Atos 20
Te Naa Besa Unnepu (PAONT) vs AAI
1 Ka saa'a hemma namamakwuse, soo Paul no'oko mu tunaka'oedyukudu nesumuse mu yadoo'e, ka Te Pabe'e unnepu-witu mu tuukwena. Yise ka Ephesus-wi'yoona natzemangeka ka Macedonia mee naneadu teepu-witoo.
1 Sabuw hibuyuw in sawar nuwarob ea’afuw ufunamaim, Paul bai’ufununayah etei e’af ayuwih koufair tur itih naatu eo tuturih. Imaibo ihamiyih au Masedonia na’at in.
2 Ka meadabena ewow tunaka'oedyukudu tunedyooemena ka Greece mee naneadu teepu-kooba petuga.
2 Naatu Masedonia ana uman men sanet imaim bar merar ta ta run tit baitumatumayah isah binan koufair itih remor na Greek tit.
3 Pahe muha yise o. Syria-witoo natzemangekakwuse, ka mu Jew numu pumme batsayagate mu sopedakwatoona. “Nu sakwa kodyu Macedonia-too ka Jerusalem-witoo,” mee soo Paul tusooyugwe.
3 Nati’imaim sumar tounu ma, naatu au Syria na’at na isan bobobuna Jew sabuw rabinamih hiyayakitufuw tur nowar. Imih i ana not bogaigiwas matabir maiye Masedonia awat na.
4 Ewa'yoo numu oo-no mea.
4 Orot iti na’atube i hitur bairi hin, Berea bar merarane i orot Fairahus natun Sopater, Thessalonica’ane i Aristakus, Secundus hairi, Derbe’ine i Gaius, naatu Asia’ane i Tychicus, Trofimus hairi, naatu Timothy.
5 No'yoona mu naana ka natzemangekase, ka Troas mee naneadu-kwi petuga. O ne wutooekwu. Nu Luke, yise Paul punno'o.
5 Iti oro’orot i wa ta hibai wan hirabon Troas imaim hima aki hikaifi.
6 Numme Philippi-wi gi namayudu tukaba mu ewa tukakwuse pepetuga. Numme yise umu-baa'yoona ka Philippi-wi'yoona memease natzemangekase, ka Troas mee naneadu-kwitoo. Manege tabe mease, numme ka umu-baa pepetuga ka Troas-wi. O numme sumu nasate.
6 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw sasawar ufunamaim Philipi imaim wa abai, veya umat roun ufunamaim Troas imaim ai ta’imon, nati’imaim fur ta’imon ama.
7 Naapahe tu tabemeano'o togano, numme nanano sumu nanesootuhina atsa baa hebena tukaba tukakwuse. Paul wuna'me mu yadoo'e ka oogow mooo'a Troas-wi'yoona meakwuse.
7 Fur antoro’ot ebubusurufimaim, bai’ufununayah etei rafiy kakafiyin baimasibin isan abita’ay ana veya, Paul binan sabuw iuwih naatu mar natot boro nan, imih kutuw binan in fainaiwan tit.
8 Togabeno maneka numme ka nobe-kwikoo ewa tugootabuekuna. Pahe nana-kooba aatadu nobe-wi'yoona, ka numu sumu-koobatu-wi numme.
8 Naatu bar tafan aki ama’amamaim i ramef moumurih na’in hitoto’ab.
9 Sumu'yoo tooebetse Eutychus mee naneadu ka naboonne'e natsatawaga-wi katu. Unu uwegapana ka Paul unnena naka katu. U'weoogase, yise ka naboonne'e natsatawaga-wi'yoona wuehoo. Mooasoo oo ya'ehoose umu oo too'e tsagwuuhoo.
9 Bar ana sou awanamaim i orot boubun wabin Eutikas ma Paul ana binan nonowar. Baise Paul kutuw binan ma nowar inan busuruf matan fot taf koukuw. Naatu naniyan meyemeye matan anababatun fot ikitabir bar noyate tafan ana tet tounu imaim hima’am raiy rab easabun, hire murubin hibai hibora’ah.
10 Soo Paul umu-matoo wuegase, ka oo-koobakwi habehoose oo hedapunnese oo ya'e-kwikoo oo tzakodyuhoo mu numu yise meeoo netammadooa, “Gi suda sokwamapana. Mooasoo nu a nemagwetzoihoo.”
10 Baise Paul raiy orot isnowah kwafure rouh eo, “Men kwaniyababan, yawasin inu’in.”
11 Oobe pa'atusoo mea'ase, umu no'yoona nanesootuhina ka Te Pabe'e pumme tunetammapu mayoho. Soo Paul yise ka tu tabatsebooe-witoo tooe mu yadoo'e. Soo Paul mu yadooemakwuse mea.
11 Imaibo matabir maiye yen bar tafan rafiy bai imasib eaan. Naatu fai manin ma binan in mar tot basit ihamiyih.
12 Umu ka tooebetse gwetzoihoodu tu nobe-witoo bikase, yise unu besa sokwama.
12 Orot yawasin hibai hin au bar dogoroh ereyasisir auman.
13 Ka Jerusalem-tamme numme meana ka Ephesus tzage'etoo natzemangeka. Soo Paul oto sogo meakwu mee unnega.
13 Wa abai arabon an Asos atit naatu Paul iu’uwi na’atube baiwaninamih arun, anayabin i ababawat boro ufui rarabon.
14 Assos-wi'yoona numme-baa sake-wi tsebooese, no'yoona numme natsemangega ka Mitylene-witoo.
14 Tafaram Asos imaim bairi abitar ana veya na wa afe’en yen bairi ana Mitilin atit.
15 Oogow mooo'a numme tuwazoo natsemangega ka tuutse pagadudu ooenapatoo Chios mee naneadu-witoo. Oogow mooo'a tuwazoo numme yise ka Samos mee naneadu-witoo. Oogow mooo'a tuwazoo numme yise ka Miletus mee naneadu-kwi petuga.
15 Mar to wa ainatit ana Kios nuw aihamiy, veya bairou’abin ufunamaim Samos nuw a’afuwabon, naatu veya baitounin ana Miletus atit.
16 Jerusalem-witu mu ewa tuka tzage'e manegena umu ka Te Naa nesookwuga'ena ka tu tumasuana besa su'a. O'no petugakwu mee soo Paul soonammena, ka Ephesus ka teepu Asia mee naneadu-wi gi yoowa'e.
16 Paul Ephesus baihamiyin mutufor yan rabon isan ana not bogaigiwas, men kok boro veya gagamin Asia wanawananamaim tama, anayabin bimatkabiy ana kok i Jerusalem natitabo Pentecost ana veya nab.
17 Soo Paul ka Miletus-wi petugase Ephesus-witoo sumuoo taya mu wakwa'etse-matoo, mu tunaka'oedyukudu moohedu Ephesus-wi nobe-ga'yoo nabatoo mu bi tuunguna.
17 Miletus imaim Paul Ephesus ekaleisia orot ukwarih na bairi o isan isah tur iyafar.
18 Ka pu-baa mu petuse, meeoo mu netamma. “Mu e sopedakwatoo, nu ka Te Naa besa podo ooosapa meadape. Nu ka mu-baa'yoona yaa Asia teepu-kooba'yoona.
18 Naatu hina hititit ana veya iuwih eo “Ayu boubuntoro’ot ana Asia wanawanan atit bairi mi’itube tama’am i kwa kwaso’ob.
19 Nu ka Te Naa nakabetse'a, ‘Nu mu ooonakwa besa'yoo,’ mee gi soonammena. Nu yagana ka Te Naa-matoo mu nanesootuhikute. Nu ka mu-baa'yoona ooosapa suta-kwi ka mu Jew nuka tumoo'oo.
19 Taiyuwu ayara’iyu Regah ana akir wairafin na’atube yawas fokarin wanawanan wainabu abow eremamaturu auman, Jew sabuw asabunu isan hiyakitifuw men anot.
20 Nu gi suina no'oko hemma mu tuukwe'e mumme tummatzi-wa'nekoo tooe haga tooe-kobena'yoona mu nobe-kwitu tuwazoo.
20 Kwa kwaso’ob ayu kwa isa abibinan ana veya men kafa’imo abir, a baibais ana tur ta abotanimih, en baise etei bebeyanamaim bar arun atit a binan kwanowar.
21 Nu mu Jew noko mu wakwawa'a meeoo netamma ka sutakoo po ma'wukase ka Te Naa besa podo mea. Ka Te Pabe'e Jesus-wi tunaka'oedyukuna.
21 Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah i bebeyan hai kakafih baihamiyen God isan tatabir naatu Regah Jesu baitutumin isan auwih.
22 Meno'o yise soo e pooha mee'e e netamma, ‘Jerusalem-witoo mea,’ pana nu gi oo sopedakwatoo how hemma manekwuna ka onona.
22 Naatu boun Anun kakafiyin fatumu, i ana kokomaim au Jerusalem anan, men aso’ob nati’imaim boro abisa isou namatar.
23 Eka suu'mu nu sopedakwatoo no'oko Te Naa Besa Pooha mee e tuukweyakwe nu nakwutumakwu yise ewa suda namanedu nu-tamme kemmakwu.
23 Ta’imonamo Anun Kakafiyin bimatnuwu i aso’ob, bar merar ta ta anarun anatitit dibur naatu biyababan i nati’imaim hima tekakaifu.
24 Pana gi hownne'yoo. Oosoo gi hee. Nu gi nuusoo namabetsea, nu ka Te Pabe'e nuka netamma mamakwukwu. No'oko numu nu ka besa na'unnedu tuukwekwu. Oosoo te magwetzoa'e ka te soobedyana.”
24 Baise ayu taiyuw au yawas ai’itin i men sawar gagamin ta. Ayu au kok i bowabow Regah Jesu bitu i ana bow yomanin ana’asa’ub, naatu nati bowabow i tur gewasin God ana manaw ana kabeber isan anao rerereb.
25 Soo Paul meeoo tuwazoo mu netamma, “Nu mooasoo mu tuukwepu ka Te Naa besa podo a nameadabena. Meno'o nu oo sopedakwatoo mu gi ka teepu-koobakoosoo e poonne-wa'ne'yoo.
25 Naatu boun kwa iyab wanawanamaim ama aremor God ana aiwob isan a binan kwanonowar aso’ob boro men kwana’itu maiye.
26 — ausente —
26 Isan imih boun kwa etei matamaim akukurereb, o yait ef inasa’ir inan inamomorob ana bit men ayu anab.
27 — ausente —
27 Anayabin God abisa not yayakitifuw etei akurereb kwanowar sawar men ta abotan au’uf abatamih.
28 Muusoo no'yoona nanamabetseana soo Te Naa Besa Pooha umu tunaka'oedyukudu mu mabetsea tuungu ka umu Te Naa naka'oedyukudu-nokosoo. Oosoo Te Pabe'e doodooamu mu mayugwe ka Te Pabe'e mu-koobatoo nabatsase.
28 Taiyuw mata toniwa’an kwanakaifi, naatu bobaituw Anun Kakafiyin kwa babamaim ya’aya kwanakaifih. God ana ekaleisia kwaninabatan gewas, anayabin i taiyuwin Natun momorobomaim sinaf nati sabuw hina nowan himatar.
29 Nu oo sopedakwatoo ka e mease, saa'a ewa'yoo etza'a mu-baa petuse mu too'e nemooagana tooe ha'yoo tooe mu netammakwu. Ewow sumuna mu tunaka'oedyukudu kadoo mayugwekwu.
29 Ayu aso’ob kwa ana bihamiy ufunamaim haru kakafih boro hinan wanawan hinarun bobaituw hinatar giyigiyih.
30 Mu-matu sumuna ka etza'a podo manese, umu ka Te Naa naka'oedyukudu esayikuna tooe ha'yoo tooe mu tuukwena, umu ka mu tunaka'oedyukudu too'e ne'emukwakuna.
30 Kwa taiyuw a kou’ay wanawananamaim auman orot afa boro hinamisir turobe hinabotabir hinifufuwen, saise bai’ufununayah boro i hini’ufnunih.
31 Unu besa sapa, nu pahe tommoka ooosapa ka Te Naa-witu meeoo mu too'e tuukwegena ka mu-koobatoo tutuha nasooyugwena.
31 Imih mata toniwa’an! Kwamur tounu bairi tama fai mar erematuru abimatnuwih i kwananot.
32 Meno'o yise nu ka Te Naa mumme sootuhi tuungu oo unnepu-noko ka numu oo sootuhina unu tunaka'oedyuku mu mayugwekwu. Soo Te Naa mu sootuhikwu tu unne-kwa'nesoo ka umu tu besa podo meadabedu-nokosoo.
32 Naatu boun kwa i God ana tafafarenamaim ayayariyi naatu i ana manaw ana kabeber turamaim nawowabi kwanayen abisa ana sabuw baitihimih eo kwa auman nowamih nit.
33 Nu gi mu-makoo hemma soogwa'e.
33 Ayu men kafai orot babin ta ana gold o ana silver isan abahiy o ana ar ana faifuw isan abahiyamih.
34 Mu, mooasoo e sopedakwatoo, nuusoo e tukapu noko pukwi e kwasuena tumu'u umu nu-notu punno'o ooosoo.
34 Kwa etei kwaso’ob, ayu taiyuwu umau’umaim sawar abisa isah abiyababan asinaf himatar abow, naatu bow turou’unah hibiyababan afaram hibow karam.
35 Mu e manena poonne ka mu tutuha manedu e tummatza'e, mu sakwa punno'o ooosoo. Mu oo sooma'yu ka Te Pabe'e tamme mee netamma, ‘Tamme besa nasootuhikwu ka kumma'akoosoo hemma numu tummatzina gi ka kumma'akoosoo numu-makoo hemma sookwipunnena.’ ”
35 Ayu ef etei ai’obaiyi, kwanabow raro nababan, saise nati’imaim boro sabuw aurih fair en kwanibaisih. Ata Regah Jesu taiyuwin awanamaim iti tur eo i kwananot ’Baitinin ana baigegewasin i ra’at men tabaib na’atube.”
36 Soo Paul yise ka tunemamakwuse, meatzedose, nanesootuhikooha.
36 Paul eo sasawar ufunamaim sun yowen bairi hiyoyoban.
37 No'yoona umu oo-baatu sukwina oo hedana oo mootuhina ka oo tubetse meakwuse.
37 Sabuw etei erererey auman hirouh himamay naatu hio tutur.
38 Umu suda sokwama ka meeoo pumme oo netamma, “Nu gi hannano'o mu-baasoo kodyu petu-wa'ne'yoo.” Umu yise ka sake-witoo o-no mea pana, gi o-no oe ku'a.
38 Etei hai yababan ra’at anayabin tur iti na’atube eo isan, ayu boro men ana’iti maiye naatu hinawiy bairi hin wa biyan hitit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.