Lucas 10

Te Naa Besa Unnepu (PAONT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Soo Te Pabe'e ka ewahoo (70) numu tutunedyooemodu meeoo netamma, “Nu mu numu-matoo wakwaha-kwikoo mu tayamena ka pukwi e petugakwuna, ka Te Naa besa unnepu mu tuukwena.
1 Iti ufunamaim Jesu orot afa’abo rubinih, nah etei 72. Naatu efan i na bainanawanamih notanot imaim rouru’ab wan iyafarih hin. Bar awan, awan hirun hitit hibinan hiremor.
2 Gi haga ka Te Naa besa po-witu mu tuukwe. Ewa'yoo mu numu ka Te Naa besa unnepu nakasoogwidu. Pana hu'yoosoo ka Te Naa unnepu mu numu tunedyooedu. Tamme sakwa ka Te Naa-matoo nanesootuhi mee unnena, ‘U sakwa ewowsoo numu netutzea ka besa u unnepu wahakwudu. O'no yise ewa'yoo numu u-kwitu nakana, u naka'oedyukukwu.’
2 Jesu iuwih eo, “Masaw i gagamin na’in iyamur, baise fourayah i matan ta’amo. Isan imih Regah fourayan matuwan isan kwanayoyoban saise bowayah moumurihika niyafarih hinan masaw hinafour.
3 Mana mea, nu mu tayakwu mu sutahoo numu-nagatoo.
3 Kwatit kwan! Sheep na’atube abiyafari haru kakafih wanawanahimaim kwananamih.
4 Gi hemma hanegapana, gi nobenepana, gi mago'o, gi mu moko, yise gi numu yadooepana ka meana.
4 Kwanatitit umamaim men Kaukut ta kwanab, hafoy, a baibiyow ta kwanab; naatu efamaim men kwanabat sabuw kwanibabatiyihimih.
5 Ka tooe hanotu nobe-kwi pudu egea-kakwuse besow mu numu oe nobe-gakoo mooe nekwiku.
5 Bar menatan kwanarur wantoro’ot kwanao, “Tufuw kwa etei isa nama.’
6 Ka nanesootuhidu oo nobe-gakoo oo nanesootuhiku, oosoo besa'yookwu. Umu ka suta'yoona soo besow umu mu nekwipu mu-matooso namakodyukukwu.
6 Naatu nati bar wanawanan tufuw ana orot nama’am na’at, kwa tufuw kwabitin boro nab, baise en na’at, a tufuw kwabitin boro namatabir maiye kwanab.
7 Tooe hano tooe mu-baa'yoona osoo saa'a tukana, hebena tuwazoo. Gi oo nasookwipana o mu natummatzina gi nana'atakoosoo nobe-toogoo me'a.
7 Naatu bar nati kwarun kwabaib imaim kwanama, siwar abisa’awat tibit i kwanabow kwanaa kwanatom bairi kwanama, anayabin bowabow sabuw tebowabow i hai baiyan tebaib. Naatu men bar bar afe kwana yara’ara’ah kwanaremor.
8 Ka mana tooe hano tooe petugase, ka u namakana tuka, gi oo nabeatsegapana.
8 Bar merar menatan kwanatitit a merar hinay hinabuwi, abisa hinabit kwanab kwana’aan,
9 Mu tuoegoedu nanesootuhikuna mu mabesakuna ka no'oko mu numu meeoo netamma, ‘Pudusoo soo Te Naa te nemadunagakwu.’
9 nati bar meraramaim sawusawuwih kwaniyawasih, naatu hai tur kwana’owen ‘God ana aiwob i natit sawar.’
10 Ka tooe hano tooe petugase ka mu numu gi mumme toge'yookute, gi umu-baa'yoopana.
10 Baise bar merar menatan kwanarur sabuw men a merar hinayiy, kwanatit ef yan kwanabat kwanao,
11 Mu tsasoopedya, oe'yoona mea mu tunesootabue ka gi toge mu manena umu-matoosoo kodyukwu ka gi te oedyukuna.
11 ‘Aki ai fofob iti a bar a meraramaim arutatab bebeyan abimatnuwi kwa a baimakiy isan. Baise men nuhi nabur God ana Aiwob i na iyubin sawar.’
12 Nu yise mu tuukwe saa'a ka Te Naa mu numu nemadabuekwu, soo suda mu tumatugupu umu-matoosoo kodyukwu, ka o'nosoo tu namane-kwa'nesoo, soo suta'yoo puu ka Sodom mee naneadu-matoo namakodyukuse, umu nakootzasooa.”
12 Anababatun a tur ao’owen baibatebat ana veya nati bar merar sabuw i boro baimakiy gagamin na’in hinab, men Sodom sabuw hibaib na’atube’emih.
13 — ausente —
13 Chorazin sabuw naatu Bethsaida sabuw, kwa i boro sawar kakafin maiyow isa namatar! Anayabin ina’inan iti kwa biyamaim asisinaf marasika Taiya, Sidon sabuw biyahimaim ata sinaf, mar ta’imon boro hai bowabow kakafih notawiyen isan yuhwah gao hitarab hai kakafih hitae’en!
14 — ausente —
14 Baise baibatebat ana veya Taiya naatu Sidon sabuw God boro kaifai nakabibirih, naatu kwa i boro baimakiy gagamin na’in kwanab.
15 Mu numu ka Capernaum-witu nonobe-ga'yoo punno'o gisoo besa'yoo. Mumme ma'emukwana sumuna punno'o mu-matoosoo kodyukwu ka gi e oedyukuna punno'o.
15 Kwa Capernaum sabuw! Wab kwabora’ah a fair kwabibigan, God boro nagurusi morob ana efanamaim nitaiy kwanare!”
16 Soo tooe haga tooe unu e naka'oedyukute Te Naa naka'oedyukudu tuwazoo. Soo tooe haga tooe punno'o nuka gi toge'yookudu, Te Naa tuwazoo gi toge'yookute. Soo Te Naa yaatoo mu-matoo e taya.”
16 Naatu Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Orot yait a tur enonowar, nati i ayu au tur enonowar, na’atube orot yait ekwakwahiri nati i ayu ekwakwahiru. Naatu orot yait ayu ekwakwahiru, nati i yait ayu iyafaru anan i ekwakwahir.”
17 Saa'a mu ewa'yoo nanana Te Pabe'e tutuyana oo-baasoo petugase mee oo netamma, “Numme u pooha-ma ka mu tsotsoapa nematzagakwunina, umu mea'ayakwe.” Soo Te Pabe'e yise mee mu netamma,
17 Orot nah etei 72 yasisiramaim hina Jesu biyan hitit hio, “Regah, o wabimaim demon au’uwih i mar ta’imon fanai hibai hititit.”
18 “Meno'o yise soo e wohonedu soo suta'yoo namatzooekuhoo.
18 Jesu iyafutih eo, “Satan marane namanamar na’atube bokiyakiyat hea’obow re’er a’itin.
19 Nu mu besa pooha-makapu o'no soo suta'yoo gi hownnekoo mu matzooekute. Gi hee mu matzama-wa'ne'yoo. Tooe mu togogwa-kooba tatukuse sapa oosoo gi how mu yugwe-wa'ne'yoo.
19 Kwananowar fair etei kwa ait aonowahi sawar, imih kwa boro kok naatu sana’ar tafah kwanabat kwanaremor, na’atube rakit hai ahay hai waf etei boro kwanawasatan, boro men abis ta niyababanimih.
20 Ka mumme e pooha-maka gi ookow madumotseagapunne, pana soo gwetzoibu yise Te Naa mumme sootuhipu, o yisetu.”
20 Naatu demon kakafih kwa’uwih fana hibai hibibihir isan men kwaniyasisir. baise maramaim God wab kikirum isan i kwaniyasisir.”
21 Soo Te Pabe'e punno'o tubetse besa soonammena meeoo nanesootuhi, “Ne Naa u no'okosoo hemma ka teepu-koobatu yise ne pa'anakwitu tuwazoo nemadabue. U tubetse besa'yoo u ka umu u dooamu ka besa etzaga u unnepu nakasopedakwadookwuna mu sootuhipuna, tooe gi unu mu natunedyooepu sapa. Umu unu natunedyooepu, gi gea u unnepu nakasopedakwadoo. Yooonnekoo u tusooyugwepu-kwa'ne.”
21 Nati ana veya’amaim God Anunin Kakafiyin Jesu iwa’an yan wanawanan yasisir awan karatan eo, “Tamai o i mar tafaram ana aiwob! A merar ayiy anayabin sawar iti etei o sabuw so’obayah naatu sabuw notanotayah men i’obaiyih, baise ibun na’atube ma’am boro’obo natunat bereberefiy i i’obaiyih tesoso’ob isan, Tamai a merar ayiy, iti sawar etei i o a kokomaim isinaf temamatar.”
22 Soo Te Pabe'e yise ka mu numu mee netamma tuwow, “Soo E Naa no'okosoo hemma e sopedakwatoona e sootuhipu. Oosoo suu'mu e sopedakwatoo. Nu punno'o ka E Naa sopedakwatoona nu ka numu oetu nakasopedakwadookwuna mu mesoo tuukwe.”
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Sawar tutufin etei Tamai ayu itu, men yait ta so’ob ayu i God Natun, baise Tamai akisinamo so’ob, na’atube men yait ta Tamai so’ob, baise ayu i Natun akisu’umo aso’ob. Naatu sabuw iyabowat i Natun rurubinihiwat boro God isah nirerereb hinaso’ob.”
23 — ausente —
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah akisihimo iuwih eo, “Kwa i kwabiyasisir anayabin God ana bowabow anababatun mata yan kwa’i’itin.
24 — ausente —
24 Anababatun a tur ao’owen, dinab oro’orot naatu aiwob sabuw hikok kwanekwan kwa abisa kwa’i’itin i hita’itin naatu abisa kwanonowar, i hitanowar, baise men hi’itin naatu men hinowar.”
25 Ewa'yoo numu ka Te Pabe'e naka aata'a. Sumu'yoo nana ka mu Jew tumayohope numu tunedyooedu ka Te Pabe'e too'e nekwesekuna wunuoose mee oo tubenga, “Ha'oo besa sakwa saa'a nu manese ka ya'ese, ka Te Naa-baatoo mea?”
25 Ofafar bai’obaiyenayan orot so’obayan ta, Jesu baikubibiruwinamih misir ibatiy eo, “Bai’obaiyenayan, ayu i boro abisa anasinaf ma’ama wanatowan anab?”
26 Soo Te Pabe'e oo nanekwegea, “U ka te tumayohope nea, hayoo puu oosoo oetu na'unakwe?”
26 Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in ibiyab hai yabih abisa’awat i’itan?”
27 Soo nana ka Te Pabe'e nanekwegea punno'o meeoo yise, “Tamme sakwa ka Te Naa unu soobedya, no'oko te sokwama-ma ka hemma how te yugwena tuwazoo. Tamme sakwa te pupua'amu tuwow besa soobedya, tammesoo nasoobedya-kwa'ne.”
27 Orot iya’afut eo, “Regah, a God isan, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a fair tutufin etei, naatu a not tutufin etei a Regah isan iniyabow, naatu taituwa isah iniyabow, o taiyuw isa kubiyabow na’atube.”
28 Soo Te Pabe'e yise meeoo oo netamma, “U togekoo e nanekwegea. U ka ekow unnepu nakabetseana, saa'a u ooosapa ka Te Naa-baa nobe-gakwu, ka ya'ese.”
28 Jesu iya’afut eo, “Abisa i’o i tur anababatun i’o, isan imih kwen abisa i’o na’atube kusinaf saise ma’ama wanatowan boro inab.”
29 Soo nana yise tu tumatu'adyina sopedakwatoona ka Te Pabe'e mee tubenga, “Haga yise nuga pua'a?”
29 Baise ofafar bai’obaiyenayan taiyuwin bora’ah na’atube, imih Jesu ibatiy maiye, “Ayu taituwau i iyab?”
30 Soo Te Pabe'e yise meeoo tuwow mu natugwengakooha, “Sumu'yoo Jew nana ka Jerusalem mee naneadu-wi'yoona tubongo meana ka Jericho mee naneadu-kwitoo. Umu tuduhadu oo mooedyugwese no'oko hemma oo-makoo hanehoo oo too'e batsahoo ka po-kumaba oo ma'wuhooka.
30 Jesu iya’afut eo, “Ana veya ta Jerusalemane orot ta au Jericho re inan basit, sabuw kakafih wanawanah run, hitit ana faifuw hi’oromen hibai hirab hitaiy re imamayay in, ana sawar hibow hibihir hin. Bainowah orot binanawan hirab imamayay inu’in|alt="thieves attacking traveller" src="CN01745B.TIF" size="col" loc="Luk 10.30" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.30"
31 Ka saa'a oosoo Jew nanesootuhidu o kemmana, oosoo ka unu namooedyugwepu nana onoko poonnese ka po oo tookana-kwi oo-moopa meahoo.
31 Nati veya ta’imon firis ibo Jerusalemane au Jericho re inan basit, orot ef awan inu’in itin, baise ef sisibin raunane yagebageb bihir in.
32 Saa'a yise punno'o oosoo Jew nanesootuhidu tummatzidu o kemmana ka nana poonne oosoo yise punno'o oo-moopa meahoo.
32 Levi orot ibo auman nati ef ta’imon re nan orot inu’in itin, naatu ef au waraunane yagebageb in.
33 Sumu'yoo numu mu Jew gi petzabedu saa'a punno'o o kemma. Oosoo ka unu namooedyugwepu nana poonne, tutuha oo soobedyana tooe ka nana Jew sapa.
33 Baise Samaria orot nati ef ta’imon remor re nan orot inu’in koun yen, naatu nuware i’itin ana veya’amaim ana yababan ra’at.
34 Oosoo yise oo-matu meahoose natusooa-ma oo mahanese, ooka oo wupagakute. Ka tu pookoo-kooba o tzatsebooase ka numu tooi nobe-witu oo hanehoogase onanoko oo mabetsea.
34 Basit na orot inu’inumaim tit, biyan feher matahimaim raiy isusuwa’en naatu biyan fiyow sawar, basit bai ana donkey afe’en yara’ah naatu bai hin nanawan bar ta imaim yai ma’uh ma.
35 Awamooa yise ka tooi nobe hee-gakoo nana tumanagakuse mee oo netamma, ‘Ka namooedyugwepu e mabetseaku. U ka ewowsoo tzasooase, nu saa'a ooka u tumanagakudooasoo, nu ka kodyupetuse.’
35 Hi’in marto ana kaukut eofere kabay rou’ab bai orot bar kaifenayan itin eo, ‘Iti orot inakaif airi kwanama, naatu abisa’awat isan inasisinaf ana matabir anan au tur ina’owen boro anibaiyani.’”
36 Ha'oo yise, hanotu umu-matu ka nana unu namooedyugwepu pua'a?”
36 Iti na’at eo sawar basit, Jesu orot ibatiy, “Orot tounu wanawanahimaim orot menatan i taituwan kakafih hirab inu’in isan ana yabow i’inuw?”
37 Soo nana ka Te Pabe'e nanekwegea, “Esoo nana oo tummatzise oo pua'a mane.” Soo Te Pabe'e yise ka nana mee netamma, “U sakwa punno'o no'obatusoo numu soobedya, no'obatusoo pupua'amu-ga.”
37 Ofafar bai’obaiyenayan Jesu iya’afut eo, “Orot taituwan itin yan baban bibais.” Imaibo Jesu orot iu, “Kwenan nati na’atube kusinaf.”
38 Mu Te Pabe'e yise ka mu pumme nakatzimodu-no ooosapa meadabena ka numu nokadu-kwi petugonno. Sumu'yoo mogo'ne Martha mee naneadu yise nabaa mu tuka tuungu.
38 Jesu ana bai’ufununayah bairi efamaim hiremor hinan basit hina babin wabin Martha ana bar ana meraramaim hitit; hai merar yi buwih ana baremaim hirun.
39 Soo Martha punne'e Mary mee naneadu ooosapa ka Te Pabe'e-kumaba katuna, oo nakakatu oo yadooadyakwe. Soo te Pabe'e ka Mary Te Naa-witu tuukwe|src="CN01750B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Luke 10.39"
39 Naatu i tain Mary na Jesu nanamaim mare ma, Jesu abisa eo i ma nonowar, Martha bay ebitab, Mary Jesus a namaim ma tur enonowar|alt="Martha cooking Mary sitting at Jesus’ feet" src="CN01750B.TIF" size="col" loc="Luk 10.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.39-42"
40 Soo Martha gi namadamawunu, ka tukapu mu mahanekuwununa. Soo Martha yise ka Te Pabe'e mee netammadooa, “Nu ka tukapu gi namadamawunu, u sakwa ka Mary nuka tummatzi tuungu.”
40 baise Martha bowabow etei akisin bowabow isan yan so’ar na eo, “Regah Mary sawar etei ihamiyen akisu abowabow ku’i’itin i mi’itube kunotanot? Karam boro itau tan tibaisu airi ata bow ai en?”
41 Soo Te Pabe'e ka Martha meeoo netamma, “Gi ka tukapu-witu suda nasooyugwewunupana.
41 Regah iya’afut eo, “Martha, Martha, o i sawar moumurih na’in isah inot a yababan ra’at ya esoso’ar,
42 Soo e unnekatuna ka te tukakwuna ooonakwa'yoopunne. Soo Mary soo besa e nakasoobedyana. Ooonne'yoona gi nu a tayahoo.”
42 baise sawar ta’imon i takokok gagamin. Mary i sawar gewasih rubin, naatu boro men yait biyanamaim nabosairimih.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.