Atos 7
Te Naa Besa Unnepu (PAONT) vs AAI
1 Soo nanesootuhi pabe'e yise meeoo oo tubenga, “Mu numu haa'a togesapa u-kwitu waha?”
1 Imaibo Firis Gagamin Stephen ibatiy, “Tur iti i anababatun o isa teo?”
2 Soo Stephen oo nanekwegease no'oko mu numu meeoo netamma, “E nanumu, e nakapunne. Yaa nanesootuhi nobe-kwi'yoona suu'mu numu nanesootuha'e mee mu unnepana soo Te Naa namooatupu Abraham puu oona kwinga'a mu wakwawa'a tubewa-wi oo manepunne sapa Te Naa-matoo mesoo nanesootuhi, ka Mesopotamia mee naneadu-kwi'yoona. O'nosoo Te Naa ka Abraham natzapoonnekuse,
2 Stephen iya’afut eo, “Taitu tuwai’inah naatu tamai’inah anao kwananowar! Ata agir Abraham ufibo na Haram imaim ma, baise wan Mesopotamia ma’am ana veya’amaim Marakaw ana God isan irerereb eo. Stephen Ebibinan|alt="Stephen preaching" src="cn01914B.tif" size="col" loc="Act 7.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.2"
3 meeoo oo netamma, ‘U sakwa u nobe no'oko u nanumu ma'wukase, kumma'akoosoo teepu-kooba mea. Nu u pukwi'yookwunu u tzapoonnekukwu.’
3 ‘A tafaram naatu taituwa inihamiyih inan tafaram ayu ana bi’obaiyi imaim inama.’
4 Abraham yise oo tumayohoku. Ka tu naa-no mea ka teepu Chaldea mee naneadu-kwi'yoona mease yise Haran mee naneadu-kwi petuga. Oona'yoona soo Abraham naa ya'e. Soo Te Naa yise ka Abraham ekow teepu, eka tamme meno'o pukwi'yoo-koobatoo oo taya.
4 Imih Kaldia tafaram ihamiy naatu na Haram imaim ma. Tamah momorob ufunamaim God nawiy na me tafaram iti bitin boun kwa iti kwama’am.
5 Gisoo soo Te Naa oo teepu maka Abraham yise punno'o gisoo dooamu-ga'yoo. Gisoo soo Te Naa ka teepu-matu oo nemawunikute.”
5 God men abisa ta Abraham nowanamih itin naatu men kafa’imo me kikimin eafuw nowanamih itin. Baise God eomatan tafaram tutufin etei boro nowanamih nab naatu wawawan uf hinatutufuw boro hinab. Nati ana veya’amaim Abraham i aurin kek en ma’am God eomatan.
6 Soo Te Naa meeoo tuwazoo oo netamma, “Umu mu doodooamu saa'a wakwawa'a-naga nobe-gadooa. Mu wakwawa'a suda mu matugukwu, unu mu nedya'wena ewasoo tomoba-witoo (400) 'yoo yise namanekwu.
6 Naatu God iti na’atube eo, ‘O wawaw i boro nah toumanih hai tafaramamaim hinama, nati’imaim boro nah toumanih hai fair babanamaim hinama bowabow fokarin maiyow hinabow, hinarouw hini’a’afiyih kwamur etei 400 na’atube nasawar.’
7 O'no saa'a yise mu wakwawa'a tuma'emukwana umu-matoosoo kodyudooa. O'no mu u-ma'yoona tseagekwudu saa'a yaa nu-baasoo nanesootuhi petudooa.”
7 Baise God iuwih eo, ‘Ayu nati tafaram hinabuwi babahimaim kwanama kwanabowabow boro baimakiy anitih. Nati ufunamaim boro tafaram kwanihamiy kwanatit efan iti’imaim ayu kwanakwafiru.
8 Soo Te Naa mu tumayoho tuungu, “Mu sakwa mu naatse doodooamu kootze na'oonnakwitu tsekea'a. O'no umu Te Naa dooamuna nasopedakwatookwu.” Abraham nodukwa naatse dooa'adoo, Isaac mee yise naneahoo. Sumu nasatese soo Abraham yise ka tu tooa tookoo tsekea'a. Ka saa'a yise soo Isaac ka tu tooa Jacob ooosoo yugwe. Soo Jacob yise punno'o umu tu sumumano wahamatsebooeku (12) tu nana'atse ooosoo yugwe.
8 Imaibo God ar afu’afuw ana obaibasit Abraham itin ina’inanen na’atube kaif. Imih Abraham natun Isaac tufuw fur ta’imon sasawar ufunamaim ana ar kanabin e’afuw. Nati ufunamaim Isaac natun Jacob ana ar kanabin e’afuw naatu Jacob natunatun 12 it uwatanah wabih gagamin auman hai ar kanabih e’afuw.
9 Soo Te Naa unnena togesapa manepu, mu Jacob doodooamu yise ka tu wannga'a Joseph mee naneadu unu nuusoogweda. Ooonne'yoona umu yise Joseph gi petzape. Umu oo papabe'e ka Joseph-ma tumu. Mu wakwawa'a ka Joseph tumuse ka Egypt-witoo oo bika. Ka oonow petugase, umu oo-ma tumu. Soo Te Naa ka Joseph sootuhi.
9 Baise uwatanah wabih gagamin Joseph isan hibobowen akir wairafin na’atube hitih hitubun hibai hin Egypt imaim ma. Baise God i mar etei biyanamaim ma’am.
10 Tooe how suda ka Joseph namatugu sapa Te Naa oo magwetzoi. Soo Egypt-witu numu moohetu Pharaoh mee naneadu ka Joseph sopedakwadoose, besa tusoohanedu mee oo soopedyana ka Joseph no'oko mu numu Egypt-witu moohe tuungu, pumme tummatzidu tuwazoo moohedu.
10 Naatu ana yababan ta ta wanawanamaim bibais. Veya ta Joseph Egypt hai aiwob nanamaim titit ana veya aiwob orot Joseph i’itin yan bai naatu ana kakaf isan ma, anayabin God ukwar rerekab Joseph itin. Imih aiwob orot Joseph bai ana gawanamih yai, naatu aiwob ana bar gagamin wanawanan auman kaifin isan ana fair itin.” Joseph Egypt sabuw ebobonawiyih|alt="Joseph as ruler" src="cn01917b.tif" size="col" loc="Act 7.10" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.10"
11 Ka saa'a ka Egypt teepu nana'ena-kwitu gi bow'mana unu pasana gi hee na'a. Mu tubewa-ga'yoo unu suda manepunne. Mu te nanamooatupu gi nadukadu mayu.
11 “Nati ana veya’amaim baimar kakafin na, Egypt naatu Canaan tafaram wanawanan yababan gagamin na’in matar, naatu it uwatanah bayumih hi’akir.
12 “Ewa'yoo tukapu ka Egypt-wi,” mee soo Jacob tunaka. Mu tu doodooamu taya tukapu mu tumu tuunguna.
12 Egyptamaim bay ma’am ana tur Jacob nonowar ana veya uwatanah hai nanawan wantoro’ot imaim hin.
13 Ka penakwa tu doodooamu tukapu tumu tuunguse, Joseph tu pabe'emu tuukwe'e, ‘Nu tubetse Joseph,’ mee yise ka Pharaoh-matoo mu bika.
13 Hai nanawan bairou’abin ana veya Joseph taiyuwin botait irerereb tuwahinah hai tur eowen, naatu Pharaoh nati’imaim Joseph ana nibur isah so’ob.
14 — ausente —
14 Nati ufunamaim Joseph tamah Jacob isan, naatu tamah ana nibur isah tur iyafar, nah etei 75 na’atube.
15 — ausente —
15 Imaibo Jacob rena Egypt tit, nati’imaim i natunatun bairi himorob, it uwatanah.
16 Ka Abraham o'nosoo mu Hamor numu-makoo mu tubewa tumu-kwi umu natuoona ona Shechem mee naneadu-kumaba.
16 Naatu biyah i hibow himatabir maiye tafaram wabin Shekem rahamaim hiya, nati me i Abraham orot Hamor natunatun biyahine tubun.
17 Mu numu ewasoo manemena. Soo Te Naa ka Abraham oo tuukwena pudusoo oo-toogoo namanekoo.
17 “God ana omatanen Abraham eo’omatan na baiturobe isan ana veya na kabom, naatu ata sabuw Egypt hima’am busuruf ra’at tafaram awan karatan.
18 Kumma'yoosoo nana mu numu-kooba katudu manekwu, gi uga ka Joseph heesoobedyadu.
18 Imaibo aiwob orot ta Joseph men susu’ub i busuruf Egypt isan i’aiwob.
19 Oosoo nana mu te nanamooatupu tumoo'ookese suda mu yugwe. Mu numu tu oonga'a puuwana ma'wu tuungu. Umu yise tua'e.
19 Ata a’agir ifufuwih, biyababan kakafin anababatun itih, eokikinih hai kek sosof hisrouwen hi’in himorob.
20 O'no soo Moses mee naneadu nadooa'adoo. Besa tabuadu oonga'a. Pahe (3) muha umu nobe-kwisoo oo tzakwatse,
20 “Nati ana veya’amaim Moses tufuw, kek ana itinin gewasin maiyow. Baremaim hinah tamah hibunwa’ir ma sumar etei tounu na’atube sawar.
21 o'no yise puuwana ka oonga'a ma'wu. Soo mu numu-kooba katudu padu oo mayuse, yise oo tooaga.
21 Imaibo barene hibotait titit ana veya, Pharaoh natun babitai natunamih bai ituw ra’at yen orot matar.
22 Ka saa'a yise oosoo Moses no'oko mu Egypt numu manena natunedyooe. Besa hemma how yugwedu. Besa unnedu.
22 Egypt ana ukwar rerekab etei Moses hi’obaiy so’ob, naatu ana tur ana sinafumaim eo sisinaf etei i fairih.
23 Soo Moses ka nana manese yise pummesoo nanumu-baa nobenega.
23 “Moses ana kwamur etei 40 na’atube baib ana maramaim ana not bogaigiwas tit ana sabuw Israel inananawanih.
24 Ka o petugase, sumu'yoo Egypt nana ka Jew nana unutse mooedyugwe.
24 Tit inan Egypt orot ta Israel orot boborabirab itin, basit na ibais wasfafar naatu anasa bow Egypt orot rab morob.
25 Soo Moses ka Egypt nana tutzagow ka tu nanumu-koobatoo.
25 Moses not eo, ‘God ana baibais ayu wanawana’umaim esisinaf au sabuw boro hina’itin hinaso’ob, baise men hi’itinimih.’
26 Soo Moses yise meeoo soonamme, ‘Umu e nanumu ka natzama'wukwuse oo sopedakwadookwu ka Te Naa nuka pooha-makase.’ Pana umu gi oo soo'oedyukute ka ooka moo'a oo petugase, waha'yoo Jew nanana nanagoehoo. Mu too'e tzadyooikuse, meeoo mu netamma, ‘Mu e nananumu gi muusoo nanagoepana.’
26 Marto Israel orot rou’ab hairi hibiyow itih, basit na fafar naatu iuwih, ‘Kwa airi i ain uf, aisim taiyuw kwabiyow?’
27 Soo nana unu tu pua'a koosekeowdu ka Moses tomatzakowse, meeoo oo netamma, ‘Numu u nemadunagadu mee u naneyugwe.
27 Baise orot ta biwa’an kakafene Moses rukouw eo, ‘O aki bainabatani naatu baibabatiyi isan yait rubini?’
28 Hownne'yoo u? Etze'e u sumuoo nana patsow. Meno'o haa'a yise u nuka batsakwu?’
28 ‘O kukokok ayu ina’asbunu fai Egypt orot ia’asabun na’atube?’
29 Soo Moses oo nakase, soogweda meeow wakwawa'a teepu Midean mee naneadu-koobatoo. Oonow petugase oonatusoo nodukwadoose, waahoo nana'atse dooamudoo.
29 Moses iti tur nonowar ana veya Egypt ihamiy bihir in tafaram wabin Midian imaim ma, nati’imaim touman orot na’atube ma’am natunatun orot rou’ab hitufuw.
30 — ausente —
30 Kwamur 40 sasawar ufunamaim oyaw Sinai sisibinamaim arar yan tounamatar Moses isan irerereb wairaf na’atube wa’ab wanawanan to’ab.
31 — ausente —
31 Moses iti wairaf to’ab i’itin ana veya ana kasiy ra’at, naatu itinbunai isan na biyubin auman Regah fanan nowar;
32 ‘Nu yow, mu tubetse manumudoopu. Nu-matoo mu nanumu, mu nanamooatupuna Abraham, Isaac-no Jacob nanesootuhiyakwe.’
32 ‘Ayu i o uwatanah hai God, Abraham ana God, Isaac, naatu Jacob.’ Moses yan wanawanan birubir fafar an uman hioror naatu men karam boro tanuw ta’itin.
33 Soo Te Naa meeoo oo netamma, ‘U moko tzakwumedow u pooha teepu-kooba 'wunu.
33 Imaibo Regah eo, ‘A ana sumasum kubosair anayabin iti kamar i kakafiyin yan kubatabat.
34 Mu Egypt numu e dooamu suda matugu nu mu poonne. Mu e dooamu nanepagamo'o. Nu mu magwetzoidooa. Nu ume Egypt-witoo tayakwu. Umu saa'a mu tzama'wudooa.’
34 Ayu au sabuw Egypt imaim bai’akir kakafin maiyow hibaib aitih, naatu hitef hirererey anowar, imih rufamih botaitih isan are ana. O kuna aiyafari kumatabir maiye au Egypt.’
35 — ausente —
35 “Moses i orot ta’imon Israel sabuw hikwahir hiu, ‘O yait rubini aki bainabatani naatu baibatiyi isan?’ Nati orot ta’imon sabuw bainabatanih naatu rufamih botaitih isan God taiyuwin ana tounamatar iyafar na wa’ab toto’abamaim irerereb Moses fair itin.
36 — ausente —
36 Sabuw nawiyih Egypt hihamiy hitit, naatu ina’inan men hi’i’itah efa’efanin Egyptamaim, Red Sea imaim, naatu kwamur 40 arar yanamaim iwa’an hi’itah.
37 Oosoo tu nanumu Te Pabe'e-witu tuukwe, “Sumu'yoo te nanumu-matoo petukwu. Nu ka Te Naa tuukwewabe-matu, oosoo punno'o ooonne'yookwusoo,” mee soo Moses tu nanumu netamma.
37 “Iti orot Moses i boun Israel sabuw hai tur eowen, ‘God boro dinab orot kwa wanawananamaim a orot ta niyafar nan, ayu biyafaru na’atube.’
38 Soo Moses tu nanumu-no petu ka giba-kumaba. Oo nobetu-ga ka giba-kumaba, soo Te Naa tummatziwabe soo toha kasa-ga'yoo saa'a oo yadooedooa ka giba-kooba'yoona. Soo Moses saa'a ka giba-ma'yoona wuekese tu nanumu Te Naa pooha unnena tuukwedooa.
38 Iti orot Moses Israel sabuw bairi kou’ay hibai arar yanamaim hibat naatu ata a’agir bairi Sinai oyawemaim tounamatar tur yawasin bai re itin naatu ya’abun it isat rena.
39 Mu te nanumu gi oo nakabetse'a umu ka Egypt numu tumayohonasoo petzabena.
39 Baise it ata a’agir fanan men hibosiyasiyar, naatu fanan hikwahir hikokok i mi’itube hitamatabir maiye hitan Egypt hitatit.
40 Ka Moses ka giba-matoo kodyukasesoo, umu ka oo pabe'e meeoo netamma, “Numme gi ka Moses unnena mayoho-wa'ne'yoo. Soo Moses ka Egypt-nakwana ne bi petu. Pana meno'o hanoga mea. U sakwa pummatoo te nanesootuhikwuna matabuega.”
40 Imih Aaron hiu, ‘Aki akokok god ta kusinaf au nai i’iyon ebonawiyi. Moses Egyptane nawiyi atitit men aso’ob abisa isan matar.’
41 Umu yise kootsoo tooa'a-wa'ne tumadabuese, oo-matoo nanesootuha'e. Ewa nanuka ka oo mu tumadabue-matoo. Umu gi Te Naa-matoo nanesootuha'e.
41 Nati ana veya’amaim aibat ta cow natun ana yumatabe hibu’ur. Naatu sibor hibow hina sawar i umahimaim hisinaf mamatar ana sibor hiyai naatu ana hiyuw hibow hiyasisir.
42 Soo Te Naa yise meeoo mu netamma, ‘Muusoo too'e, ka taba noko paatoosooba-matoo mu nanesootuhi.’ Soo Te Naa tuukwewabe mee umu-witu tubotugu.
42 Baise God mafutih, naatu mar ana sawar kwafirih isan ibasit. Dinab orot hai Bukamaim hikikirum na iturobe,
43 Paatoosooba-matoo tuwazoo. Ooonne'yoona nu mu wakwawa'a numu oona kwinga'a Babylon mee naneadu teepu-koobatoo numu-matoo mu tzama'wukwu.” ’
43 Kwa i god Moloch ana sis kwa’abar kwareremor,
44 Soo Te Naa yise ka Moses nanesootuhi nobe-too tuungu tooe hemma tooe puhu-makoo. Soo Moses yise oo tumayohoku ooka tu poonne tabua-kwa'ne. Ka tooe hano tooe mu numu momona ka nobe tzanomo'o.
44 “Ata a’agir God ana sis arar yanamaim hiyai hima’am i God ana itinin nati’imaim bairi hima’am. Nati sis i God mi’itube Moses iu bi’obaiy na’atube naatu God yayakitifuw na’atube hiwowab.
45 Ka Moses kadoo'oo manese, sumu'yoo nana Joshua mee naneadu ka Moses kapi manekwu. Mu numu ekow teepu-koobatoo ka nobe hanekekoo. Ka mu numu yow petuse, ewa'yoo wakwawa'a mooasoo yow nonobe-ga'yoo. Soo Te Naa mu wakwawa'a kadoo mayugwese umu yise otuoo mu teepu-wi nobe-dookwu. O'no yise soo nanesootuhi nobe ooosapa ka yow teepu-kooba'yookwu.
45 Nati ufunamaim, ata a’agir sis tamahinah biyahine nan hibai hi’abar Joshua babanamaim bonawiyih bairi hirun sabuw afa hai tafaram God nunih hititit i hai tafaram hibai. Naatu nati sis i ma’am David ana veya’amaim tit.
46 Soo Te Naa oo sootuhipu. ‘O'no sakwa nu Te Naa tupe nobe-dookuse,’ mee soo David tusooyugwe.
46 David ana baibais gagamin na’in God biyanane bai, imih ifefeyan bar tawowab. Jacob ana God isan
47 Gi ooosapa oo tumadabue. Oo tooa Solomon mee naneadu oo nanesootuhi nobe-dooku.
47 baise iti bar i Solomon wowab.
48 Soo Tamme Manumudoopu gi numu tumadabuena nobe soogwa'e. O'nosoo soo Te Naa yadooawabe meeoo tubotugu,
48 “Baise Auyomtoro’ot ana God i men orot bar tewowowabimaim ema’ama’amih, dinab orot eo kikirum na’atube.
49 — ausente —
49 ‘Mar i ayu au urama’ama,
50 — ausente —
50 Sawar iti kwanotanot men ayu asinaf himatar?’
51 Soo Stephen mee tuwazoo unakwe, “Mu yaatoo gi tunaka'oedyukuna gi tumayohodu. Mu nono'otsa Te Naa Besa Pooha netumoo'oo.
51 “Kwa i dogor fokarih naatu dogor wanawanan gugumin naatu tain gugurih God ana tur men kwanonowar! Kwa i a’a’agir ah kwabat, mar etei Anun Kakafiyin kwarurukouw!
52 Mu nanamooatupu ka Te Naa gi petzabedu. Mu yise punno'o ooosoo manakwe. Mu nanamooatupu ka Te Naa tuukwewabe no'oko suda matugupu-ga'yoo. Umu ka Te Pabe'e petukwuna wahadu yise nagoe.
52 Kwa a’agir dinab orot marasika hima’am etei hirouw hi’a’akirih, nati dinab oro’orot i marasika iti orot gewasin nan isan hikurereb. Baise kwa uwatanah hirouw himorob, naatu boun kwa iti orot gewasin nan baban kwao kwarab morob.
53 Te Naa tu tummatziwabe, ka toha kasa-gakoo mu-matoo taya tu unnena mu mayoho tuunguna, pana mu gi oo tumayohokute ka Te Pabe'e batsase.”
53 Kwa i God ana ofafar tounamatar hiyafar re’er kwabai, baise men kwabobosiyasiyar!”
54 Mu numu oo nakasutakute ka Stephen unnena gi nakabetsabena.
54 Kaniser hima Stephen eo hinonowar yah so’ar gagamat bufutih hikarmusiyan himisir
55 Te Naa Besa Pooha tuusoobedyana, toogoopatu poonnese, ka Te Naa poonne. Soo Te Pabe'e ka Te Naa-kumaba 'wunu.
55 Baise Stephen God Anun Kakafiyin biyan etei karatan batabat au mar nuwra’at God ana marakaw itin naatu Jesu sisibin asukwafune batabat itin.
56 Soo Stephen yise mu numu meeoo tuukwe, “Nu ka toogoopatu Te Pabe'e ka Te Naa-kumaba 'wunu oo pooha poonne.”
56 Basit eo, “Kwanuw ra’at! Ayu mar ana etawan botawiy Orot Natun God ana asukwafune bat ai’itin!”
57 No'yoona mu numu tu naka-wi matugumo ka gi oo unnena soonakana, oo nesagwikuna.
57 Fanah aumetawat hiwow tainih higibud, imaibo etei au ta’imon hinunuw hibai
58 Ka Jerusalem-wikoo oo tzadoodooekase oonow petugase, mu oe oo neyugwedu tu wunagapu tzakwumetase, ka sumuoo nana, Saul mee naneadu-kobena mu tuoona petuga. Umu yise tupe-ma ka Stephen tatapageta. Umu oo batsa soogwina.
58 hitain hitit bar merar gagamin ufunane hitaiy re kabayamaim hirab, orot iyab baifuwenamaim sif hirurubon, hai faifuw nati orot boubun wabin Saul anamaim hiya.
59 Gisoo pummetu batsa soo Stephen mee nanesootuhi, “Ne Pabe'e Jesus, besa-kwitoo ka e moogooa hanega.”
59 Kabayamaim hibat hirabirab auman Stephen Regah isan ifefeyan eo “Regah Jesu ayubu kubai!”
60 Measedose tuwazoo pabatse'e nanesootuhi, “Ka suda mu tumadugu-kwitu gi mu sootu'adyipana.” Oobenakwatoo soo Stephen ya'ehoo gi oo unnena soonakana, oo nesagwa'ekuna.
60 Sun yowen fanan aumetawat erererey auman i wow eo, “Regah abisa ayu isou tisisinaf hai
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.