Hebreus 11

Te Naa Besa Unnepu (PAONT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Tooe tamme gisoo ka puma Te Naa tamme sootuhikwuna poonnepana, mooasoo tamme oo sopedakwadoo ka oo naka'oedyukuna.
1 Baitumatum ana itinin i sawar ta anababatun taso’ob ema’ama boro nuhi nafot tanama’am nati sawar tanab. Naatu sawar ta men ta’i’itin, baise taso’ob nati sawar i ema’am boro tanab, nati i boun baitumatum tao’o.
2 Soo Te Naa meeoo, “Mu nanamooatupu-matu uga besa'yoo umu ka e naka'oedyukuna.”
2 Imih ata a’agir marasika hima’ama hai baitumatumamaim God itin, ana baibasit itih.
3 Soo hee no'yoona yaa teepu-koobatu meno'o te poonnena gi hemmakoo namadabuepu, tubetse kadoo'oo hee uga. Soo Te Naa ka teepu matabuepu no'oko hemma-ma-koobatu madookoopedoopu tooe tamme gi oo manepu poonnepana, tamme oo naka'oedyukute. Soo Te Naa sukwe yadooase no'oko hemma te poonnena nemadabuepu.
3 Baitumatumamaim taso’ob tafaramamaim sawar etei i God awanamaim eo himatar, naatu iti sawar himamatar i men ta’i’itahimaim eo himataramih, baise buriburihimaim.
4 O'nosoo sumu'yoo tooebetse Abel mee naneadu ka Te Naa seepu tookoo nabeamaka. Soo Te Naa ka Abel tumatuguna besa'yookute ka besa oo tunaka'oedyukute. Soo Abel pabe'e ka tu tumasua-matu ka Te Naa sukwe totsa'maka tooe gi oo naka'oedyukupana. Too'e ka Abel o'nosoo nabatsapu sapa, tamme togesoo ka oo besa tumatugukepu-makoo natunedyooe.
4 Baitumatumamaim Abel siwar gewasinamak bai na God bitin i men Cain ana siwar na’atube’emih. Ana baitumatumamaim God iyasisir ana ef mutufurin rouw eo, anayabin ana siwar gewasin. Abel i marasik morob, baise ana baitumatumamaim fanan i ema’ama.
5 Soo nana Enoch mee naneadu Te Naa naka'oedyukute. Soo Te Naa oo-matoo besa soonamme, oosoo ka unu pumme oo naka'oedyukute. Soo Te Naa nabatoo oo bi. Soo Enoch yise gi ya'epana, ka Te Naa-matoo sukwe mea.
5 Baitumatumamaim Enoch morobo’e, yawasin au mar yen, sabuw hinuwih men hitita’ur, anayabin God bora’ah. Baise au mar yena’e ana veya abisa sisinaf God itin eo, “O isa ayu abiyasisir.”
6 Soo tooe haga tooe ka Te Naa besa masoonamme ka oo nummenummena naka'oedyukuna. Umu numu pumme tubetse nakabetseadu soo Te Naa besa sootuhikwu, umu ka ooosapa besa'yoona saa'a hemma besowsoo Te Naa-nakwana poonnekwu.
6 Orot babin yait aurin baitumatum en God nati orot babin isan men ebiyasisir, anayabin orot babin yait God nanamaim titamih i nitumatum God i ema’am, naatu orot babin yait turobe’emaim enunuwih ana baiyan boro nitih.
7 O'nosoo soo Te Naa meeoo tusooyugwe, “Nu saa'a ka teepu batatzopakudooa.” Soo Te Naa yise ka nana Noah mee naneadu pabatsekoo sake matabue tuungu. Tooe soo Noah gi hannano'o ka teepu batatzopana poonnedupana, oosoo ka Te Naa naka'oedyukuna, ka pumme oo sakedoo tuunguna matabue. Mu Noah nanodukwa, pihoo tu doodooamu, yise pihoo tu kunoopeamu-no no'yoona ka sake-wikoo namagwetzoipu. No'yoona mu numu ka teepu-kooba'yoona badatu'ihoo ka gi tunaka'oedyukuna. Mu Noah-ma'yoona suaketu suu'mu nasootuhi.
7 Baitumatumamaim sawar abisa boro hitamatar isan God Noah bimatanuw ana veya, bir kakafiyinamaim God fanan bai wa wowab aawan natunatun bairi hiyawasih. Ana baitumatumamaim tafaram ana kakafinane kusib tabaratait tit nabin bat, naatu God biyanane yawas mutufurin bain ana baibasit ma’ama ana baitumatumamaim bai.
8 Soo nana Abraham mee naneadu uga umu tu nananumu-naga nobe-ga'yoo. Soo Te Naa yise meeoo oo netamma, “U sakwa mana ume e tayakwitoo mea, nu saa'a ookow umu u-ma'yoona suaketu teepu-makadooa.” Soo Abraham yise oetoo mea ka Te Naa naka'oedyukuna.
8 Baitumatumamaim Abraham tafaram ta boro uf i nowanamih tamamatar isan God eo’omatan ana veya’amaim, God fanan bai ana tafaram itumar misir asir remor kwaneyan in.
9 Soo Abraham yise ooosapa mana ka Te Naa pumme geakwunakwahana ka teepu-koobakwisoo nummenumme. Soo Abraham tutsekadukupe-kwi nobega numme, oo tooa Isaac mee naneadu, oo kunoo'oo punno'o Jacob mee naneadu oo-no, umu ka oo naka'oedyukuna soo Te Naa mu sootuhikwu tu unne-wa'nesoo.
9 Baitumatumamaim Abraham na omatanen me’emaim tit, touman orot na’atube menah tatabirih hai tafaramamaim sis ya ma remor. Isaac naatu Jacob hairi auman na’atube hisinaf, anayabin i auman me nati isan God eomatanih.
10 Soo Abraham gi yaa teepu-kooba tu nobe-gana heesoobedya ka Te Naa-baa'yookwu mee soonammena ka Te Naa tubetse naka'oedyukuna.
10 Abraham sisimaim ma reremor anayabin i bitumatum bar merar gewasin anababatun God taiyuwin yakitifuw wowowab imaim boro narun wanatowan nitutut nama.
11 Soo Abraham nodukwa Sarah mee naneadu mooasoo unu peawabe. Pana soo Te Naa oo sootuhise, oosoo ko'hease tooa'adoo ka Te Naa tubetse naka'oedyukuna, mee yise Te Naa oo netamma,
11 Iban maiye kwana’itin, Abraham i iregah naatu Sarah i a’arin, baise baitumatumamaim Abraham, kek tamah matar, anayabin i so’ob God ana omatanen isah i mar etei ebobosunusunub.
12 “Umu u-ma'yoona suakekwutu ewa'yookwu gi pumme tasungano'yookwu.” Tooe ka numu meeoo sokwama sapa, “Abraham sumuna ya'ekwu gisoo dooamu-gana oosoo ka mooasoo unu wa'etsena,” Abraham punno'o ka Te Naa naka'oedyukute.
12 Imih bebeyan tana’itin, Abraham biyan etei i morob, baise iti orot ta’imon biyanane ana ub ra’at tafaram awan karatan, daman naatu dones na’atube baiyabin en.
13 Mu Abraham nanodukwa, tu tooa, tu kunoo'oo-no tooe gi oo poonnepana ka Te Naa pumme tuukwepu, ooosapa oo naka'oedyukuno'o ka tu tui-kwitoo tooe. Pana sumu tabeno oo-toogoo hee manekwu mee'e umu oo naka'oedyukute. Umu mee'e unakwe, “Esoo teepu gi ooosapa pukooba te gwetzoimokwuna tamme yaanona mease tamme ka Te Naa-baa tubetse manepetugakwu.”
13 Iti sabuw erebaitumatum hima’am himorob, sawar God eo’omatanih men hibai, baise hinuwamo ef yok na’in hi’itin, naatu yasisiramaim nati sawar hai merar hiyi. Imih taiyuwih isah iti tafaramamaim i nah toumanih naatu ef rimurih na’atube hima.
14 — ausente —
14 Anayabin sabuw sawar iti na’atube isah teo i tafaram ta bain nowah matar, imaim wanatowan ma’amih tinunuwet.
15 — ausente —
15 Naatu hai tafaram atamanin hibihamiy isan hitanotanot na’at, marasika boro ef hitanuwet hitamatabir maiye.
16 — ausente —
16 Baise nati efanin i tafaram ta gewasin anababatun hinunuwih, tafaram no maramaim. Isan imih God isan hai God hirouw hio i men biyah eo’ohow. Anayabin hai bar merar gewasin imaim wanatowan ma isan yabuna’ika.
17 — ausente —
17 God routobon Abraham bitin ana veya, baitumatumamaim natun ta’imonamo Isaac bai siboromih yai. God ana omatanen Abraham isan i iti na’atube eo,
18 — ausente —
18 “O natu Isaac wanawananamaim boro a ub nara’at.” Baise God Abraham rurutubun ana veya Abraham nowarasit.
19 — ausente —
19 Abraham so’ob Isaac namomorob God karam boro niyawas maiye, naatu ana itinin boro iti na’atube tatao, Abraham natun easabunibo uman botan.
20 Ka saa'a soo Isaac wa'etseyikese, umu waahoo tu doodooamu kaaheno mu pooha tuukwe ka umu-ma'yoona suakekwutu manekwuna. Soo Isaac ka Te Naa naka'oedyukuna oo sopedakwatoo soo Te Naa ka oo tooa Jacob mee naneadu besa sootuhikwu.
20 Baitumatumamaim Isaac natunatun rou’ab, Jacob, Esau hairi baigegewasin itih, mar boro hai ma gewas isan.
21 Soo Jacob, punno'o ka wa'etseyikese, oo sopedakwatoo hanotu-matu tu kunoo'oomu-matu soo Te Naa sootuhikwu, soo Jacob ka Te Naa naka'oedyukuna. Soo Jacob ka tu natzetono-koobakwi nuusoese, nanesootuhina mu pooha tuukwe'e, ka saa'a tu kunoo'oomu manekwuna.
21 Jacob baitumatumamaim ma’am iregah morobomih ana veya na kakabom auman Joseph natunatun rou’ab igegewasinih. Naatu ana tu’umaim ibais kuso bat God ana merar yi.
22 Soo Jacob tooa'a Joseph mee naneadu punno'o ka Te Naa naka'oedyukute oo sopedakwadoo ka sumu tabeno ka tu nanumu pumme tubewa geakwuna. Tooe oona-kwinga'a Egypt-wi'yoo pana, soo Joseph ka ya'ekwuse tu nanumu meeoo netamma, “Saa'a soo Te Naa ka mumme tu tubewabe tuukwe-kwitoo mu moohegakwu. O'no saa'a mu ka e oho nabenina hanegase oonowsoo oo wumabemadooa.”
22 Baitumatumamaim Joseph morobomih ana veya na kakabom auman, Israel sabuw Egypt baihamiyin maiye tit isan hai tur eowen, naatu ana rarik auman bai tit isan hai tur eowen.
23 Ka saa'a mu Egypt-witu numu-kooba katudu mu Jew numu umu tu pudu nadooamudoodu nana'atse goe tuungu. Sumu'yoo oonga'a besa tabuadu nadooa'adoose Moses mee nanea. Umu oo naanapua'amu ka Egypt-witu numu-kooba katudu tunetammana gi suina gi oo nakabetsea, gi tu na'atse tooa'a oo batsa, umu ka Te Naa naka'oedyukuna.
23 Baitumatumamaim Moses tutufuw ana veya hinah tamah sumar tounu hibun hima, aiwob orot ana ofafar fokarin eo isan men hibirumih. Anayabin kek tufuw hi’i’itin i men kek afa na’atube’emih.
24 Ka saa'a soo Moses ka nana manekase meeoo unakwe, “Nu tubetse Jew numu. Nu gi ka Egypt-witu numu-kooba katudu togo'o, nu ka Te Naa-wi tunaka'oedyukuna.”
24 Baitumatumamaim Moses ra’at yen orot mamatar ana veya’amaim, i men kok boro Pharaoh natun babitai natun hitarouw hitao.
25 — ausente —
25 Imih iti yasisir kakafin mar kafai baiyasisir isan i kwahir, naatu God ana sabuw bairi bai’akir isan rubin.
26 — ausente —
26 I ana not Keriso wabinamaim sabuw biya’ohow hinitin nabi’akir ana gewasin i ra’at kwanekwan men Egypt wanawan toto buyoy gewasin yomanin en na’atube’emih. Anayabin i ana not etei i ana baiyan boro nan isan yayabuna.
27 Soo Moses ka saa'a Egypt-wi'yoona mea, oosoo ka Te Naa-wi tunaka'oedyukuna. Soo Moses gi ka mu Egypt-witu numu-kooba katudu-ma sua'e, tooe pumme oo sutakute sapa. Oosoo ooosapa ka Te Naa nageno'o oo poonnetu-kwa'ne, tooe gi oo poonnepana.
27 Baitumatumamaim Moses misir Egypt ihamiy tit, aiwob orot yan soso’ar isan men bir, baise itafofor tit. Anayabin God wa’iwa’irinamaim ma’am Moses itin.
28 Saa'a soo Moses ka Te Naa-wi tunaka'oedyukuna ka mu numu meeoo netamma, “Mu sakwa seepu batsase, ka oo puupe-ma mu natzakwona'a na'ooonakwi wumatzua, o'no soo nanapu mu na'atse tooa yaa togano gi nabatsakwu.”
28 Baitumatumamaim Moses Tar Nowaten ana bowabow imatar bobaituw hai rara etawan hidadawiren. Saise Gurusenayan kek ai’in rouwamih nanan Israel hai kek ai’in men narouw hinamorob.
29 Saa'a soo Te Naa ka tubetse babatse'e banunadu Atsa Baa mee naneadu mu-koobenatu ninapatoo pasawoyo'akuse, mu Jew numu yise oo-toogoo mea umu ka Te Naa-wi tunaka'oedyukuna. Mu Egypt-witu numu oo-toogoosoo mu too'e nageka, soo Te Naa ka tubetse baa oetusoo nekodyuoose, umu yise oe batatuihoo, ka gi tunaka'oedyukuna.
29 Baitumatumamaim Israel sabuw riy gagamin wabin Red Sea mamah me yanabe hirabon rewan roun hiyen. Baise Egypt baiyowayah hi’ufnunih hirarabon riy matabir maiye re etei himorob.
30 Soo numu pukwi nogadu-kwi Jericho mee naneadu unu natzooedu oo na'ooonakwi tupe koodea-ga'yoo. Mu Jew numu ka Te Naa oedyukute oosoo ka Jericho-witu mu numu matzooekuna. Soo Te Naa ka mu Jew numu natakwatsukwu (7) tabeba-witoo ka Jericho-na'ooonakwi sogomea tuungu, soo tupe koodea yise puuwana-tamme yoomedihoo, umu ka tunaka'oedyukuna.
30 Baitumatumamaim Israel sabuw veya etei umat roun rou’ab tafaram Jericho bar merar gagamin fur ufun hibiwaibibib ufunamaim fur tafofor re sabuw etei himorob.
31 Soo mogo'ne, nanana ma'emukwadu Rahab mee naneadu, tooe ka mu Jew numu tumoo'oo-gapana, ka mu Jew tu'eyiwabe tu nanumu-makoo tzakwatze, oosoo ka Te Naa-wi tunaka'oedyukuna. Ka saa'a mu sutakoo numu Jericho-witu nagoese, soo Rahab namagwetzoi, oosoo ka mu Jew numu tu'eyiwabe tzakwatzese.
31 Baitumatumamaim babin ef remorayan wabin Rahab sabuw baifanasairayah hi’a’asbunubunuwen i men hi’asabunimih, anayabin Israel orot rafot rouwayah hinan hai merar yi buwih ana baremaim hirun.
32 Nu meno'o gi no'oko mu tuukwe-wa'ne'yoo ewa'yoosoo mu tunaka'oedyukudu mee'e nananeadu: Gideon, Barak, Samson, Jephthah, David, Samuel yise ewa'yoo mu Te Naa nanayadooawabe tuwazoo.
32 Tur i moumurih na’in tema’am baise veya men ema’am boro Gideon, Barak, Samson, Jephthah, David, Samuel naatu dinab oro’orot isah anao kwananowar.
33 Umu ewa nanasookwugi manekena umu ka Te Naa naka'oedyukuna. Umuoo tu wohomu matzooekukena, umu ka besow podo numu moohena, umu ka Te Naa pumme sootuhipu hee-gana umu ka oo naka'oedyukuna. Ka mu sutakoo nunu'u-makoo namagwetzoi,
33 Baitumatumamaim tafaram afa hai aiwob hirouw hinunih, ma gewas ana efamaim sabuw hikaifih bairi hima. Naatu God abisa eomatanih itih, hisinaf lion awah hibit anihimih men hi’anih.
34 koso-ma pumme tu too'e tunihoose sapa namagwetzoi. Umu ka Te Naa-wi tunaka'oedyukuna tooe puusoo gi nanatzooepana, umu unu naduya manemena, umu ka Te Naa-wi tunaka'oedyukuna. Umu ewow wakwawa'a pumme wohonedu matzooekukena.
34 Sabuw ata wairaf in bitakir wan hirouw hiyey men e’arahih, afa kaiy wanane hibihir, afa hiririm hi’inu’in hai fair hibai maiye, afa ahay waf wanawanan hirun nah hi’aiseyasey hibat rakit hi’abargiyigiyih.
35 Ewa'yoosoo mu momoko'ne tooe tu tooa'a ya'eku'yipana mu tooa'a tu tui-kwikoo namayodayakwe, umu ka Te Naa-wi tunaka'oedyukuna. Susumudu numu meeoo nanetamma, “Mu ka Mu Naa Besa Po mee mu netammana gi ma'wukana, numme mu goekwu.” Umu yise mee'e mu nanekwegea, “Numme ooosapa Ne Naa nakabetseadu tooe numme tu goekwuse sapa, numme ka Ne Naa naka'oedyukuna soo Te Naa nabaatoo ne bikwu oo-baa yise numme nobe-gakwu, oosoo yise besa ne sootuhikwu.”
35 Baibin afa taih tuwah morobone God iyawasih itih, afa morob hirubin God hibitumitum isan rakit himisir hibow hirouw biyah hibeyat, biyababan bai’akir gagamin maiyow hibai. Anayabin i hiso’ob morobone misir maiye isan i boro gewasinamaim hinamisir maiye.
36 Mu gi tunaka'oedyukuna mu tunaka'oedyukudu-ma'yoo naneko'e, nakweba'a-ma nuupageta, susumudu natzakunetana nuutumeta, umu-matoo nanehanena nago'e.
36 Afa hi’iyabih hi’uwih kwanikwaniyih naatu hibow hirouw biyah hikwimih, afa hibow hifatumih hin dibur hiya.
37 Susumudu tupe-ma nadako'e tu ya'e-kwitoo tooe, tsegesa-ma natseboka, susumudu tooe hownnekoo tooe nago'e.
37 Afa kabayamaim hirouw himorob, afa naiwah so’omaim hiboro’omen, afa kaiyomaim hiyow himorob, afa bai’akir gagamin maiyow hibai, sheep, goat, bunibunihimaim ar faifuw hisakir hiyon, yababan hibai aurih sawar i’en, aa murumurubih hi’a’akir naatu hirukoukuwih hima hiremor.
38 Susumudu numu tooe Te Naa-matoo nanesootuhimopana tutuha manakwe yaa teepu-kooba'yoona ka gi kwasu-gana seepu puhu-wi namasooana, gi nobegana, numu-wana manemodu tupe tawaga-kwi ka giba-ma'yoona, tooetoo ka teepu tawaga-kwi nonobe-ga'yoo. Mu gi tunaka'oedyukudu numu suda mu matugu ka mu woho'nena.
38 Iti tafaramamaim hai ma isan i men igewasin, sabuw toumanih na’atube arar yan, oyaw an, watu wanawanan, sou wanawanan imaim hi’in hima hiremor.
39 Tooe umuoo besa'yoo numupana ka Te Naa-wi tunaka'oedyukuna umu ka Te Naa pumme sootuhina sukwe wutooe, ka Te Pabe'e gisoo petu.
39 Sabuw iti etei i hai baitumatumamaim wabih iti tema’am, baise sawar abisa God eo’omatanih men yait ta bai.
40 Soo Te Naa mooasoo meeoo unnepu oosoo te paba nasootuhikwuna. Umuoo tamme-nosoo ka Te Naa tamme sootuhina hee-gakwu, ka Te Pabe'e no'oko tamme-koobatoo nabatsase.
40 Anayabin God ana kok nati sabuw i boro hinama hinakaif saise it bairit auta’imon nati sawar gewasin nafaramit youn.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.