Lucas 5

Te Naa Besa Unnepu (PAONT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Soo Te Pabe'e yise ka banunadu Gennesaret mee naneadu-kumaba wununa, ewow numu Te Naa unnepu tunedyooedyakwe. Ewa'yoo numu oo na'oonnakwi manepunne ka Te Naa unnepu soonakana.
1 Veya ta Jesu Genesaret harew kukuf rewarewan batabat sabuw rou’ay gagamin na’in God ana tur nowaramih hinahinah hina biyan hitit.
2 Waha'yoo sake o. Mooasoo soo mu tuukwidu Simon mee naneadu-no ka sake-wi'yoona tsebooese, ka puma tu tuukwina tzabazagadyakwe.
2 Naatu nati dones yanamaim siy bowayah hai wa rou’ab hitain hiyen hi’inu’in Jesu itah, baise siy bowayah hin hai buwat hisasouwen.
3 Soo Te Pabe'e ka Simon sake-wi tsebooese, oo natzemange tuungu sagwane ka bakumanatoo. O'no oweoo ka sake-wi soo Te Pabe'e katuna ka Te Naa unnepu numu tunedyooe.
3 Jesu wa nati awar hibatabat wanawanahimaim Simon ana wa bai afe’en yen mare iu inatait tetenane rouw. Naatu Jesu mare sabuw rau’ay gagamin ma i’obaibiyih. Jesus wa efe’en ma sabuw ebi’obaiyih|alt="Jesus teaching from boat" src="CN01705B.TIF" size="col" loc="Luk 5.3" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.3"
4 Ka mu numu yadooemakwuse, soo Te Pabe'e ka Simon mee netamma, “U sakwa ma tookapu baa-ga-witoo natsenooyooe ka puma mu tuukwina ka baa-witoo tzasawekuse, mama tuukwina tutzakadukooha.”
4 Bi’obaibiyih ufunamaim, Simon iu, “A’wa kukutait itit taiyomaim a sabuw bairi buwat kwaya kwaway.”
5 Soo Simon yise ka Te Pabe'e meeoo netamma, “Nu u nakabetseakwu tooe mooasoo numme togawano too'e tuukwise sapa gi hemma tzaku'a.” Umu yise ka Te Pabe'e netamma-kwitu wukwihoo.
5 Simon eo, “Regah, fai manin buwat aya ama’am mar to men kafai siy ta eon, baise o kuo’o imih boro anasinaf.”
6 Tubetse ewa'yoo pakwe yise natzakadu, soo puma mu tuukwina yise natakebu'e.
6 Basit, buwat hitaiy re, siy batabat wanawanan run buwat kafa’imo tatakweb.
7 Umu ka mu tu pupua'amu James noko John mee nananeadu ka sumuoo sake-witu namatoo bise, mu natummatzi tuungu. Mu James-no John ka umu-baa pepetuoogase umu namekoosoo ka mu sake kaanokuhoose, mu sake yise nano too'e patatsopedihoo.
7 Turahinah wa ta afe’en hima’am na baibaisih isan himan, naatu turahinah hina bairi siy hibow wa rou’ab hiwan yen awah karatan, wa hairi kafa’imo hita’unun.
8 — ausente —
8 Abisa matar Simon Peter i’itin ana maramaim Jesu nanamaim sun yowen re eo, “Regah, kwihamiyu sa’ab kwen, ayu i bowabow kakafin wairafu.”
9 — ausente —
9 Naatu Simon ana ofonah bairi siy moumurih na’in hibowabow isan hifofofor men kafaita.
10 — ausente —
10 Zebedee natunatun James naatu John hairi auman hifofofor men kafaita (Simon ana ofonah).
11 Umu yise no'yoona ka bakumana petuse, Simon, James yise John no'oko ka tu hemma matusookwunise ka Te Pabe'e nakatzimodu mane.
11 Naatu wa hibow hirun dones yan hitain hiyen, sawar etei’imak hihamiyen himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.
12 Umu yise ka Te Pabe'e-no meana ka numu nogadu-kwi petuga. Sumu'yoo nana unu tookoo uayidu onona, ka Te Pabe'e-baa petugase oo nanetsagwayina meeoo oo netamma, “U sakwa e mabesaku ka meeoo soonammena.”
12 Ana veya ta Jesu tafaram ta in orot biyan kokom ani’anin ma bi’akiramaim tit. Orot Jesu i’itin ana maramaim tit nanamaim sun yowen ifefeyan eo “Regah inakokok na’at basit iniyawasu!”
13 Soo Te Pabe'e Jesus yise oo-ma pooha matuguse mee oo netamma, “Nu u mabesakukwu, u besa manekwu.
13 Jesu uman bora’ah orot butubun eo, “Ayu akokok o inayawas!” Iti na’at eo mar ta’imon orot biyanamaim kokom etei na’am in sawar.
14 Ka besa manese. U sakwa ka mu Jew numu nanesootuhiwabe natzapoonnekuse ka Moses tamme tunetamma-kwa'nesoo ka Te Naa tuwuniku ka te tookoo uayina namabesaku-kwitoo. Gi saa'a mu numu tuukwepana ka ume e mabesakuna.”
14 Jesu orot eofafar eo “Men sabuw hai tur ina’owen, baise, inan a firis biyan inatit biya nanutitiy na’itin. Imaibo Moses iu’uwi na’atube Regah isan sibor inayai, saise sabuw hina’itin hinitumatum o biya i turobe igewasin.”
15 Ooonne'yoopana soo nana ka besa manise ka mu numu tuukwekooha ka Te Pabe'e-witu, yise ewa'yoo numu tuoegoedu oo takoona petu ka besa tu manekwuna sookwina.
15 Baise Jesu ana tur ra’at tasasar tit etei’imak hinowar, sabuw rau’ay gagamin na’in hina ana tur hinowar naatu baiyawasih isan hifefeyan iyawasih.
16 Soo Te Pabe'e yise kwinga'a numu-wanatoo mease nanesootuha'e.
16 Baise mar etei Jesu efan nautanubinamaim akisinamo ma yoyoban isan en ema eyoyoyoban.
17 Saa'a soo Te Pabe'e ka mu numu tunedyooedyina ka Te Naa-witu. Susumudu naana ka mu numu Jew tumayohona numu tunedyooedu, susumudu yise mu nanesootuhibu tunedyooedu-nagatu Pharisee mee nananeadu mana kwinga'akwitu too'e petugase oonow aata'a. Soo Te Pabe'e Jesus ka Te Naa Besa Pooha-ma numu mabesakudyakwe.
17 Veya ta Jesu binan sabuw hima hinonowar wanawanahimaim i Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hina hima tur hinowar. Iti sabuw i tafaram Galilee naatu Judea wanawanan bar merar tata’ane hina, naatu Jerusalemane auman hina. Nati ana maramaim yawas ana fair Regah biyanane i na Jesu biyan tit sabuw sawusawuwih baiyawasih isan.
18 Huu'yoo nanana kapa-wikoo ka gi yutsungadu numu tzakwuhuna petuga. Umu ka Te Pabe'e-matoo napoohameapana,
18 Sabuw afa orot an uman Kafikafirin hibai emo’em hiwan hi’abar hina, hikok kwanekwan bar wanawanan hitarun Jesu nanamaim hitayare.
19 ewow numu ka nobe-wikoo umu gi hownnekoo oe tzoonoo'a. Umu yise ka nobe-kooba tupoyase oo-koobatu tzatawagase ka kapa-nokosoo tobongo ka tuoeyaedu tzakweku ka Te Pabe'e-kobenatoo.
19 Baise sabuw i ra’at kwanekwan men ana mahar ta ma boro orot hitab hitarun. Imih hibai hiyen bar faifiy afe’en hiyare, kabay hibosaisiren sou hikuyouw imaim orot emo’em auman hiruru sabuw hima’am hai founafoun ra’iy, Jesu ma’am nanamaim tit. Orot kwafe’en faifiy wan hitarakwib orot an uman kafilafirin hruru ere’er|alt="men making hole in roof for paralytic" src="CN01686B.TIF" size="col" loc="Luk 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19"
20 Soo Te Pabe'e oo sopedakwatoo ka mu nanana puu-ma unu nasoonatza'e yise ka gi yutsungadu nana meeoo netamma, “E pua'a, nu ka u tuma'emukwana soomu'wakwu.”
20 Jesu iti sabuw hai baitumatum itin basit orot isan eo, “Au begon o a bowabow kakafih i anotanotawiyen.”
21 Umu Jew numu tunedyooedu mu Pharisee mee nananeadu-no o aatadu mee tusooyugwe manepunne, “Esoo hayoo suda na'unnedu unni. Masoogina Te Naa mee nasooyugwe. Soo Te Naa suu'mu ka numu tuma'emukwana soomu'wa.”
21 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah hima’ama taiyuwih hio, “Iti orot i menatan God ebi’ib? God akisinamo boro bowabow kakafih nanotawiyen.”
22 — ausente —
22 Abisa hinotanot Jesu so’ob basit iuwih, “Kwa dogor wanawanah not kakafih nati na’atube aisim kwanotanot?
23 — ausente —
23 Ef menatan i hamehamen, ana bowabow kakafih notawiyen isan anao, i hamehamen o misir bat remor, isan anao i hamehamen?
24 Mu yise oo sopedakwadookwu nu eka teepu-kooba ookow poohabe hee-ga'yoo ka mu numu tuma'emukwana e soomu'wana.” Soo Te Pabe'e yise ka nana gi yotsungadu meeoo netamma, “Wunuoose ka u kapa nobe-witoo tzakwuka.”
24 Baise ayu anasinaf kwana’itin saise kwanitumatum. Orot Natun i God eonowah tafaramamaim sabuw hai bowabow kakafih notawiyen isan.” Basit Jesu orot an auman kafikafirin isan eo, “Kumisir a emo’em kubai a ubar kwen!”
25 Soo nana ka tu kapa tzakwuhuna nobe-kwitoosoo meana, ooosapa meeoo unneno'o, “Te Naa tubetse besa'yoo.”
25 Orot mar ta’imonamo nahifunik inu’in misir ana emo’em bai e’abar tit God ana merar yi bora’ara’ah auman ana ubar in.
26 No'yoona mu numu oo soo'oedyukuna meeoo punno'o, “Te Naa tubetse besa'yoo. Numme nanabesa namanedu yaa tabeno poonne. Numme gi hannano'o yooonnekoo poohabe poonnedu.”
26 Sabuw etei’imak hima’am hifofofor men kafaita, yah birubir fafar auman, naatu God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio, “Ina’inan iti men na’atube ta’i’itin efa’efanin bounabo matar taitin.”
27 Sumu'yoo nana Levi mee naneadu ka oonow putoogoo numu tzoonooadyakwe mu numu tunekwina tumasumudoodyakwe. Soo Te Pabe'e ka oetoo meana ka o oo katu oo poonnese yise meeoo oo netamma, “U sakwa umu-no nu-no manenumme.”
27 Iti ufunamaim Jesu tit in orot kabay o’onayan wabin Levi ana bowabow baremaim ma’am itin basit isan eo, “Kumisir ayu kwi’ufnunu.”
28 Soo Levi yotseoose, oo-no tzabeka.
28 Levi ma’am misir sawar etei’imak ihamiyen Jesu i’ufunun.
29 Ka Levi nobe-wi'yoona paba natabetuka yise saa'a soo Te Pabe'e ka Levi nobe-witoo oo-no mea mu Pharisee mee nananeadu tuka. Ewa'yoo numu tumasumudoodu o, tuma'emukwadu mee nananeadu umu-no tuka.
29 Levi baitab gagamin ta ana baremaim Jesu isan itab, Levi ana ofonah bairi hai bowabow ta’imon naatu sabuw afa auman hiru’ay.
30 Mu Pharisee ka Te Pabe'e umu-no tuka oo poonnese, ka umu oo nakatzimodu nesootzemana meeoo mu netamma, “Umu gi toge manakwe umu-no tuka, umu tumasumudoodu mu nanumu suda dyugwedu.”
30 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah himisir higam Jesu ana bai’ufununayah hibatiyih, “Kwa aisim nati kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sabuw bairi kwama kwa’aa kwatomatom?”
31 — ausente —
31 Jesu iyafutih eo, “Sabuw iyab gewasih adanafur orot men tekokok, baise sabuw sawow wairafih adanafur orot i tekokok.
32 — ausente —
32 Ayu i men sabuw gewasih bow dogoroh baikitabirin isan anamih, baise sabuw bowabow kakafin wairafih.”
33 Umu Pharisee nanesootuhidu naana yise ka Te Pabe'e meeoo netamma, “Umu John nakatzimodu ka numme Pharisee-no gi tukapana nanesootuhiyakwe. How yise umu ume nakatzimodu gi punno'o ooosoo tumatugu?”
33 Sabuw afa Jesu hibatiy hio, “John ana bai’ufununayah i mar etei teyohar teyoyoyoban naatu Pharisee hai bai’ufununayah i na’atube tisisinaf, baise o abai’ufununayah i hi’aa tetomatom.”
34 Soo Te Pabe'e mee mu nanekwegea, “Nu togesoo umu-no'yoona, pudu nodukwadoodu-kwa'ne umu puu ka nanano'yoona besa sokwama.
34 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot tabin boubun ana sabuw a baitab isan hinaruru’ay boro na’uwih aamoromorob hinamatabir maiye hinan? Men karam.
35 Pana pudusoo nu gi umu-no'yookwu, o'no yise saa'a umu e nakatzimodu gi tukapana nanesootuhikwu.”
35 Baise veya ta tabin boubun orot boro hinabosair sa’ab nan ana sabuw nihamiyih, imaibo i boro hinayohar.”
36 Soo Te Pabe'e ka mu tunedyooena mee tuwazoo mu tuukwe, “Ka oohoo a manepunne mu gi hownnekoo ka mu numu pudu tumayohope no'oko ka mumme putoogoo mooa tumayohope-noko mayua-wa'ne'yoo. U pudu wanapu ka mooa wanapu-ma dotsanase, oosoo gi toge tubuakwu.
36 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Men yait ta faifuw boubun e’afuw faifuw atamanin fitimih, nati na’atube nasinaf faifuw boubun boro natakweb. Naatu faifuw boubun hinab atamanin hinafitifit ana itinin boro men gewasin.
37 — ausente —
37 Na’atube men yait ta wine boubun bai wine atamanin ana kibubumaim ririmih. Anayabin wine boubun ana kibub inab atamaninamaim inaririr wine boro nara’at kibub atamanin natafofor naatu wine nasuwa nare.
38 — ausente —
38 Imih wine boubun ibo kibub boubunamaim tiririr.
39 Pana mu numu ka mumme e pudu tumayoho tuunguna gi nakabetzape. Mu ka mummesoo mooa tumayohona soonoyugwena. Mu ka mooatupu atsa tutza'emukwa baa hebedu numu-wa'ne'yoo. Oosoo puu gi pudu atsa tutza'emukwa baa petzape oosoo meeoo, ‘Soo mooatupu atsa tutza'emukwa baa besa kamma.’ ”
39 Baise men yait ta wine atamanin tomatom ufunamaim wine boubun tom isan kokomih, aiyab. Anayabin nati orot iti na’atube eo, “Wine atamanin i gewasin anababatun.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.