Lucas 19

Te Naa Besa Unnepu (PAONT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Soo Te Pabe'e ka Jericho mee naneadu-too meana.
1 Jesu na Jericho tit naatu nati bar merar wanawanan remor inan,
2 Sumu'yoo nana besa manepunnedu Zacchaeus mee naneadu ka tumasumudoope nemadunagadu oonow.
2 basit nati’imaim orot totobuyoy wairafin wabin Zakias, kabay o’onayah hai orot ukwarin ma’am tit.
3 Ka Te Pabe'e soopoonne pana gi oo poonne. Nagutza ewatseoo mu numu ka meetze'e oo wunu.
3 Kok kwanekwan Jesu ana yumat ta’itin, baise i orot kabumin sabuw rou’ay gagamin na’in nan hisumisum i men karam boro Jesu ta’itin.
4 Ka sunngabe-ma tuboyahoo ka Te Pabe'e tu kumi meakwuse.
4 Naatu sabuw aunah i’iyon nunuw in ai sycamore afe’en yen mare ma Jesu nan ta’itinimih, anayabin Jesu ef nati’iwat inan.
5 Soo Te Pabe'e ka sunngabe-toohakwi meana anguse ka Zacchaeus poonnese mee oo netamma, “Yabeupu wueke nu u-baa'yookwu yaa tabeno.”
5 Baise Jesu na nati ai anamaim titit ana veya an kutan bat, naatu ai afe’en nuw ra’at eo, “Zakias saise kura’iy, anayabin ayu akokok boun o abaremaim airit tanama.” Jesus Zachaeus ai afe’en ma’am isan eafa’af ra’at|alt="Jesus talking to Zachaeus in tree" src="CN01776B.TIF" size="col" loc="Luk 19.5" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.5"
6 Zacchaeus besa soonammese wuekese ka Te Pabe'e tu nobe-kwitoo bika.
6 Zakias matan kabiy kayam rena haw tit, kawasa auman Jesu ana merar yi
7 Mu numu ka Te Pabe'e nesootzemakooha mee oo netamma, “Soo Jesus ka tuma'emukwadu-baa'yookwu.”
7 Sabuw etei’imak hi’i’itin men hiyasisir naatu higam hio, “Iti orot i bowabow kakafin wairafin ana nanawan orotomih matar hairi tenan ana bar.”
8 Soo Zacchaeus ka Te Pabe'e mee netamma, “Nu naamookwitu ka e hee-ga-matu mu tutuha manedu numu namadeakwu. Nu ka mu numu e tutuhana watsu oo-koobakwi nu oo makodyukudooa.”
8 Zakias misir eo, “Regah ayu i boro au sawar founafoun ana kuru’um turin yababan wairafih anitih, naatu sabuw iyab aifufuwih hai sawar abowabow boro hai sawar tafanamaim matah kwakwafe’en auman anaya’abar anitih.”
9 Soo Te Pabe'e yise meeoo, “Yaa tabeno-manakwana u ka u dooamu-no namagwetzoikwu. Yaa tabeno u Te Naa tooa manekwu.
9 Jesu misir Zakias iu, “Boun iti baremaim God ana yawas natit orot ebiyawasi, anayabin iti orot auman i Abraham uwan ta.
10 Nu yaa teepu-koobatoo nataya tuma'emukwadu magwetzoikwuse.”
10 Orot Natun i sabuw iyab hikasiy tema’am nuwihih bow naatu baiyawasih isan na.”
11 Mu numu ka Te Pabe'e nakapunnena, “Soo Te Pabe'e mooasoo ka Jerusalem tzage'e oosoo ka o petugase soo Te Naa mu numu-kooba katuna mu moohekwudu ka Te Pabe'e mayugwekwu,” mee mu numu sokwamapunne. Soo Te Pabe'e mu sokwamana sopedakwadoo yise mee mu netamma, “O'no umu oo nakasopedakwadookwu gi meno'osoo namanikwudu nu saa'a numu moohekwudu.”
11 Jesu na Jerusalem tit biyubin auman, sabuw abisa Jesu eo hinowar hinan hinotanot i God ana aiwob iti boro’omo tatit ana naniyanabe, baise Jesu i kofan maiye oroubonamaim iuwih eo,
12 — ausente —
12 “Ana veya ta orot gagamin tafaram ta’amaim roubinin aiwob baitin, imaibo matabir maiye isan in tafaram ta ef yok na’in imaim tit.
13 — ausente —
13 Baise na isan bobobunabuna ana veya, ana akirwairafih etei 10 e’af hina gold taita’imon faramih naatu iuwih. ‘Kabay iti abit kwanab, imaim kwanama kwanabowabow ayu ana matabir.’
14 Soo numu-kooba katudu yise mea susumudu mu numu otuoo ka nana gi petzabena sumuoo numu taya ka no'oko numu-kooba katudu-matoo mee oo tunetammakute, ‘Gi ookow nana ka numme-kooba katukwudu nemayugwepana, numme gi oo petzape.’
14 Baise i taiyuwin ana tafaram sabuw hifa’ifai naatu men hikok nati orot ti’aiwob, imih sabuw hiyafarih hin hitit hio, ‘Aki men akokok iti orot aki isai ni’aiwob.’
15 Pana oosoo numu-kooba katudu naneyugwese yise punowsoo kodyukakwu. Ka petugase, ka umu pumme tummatzidu nabatoo bi. ‘Howgena umu e tuma'ewaku?’ mee soonammena.
15 Baise nati orot aiwob hitin naatu matabir na ana bar tit. Imaibo ana akirwairafih iyab kabay bitih hina hitit ibatiyih, kok taso’ob, kabay itih hibowabow baibi’ab tafan hiya’abar hibow.
16 Soo mooe'ugasoo oa tupe nageadu oo-baa petuse
16 Orot ta wan run eo, “Regah ayu au kabay itu ama abowabow tafan i ten hiya’abar abai.’
17 mee oo netamma, ‘U sumuoo oa tupe e gea nu oo ma'ewase meno'o yise nu sumumano (10) u makodyukukwu.’ Soo numu-kooba katudu yise mee oo netamma, ‘U tubetse besa manepu-ga'yoo. U besa e tumatugukupu ka sumuoosoo ume e gease. Meno'o yise nu besa u sootunagakwu, nu sumumano (10) nanakumma'akoosoo numu-kooba u nemadabuekwu.’
17 Ana regah eo, ‘O i bowayan orot gewas, au bowabow kikimin abit ikaif gewas, imih bar merar etei ten abit inakaifen.’
18 Soo penakwatu oo-baa petuse, punno'o meeoo, ‘U sumuoosoo oa tupe e gease, nu yise punno'o oo ma'ewase meno'o mangeoo oa tupe nu u makodyukudooa.’
18 Orot bairou’abin run eo, ‘Regah ayu kabay itu ama abowabow tafan etei five aya’abar abai.’
19 Soo numu-kooba katudu meeoo oo netamma, ‘U punno'o besa manepu-ga'yoo u manegeoo nanakumma'akoosoo numu-kooba nemadabuekwu.’
19 Naatu ana orot ukwarin iyasisir eo, ‘O i bar merar etei five abit inakaifen.’
20 Kumma'yoosoo yise oo-baa petuhoose, mee oo netamma, ‘Yaa soo oa tupe nuka u geapu nu a makodyukukwusoo. Nu wanapu-naga a watzetugu.
20 Naatu orot baitounin run eo, ‘Regah a kabay ibitu i abai an koukufet wanawanan asum ai boun inu’in iti abai ana abit maiye.
21 Nu oo watzetugu ka u-ma suina, u nenadu'ya. U ooosapa numu-makoo tusoogwipunnedu.’
21 Ayu o isa abir, anayabin o a tur fokarin, turanah arih o aribe asir kubowabow kwanekwan, naatu turanah hai masaw o kubobobe asir kufafour kwanekwan.’
22 — ausente —
22 Regah misir iu, ‘O i bowayan orot kakaf nokonokow! Nati a tur i’o’omaim boro natatabir nafatumi! O iso’ob ayu i au tur fokarin, sabuw hai sawar abowabow kwanekwan, naatu hai masaw ayu abobobe afafour.
23 — ausente —
23 Gewasin au kabay banikamaim itayai tabowabow amatabir anan saise tafan hitaya’abar atab.’
24 Soo numu-kooba katudu yise ka mu numu oo konnodu mee netamma, ‘Ka oa tupe oo-makoo gwuuse ka nana sumumanoko (10) e makodyukudooadu saa'a gea.’
24 Naatu tatabir sabuw nati’imaim hibatabat iuwih, ‘Iti orot uman kabay gold kwabosair kwabai kwan akir wairafin kabay etei ten bowabow i kwaitin.
25 Mu numu yise meeoo netamma, ‘Mooasoo oosoo besa manepunne ewow oa tupe-ga'yoo. Ha'oo yise u oo-koobakwisoo oo tugeakwu?’
25 Baise hitatabir hio, ‘Regah nati orot i ana kabay etei ten bowaka.’
26 Pana soo numu-kooba katudu mu nanekwegea, ‘Soo numu ka pumme tu tugeana besa matuguna, oosoo ewasoo nageakwu. Soo numu yise ka gi toge tumatuguwunudu gi besa oo tzasooana umu-makoo nahanekwu.
26 Iyafutih eo, ‘A tur ao’owen, sabuw iyab umah i’e’etaw sawar moumurih tebowabow boro tafan hinaya’abar nab, baise sabuw iyab umah nutanub tema’am aurin boro sawar en, naatu abisa kikimin nati biyahimaim tema’am boro hinabosairen.
27 Meno'o yise ka umu nuka wohonedu ka numu-kooba e katukwu-kwi gi e petzabedu yaatoo masumudoose yaa e poonnena'yoo kadoo mu mayugwe.’ ”
27 Naatu boun i akokok sabuw iyab ayu bai’aiwob isan men hikokok kwabow kwana iti nou’umaim kwarouw temorob.”
28 Soo Te Pabe'e ka meeoo unnemakwuse ka umu pumme nakatzimodu-no Jerusalem-kwitoo mea'a.
28 Iti na’at eo ufunamaim sabuw au nah i’iyon, wan au Jerusalem yen in.
29 Bethpage noko Bethany mee nananeadu-kumi meana ka po'woadu Olive mee naneadu tzage'e petuga. O'no yise soo Te Pabe'e waahoo pumme nakatzimodu-matu taya, meeoo mu netammana,
29 Yen na tafaram Bethage naatu Bethany hairi sisibihimaim tit, Olive Oyaw an, basit ana bai’ufununayah orot rou’ab eobaimanih naatu wan iyafarih
30 “Ka Bethpage-witoo memeakwate. Onoko mu sumuoo tzagaze gisoo namadusoo'yookudu mayukwu, oo tsadopase nu-matoo oo wetzakake.
30 eo, “Kwanan bar merar ta nati namaim kwanatit naatu kwanarur auman donkey boubun hi’utan ebatabat boro kwana’itih, nati donkey i men yait ta bai afe’en yen remoramih. Kwana rufam kwanab kwan iti kwanatit.
31 Ka numu mumme tubenga, ‘How mannena mu oo tzadoopa?’ mee mu nekwegea, ‘Ne Pabe'e oo soogwa'e.’ ”
31 Naatu orot ta nati’imaim na’iti nibatiy nao, ‘Aisim kwarurufam?’ ana tur kwana’owen, ‘Ai Regah ekokok.’”
32 Mu waha'yoo naana yise memease pumme tu tuukwe-kwa'nesoo oo mayu petuga.
32 Orot hairi hiremor hin, sawar abisa Jesu eo na’atube etei isah himatar.
33 Ka tzagaze mu tzadoopawunu, mu numu mu tubenga, “How manena mu a tzadoopa?”
33 Hina hitit donkey boubun hirurufam, ana matuwan itih naatu ibatiyih, “Aisim au donkey kwarurufam?”
34 Umu yise mu nekwegea, “Soo Ne Pabe'e a nekwa'e.” O'no mu numu yise gi hayoo mu netamma.
34 Hiya’afut hio, “Ai Regah ekokok.”
35 Mu waha'yoo naana yise ka tzagaze ka Te Pabe'e-baatoo tzakakase, wega oo-kooba hanese, soo Te Pabe'e ka mu wega-kooba katuno'o.
35 Basit ihamiyih hirufam hibai hin Jesu biyan hitit, naatu hai biya baibiyon tafah hibosaisiren donkey tafan hiyabar uman hibai yen tafan mare.
36 Ewa'yoo numu wega ka po-kooba wupatzeta.
36 Sabuw hai faifuw tafah hibosaisiren ef yan hiyabar tafanamaim remor in.
37 Oosoo yise ka tuupetukana ka po'woadu Olive petakwana mea mu Te Pabe'e nakatzimodu yise papaba apegeana oo nesookwuga'e ka oo manena poonnena.
37 Na Jerusalem tit biyubin auman, ef ta Olive Oyaw na’at re inan i awanamaim hitit naatu ana bai’ufununayah sabuw moumurih na’in Jesu ina’inan iwa’an hi’itah isan fanah sib God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio.
38 Umu papaba apegeana, “U yow, Ne Tubetse Pabe'e ne magwetzoidu.”
38 “God ata aiwob nigegewasin, Regah wabinamaim nan, tufuw maramaim nama naatu God auyomtoro’ot isan fair nama!”
39 Ewa'yoo mu Pharisee-matu yise meeow ka Te Pabe'e netamma, “Mu ume nakatzimodu nesagwiku.”
39 Pharisee afa nati rou’ay wanawanamaim Jesu hiu, “Bai’obaiyenayah, a bai’ufununayah kukwararih awah tefot.”
40 Soo Te Pabe'e yise mu nekwegea, “Ka umuoo gi unakwe, kukumma'yoosoo e nesookwugikwu.”
40 Baise Jesu iyafutih eo, “I ana’uwih awah nafot, kabay iti ti’inu’in boro fanah nasib God hinabora’ara’ah.”
41 Ka Jerusalem mee naneadu tzage'e soo Te Pabe'e manegana ka Jerusalem poonnese mu numu tutuha soonammeguna mu yagakute
41 Jesu na Jerusalem tit iyubin nuw bar hiwowab batabat i’itin ana veya ana yababan ra’at rerey eo,
42 mee unakwe, “Tooe meno'o pana mu sakwa oo soopedakwadoo, ka mumme e soomagwetzoikwuse pana mu gi e nakaheesoobedya. Soo gi tubootubuedu nana nasootuhi|src="CN01723B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Luke 19.42"
42 “Tufuwamaim ma isan ana ef iti boun enan akisin itaso’ob. Baise boro men ina’itin, anayabin mata hibofafar.
43 Saa'a umu mu wokwohomu mu na'oonakwi mani petuse mu takone petukwu, mu gi hownnekoo oo namatzatsebooe-wa'ne'yoo. Umu paa'a teepu tapo'wogese ka mu tupe koodeadoo-koobakwi mu-baa tsonooahookwu.
43 Mar boro enan a rakit sabuw boro roun roun hina’ar bebera’uh a ef hinarufut, run tit isan boro nafokar,
44 Umu mu numu kadoo'oo ma'ese mu nobe wunabetahookwu ka yow Jerusalem-witu. Gi sumu'yoo sapa natapo'wogedu tupe namayukwu. Sukwe puuwapudooahookwu. Soo Te Naa meno'osoo mu mabetseana mu magwetzoikwu mee tooe soonammepana mu gi ka Te Naa nakaheesoobedya.”
44 hinabat hinayuw hinarab, hinagurus, natunatun wanawanamaim tema’am etei boro hinarouw hinamorob. kabay iti etei boro hinarab hinagurus nasawar, boro men ta hinihamiy ana efanamaim na’inumih, anayabin God ana sabuw baiyawasihimih nan o men i’inanimih!”
45 — ausente —
45 Jesu na Tafaror Bar wanawanan run, ana was efanamaim sabuw sawar hiya hima hitotobon itih naatu nunih ufun hitit.
46 — ausente —
46 Iuwih eo, “Buk Atamaninamaim God iti na’atube eo hikirum, ‘Ayu au Bar i yoyoban ana bar, baise kwa kwabai kwabotabir na bainowan hai wawa’ir watu matar!’”
47 — ausente —
47 Nati’imaim Jesu mar etei Tafaror Baremaim ma sabuw i’obaibiyih. Baise firis ukwarih, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu sabuw hai ukwarih hikok kwanekwan i mi’itube hitarab temorob.
48 — ausente —
48 Baise ef hinunuwet men ta hitita’urimih, anayabin sabuw etei’imak i Jesu ana tur akisin hinonowar naatu men hikok boro tur ta hitasa’ir.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.