana aiwobomaim taiyuwin bikafai i John natabir.”
29 Ka mu numu mu tuma'emukwadu mee nananeadu-no ka Te Pabe'e John besa oo nemadabu'e, umu besa sokwama ka baa-wi pumme oo matzakadyakwe. Umu meeoo, “Soo Te Naa tubetse besa'yoo.”
29 Sabuw etei, kabay o’onayah auman tur hinonowar ana maramaim, hiorereb God ana ef i turobe mutufurin, anayabin iti sabuw etei’imak i John bapataito itih.
30 Pana umu nanesootuhibu numu tunedyooedu gi nanekwahana, ka John baa-wi namatzaka tuunguna, ka Te Naa pumme netamma-kwa'ne.
30 Baise Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah God abisa sinafumih kokok i hikwahir men hisinaf naatu John ana bapataito hikwahir.
31 Soo Te Pabe'e yise meeoo, “Nu mu gi tunaka'oedyukudu-kwitu mu tuukwekwu.
31 “Imih sabuw iti boun tema’am hai itin boro abisa’amaim anayai anao? Hai itinin i mi’itube?
32 Mu mu doodooake-wa'ne gi besa mu pupua'amu-no tuate'a. Mu pupua'amu sumuna mee unakwe, ‘Numme mu tunekwukukwu, mu saa'a nugagonno. Pana mu gi nuka.’ Mu pupua'amu yise mee tuwazoo mu netammakwu, ‘Numme ka suda mu sokwama, mu-no sagwikwu, pana mu gi sagwa'e.’
32 Sabuw hai itinin i Kek gidigidih urababan tefafafow na’atube. Kek turih boro turahinah isah hio, ‘Aki tabin ana douduf arabirab baise kwa men kwabenabenamih. Naatu aki morob ana ew atatabor, baise kwa men kwarerereyamih.’
33 Soo John ka petuse, gi tuka, gi tuwazoo atsa baa hepe. ‘Soo John numu sukwe poohadu,’ mee mu.
33 John Baptist nan ana veya’amaim yohar bay, harew fokarih men eaa tomatom, naatu kwa kwao, ‘Iti orot i demon kaun hiyen!’
34 Ka nuka mu-baa petugase, nu tukana, hepe, mu yise e nesootzema mee unnena, ‘Oosoo nana ewa tukana, sukwe baayina, umu tuma'emukwadu pupua'amu-gana.’
34 Baise Orot Natun na bay harew eaa tomatom kwa kwao, ‘Iti orot i ana bay aa naatu ana harew tom kakafin, kabay o’onayah naatu sabuw bowabow kakafih sinafuyah hai begon!’
35 Umu sokwamadu numu ka Te Naa unnepu nakasopedakwadoona, ‘Besa'yoo,’ mee unnekwu.”
35 Baise God ana ukwar rerekab i sabuw iyab hikok tebaib isah ebiturobe.”
36 — ausente —
36 Pharisee orot ta wabin Simon Jesu ifefeyan na ana baremaim hairi bay aa isan, basit Jesu na orot ana bar run hairi hima bay hi’aa.
37 — ausente —
37 Babin ta bowabow kakafin wairafin nati bar meraramaim ma’am, Jesu Pharisee ana baremaim ma bay eaa ana tur nowar, basit re kibub wabin alabaster kabayamaim hikwak biya rarouw yamurin gewasin hisuwai batabat bai na
38 Soo mogo'ne yise yagana, ka oo kuku-koobatoo yaga pasawehoo. Yise meatzedose tu tzopuhu-ma oo mabasakuse, oo kuku mootuhikwuna'e, yise ka besa kwanadu nakwana'a oo kuku-koobatoo totsakwatese oo mawo'nge.
38 Jesu ufunane bat, anamaim rerey maturin re an hihuruf, naatu kwafure aribunamaim Jesu an sasam naatu an mamay. Imaibo raiy bai Jesu anamaim isuwai re.
39 Soo Simon ka mogo'ne yoo ka Te Pabe'e sootu'nagana poonnena oo sootu'adyina meeoo oo soobedya, “Esoo Jesus tookwa gi ka Te Naa pooha hee-ga'yoo. Masoo sakwa ka Te Naa pooha uga hee-gana soo oo pooha oo sopedakwadookwu, ka mogo'ne suta'yoona, o'no masoo sakwa uga gi ka mogo'ne natzamakupana.”
39 Iti na’atube sisinaf Pharisee orot i’itin ana maramaim, nuhinamaim not eo, “Iti orot dinab mowan na’at iti babin ebubutubun boro taso’ob, naatu boro taso’ob iti babin i yait, anayabin iti babin i bowabow kakafin wairafin!”
40 Soo Te Pabe'e yise ka Simon soonammena pooha sopedakwadoo, meeoo yise oo netamma, “Nu besasoo u tuukwekwu.” Soo Simon yise ka Te Pabe'e mee netamma, “Ha'yoo u e tuukwekwu?”
40 Naatu Jesu eo, “Simon, ayu tur ta anao inanowar.” “Bo i aisim bai’obaiyenayan. Kuo anowar.”
41 Soo Te Pabe'e oo nanekwegease meeoo, “Waha'yoo numu puu ka sumuoo numu nakutzikute. Sumu'yoo ewatse'e oo nakutzikute, sumu'yoo punno'o huutse'e oo nakutzikute.
41 Jesu eo, “Orot rou’ab hin orot ta kabay wairafin biyan kabay isan hifefeyan, basit orot 500 kina bai orot ta itin naatu 50 kina bai orot ta itin.
42 Umu waha'yoo yise gi hownnekoo oo tumanagakute. Soo mu kutzidu yise mee mu netamma, ‘Nu ka nuka mu nakutzikuna soomu'wakwu.’ Hanotu umu-matu yise unu oo soobedyakwu ka besa pumme oo sootunagase?”
42 Baise ana maramaim orot hairi aurih men karam boro orot kabay wairafin ana kabay wan hitay, imih orot kabay matuwan turan hairi’ika wabih bosairen. Imih orot menatan isan i ana yabow ra’at?”
43 Soo Simon yise ka Te Pabe'e meeoo nanekwegea'a, “Soo ewa oo nakutzikudu, mee tuwa nu.”
43 Simon Jesu iya’afut eo, “Anotanot orot nati kabay gagamin baibine.” Imaibo Jesu Simon iu, “Nati kuo i turobe.”
44 Soo Te Pabe'e ka mogo'ne-tamme nakwumunase, ka Simon meeoo netamma, “Nu ka u-baa petuse, u puu gi ka pukwi e tabatsagakwuna e bawununakute. Esoo mogo'ne puu ka e kuku tu yagapu-ma pakedyase yise ka tu tzopuhu-ma a mabasakute.
44 Imaibo Jesu tatabir babin isan Simon iu, “Iti babin i’itin? Ayu ana o a bar atit o men au sauwin isan harew iyai’imih, baise iti babin maturinamaim au sauw naatu aribunamaim au sasam.
45 Esoo mogo'ne puu ka besa nu-matoo soonammese e kuku mootuhikwuna'e, u puu gi e mootuhi ka ha'oo besa nu-matoo soonammena ka e petuse.
45 O men au merar iyi imamayu’umih, baise iti babin a bar aruruka busuruf au mamay men ihamiyimih.
46 Ka besa kwanadu nakwanana e kuku-koobatoo totsakwate e kuku onokoo mawonge u puu yoohoo-ma sapa gi e tzopuhu mahane.
46 O men olive iroro’onamaim aribu isuwei’imih, baise iti babin raiy yamurin gewasin au’umaim isuwai re.
47 Tooe masoo mogo'ne ewa tuma'emukwakepana, nu yise ka oo tuma'emukwapu soomu'wakwu, masoo ka unu e soobedyana. Nu ka mu numu tuma'emukwadu tuma'emukwana soomu'wa. Susumudu numu ka sagwane tuma'emukwana mee nasooyugwena gi unu e heesoobedya.”
47 Imih anababatun a tur ao’owen, iti babin ana bowabow kakafin maumurih na’in etei’imak anotanot tawiyen, anayabin ana yabow gagamin na’in ayu itu. Baise orot yait ana bowabow kakafin kikimin anotanotawiyen i ana yabow kikimin.”
48 Soo Te Pabe'e yise ka mogo'ne meeoo netamma, “Nu no'oko ume tuma'emukwana soomu'wa.”
48 Imaibo Jesu babin isan eo, “A bowabow kakafih etei i anotanotawiyen.”
49 “Haga esoo numu tuma'emukwana soomu'wadu mee naneyugwedu?” mee mu numu tuka aatadu nanatubengu.
49 Sabuw afa bairi hima bay hi’aau, hibusuruf taiyuwih hibabatiyih, “Iti i abi’orot bowabow kakafih notawiyenayan.”
50 Soo Te Pabe'e yise ka mogo'ne meeoo netamma, “U ka nuka naka'oedyukuse u namagwetzoikwu. Besa sapa manena mea.”
50 Baise Jesu babin isan eo, “O a baitumatumamaim iyawasi tufuwamaim inatit inan.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.