Atos 13

Te Naa Besa Unnepu (PAONT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ka oonow mu pepetugase, mu susumudu tunaka'oedyukudu ka Antioch mee naneadu-kwi nonobe-ga'yoo. Umu-matu nanesootuhibu numu tunedyooedu, mu Barnabas-no Paul umu-no.
1 Ekaleisia Antioch wanawananamaim orot afa i dinab oro’orot naatu afa i bai’obaiyenayah, naatu orot wabih i iti: Barnabas, Simeon, wabin ta i Niger, Lucius Sairini matuwan, Manaen, Herod hairi bay ta’imon hi’aan hirara’at naatu Saul.
2 Ka gi tukapana mu nanesootuha'e soo Te Naa Besa Pooha mu yadoo'e, “Nu ka Barnabas noko Paul netutzea, noko numu nu-kwitu mu tunedyooe tuunguna. Umuoo sakwa mu taya.”
2 Veya ta hiyohar Regah hikwakwafir wanawanan, Anun Kakafiyin iuwih eo, “Barnabas, Saul hairi kwayasairih ayu isou, anayabin bowabow ta isan a’afih hinabowamih.”
3 Mu tunaka'oedyukudu gi tukapana ka Paul noko Barnabas-ma pooha matuguse, mu nanesootuhikute yise mana mu taya.
3 Naatu hiyohar hiyoyoyoban ufunamaim, umah tafah hiyara’aten fair hitih imaibo hiyafarih hitit hin.
4 Soo Te Naa Besa Pooha ka Barnabas noko Paul tayase, umu ka Seleucia Cyrene mee naneadu-kwi pepetuga. Onona umu natzemangeka
4 Barnabas Saul hairi Anun Kakafiyin ana bonawiyenamaim hina Seleucia hitit naatu wa hibai hirabon hin Cyprus imaim hitit |alt="map" src="PAULJR1.tif" size="col" ref="Acts 13.4"
5 ka Salamis mee naneadu-kwitoo. Ka oe pepetugase, mu Jew numu nanesootuhi nobe-kwi pepetuooga, mu Jew numu ka Te Naa unnena tuukwe. John Mark ka mu Paul noko Barnabas tummatza'e.
5 Naatu hina Salamis hititit ana maramain Jew hai Kou’ay baremaim God ana tur hibinan, John Mark i iti bowabow wanawananamaim baibaisih isan hibai bairi hin.
6 Umu yise saa'a ka Paphos mee naneadu-kwi petugonnoga. Oosoo ka Salamis mee naneadu tubewabe oo'enakwa. Soo suta'yoo Jew numu poohadu Bar-Jesus mee naneadu o numu-no.
6 Nuw ana fofonin na’atube hiremor hin au waraunane bar merar wabin Pafos hitit, nati’imaim Jew orot kwerayan ma’am koun hiyen, wabin Bar-Jesus, iti i orot taiyuwin isan dinab orot erouw eo’o.
7 Soo mu wakwawa'a moohedu Sergius Paulus mee nane'a, oosoo mu wakwawa'a moohedu besa tusooyugwedu, mu Barnabas noko Paul ka Te Naa-witu tutuubenga.
7 Naatu iti orot i gawan orot wabin Sergius Paulus ana of ta. Sergius i orot not wairafin, nati nuw ana gawan orot. Barnabas, Saul hairi e’af hina nanamaim hitit God ana tur nowar isan ifefeyanih.
8 Soo Bar-Jesus ka Sergius Paulus meeoo netamma, “Gi ka Paul noko Barnabas naka'oedyukupana.”
8 Baise kwerayan wabin Elimas (wabin Greekamain) eotanih men kok gawan orot tur tanowar baitumatum tab.
9 Ka Te Naa God Besa Pooha punagakoo oo poonnese, meeoo unakwe.
9 Imaibo Saul wabin ta Paul, Anun Kakafiyin iwanasum ma’am mutufor nuw kwerayan orot itinkikin
10 “U mu numu gi toge neyugwedu. U ka sutakoo nunu'u-kwa'ne'yoo. U ka Te Naa tumoo'oona mu numu ka gi besow podo ta'ya.
10 naatu eo, “O i Demon natun! Sawar gewasih etei hai rakit wairafin i o. O i baifuwen kakafih yumatah ta ta biya awan karatan, o i mar etei Regah ana turobe kubotabiren baifuwen temamatar!
11 Soo suda u manena u-matoosoo kodyudooa gi u manena petzabena. U gi tubootabue manekwu ka suda u manena gi ma'wuna.” Yabesoo gi tubootabue manise, numu pumme tsakakwudu too'e kwate.
11 Imih Regah uman boun boro tafamaim nare mata nifim naatu marakaw boro mar kafai men ina’itin.”
12 Soo Sergius Paulus ka Bar-Jesus gi tubootabuedu poonne oosoo yise ka Te Pabe'e-witu naka'oedyukute yise ka Te Naa unnepu nesookwuga'e.
12 Gawan orot abisa matar i’itin i itumatum, anayabin Regah ana bai’obaiyen tur nonowar i ifofofor men kafaita.
13 Soo Paul tu pupua'amu-no ka Paphas-wi'yoona baa-koobakwi natzemangeka ka Perga mee naneadu-kwi pepetuga. Soo John Mark yise mu ma'wukase ka Jerusalem-witoo kodyuka, pummesoo nobe-kwitoo.
13 Paul ana ofonah bairi Pafos imaim wa hibai hirabon hina Perga hitit tafaram Pamfilia wanawanan. John Mark nati’imaim ihamiyih, naatu matabir maiye in Jerusalem tit.
14 Umu Paul-no Barnabas ka Perga mee naneadu-too memease, ka Antioch mee naneadu-kwi pepetuga ka teepu Pisidia-kooba. Ka te nanesootuhi tabebano'o umu ka mu Jew numu nanesootuhi nobe-kwitoo memea.
14 Baise Barnabas Paul hairi hikofan maiye hin Pisidia Antioch hitit tafaram Pisidia wanawanan. Naatu Baiyarir Ana Veya Kou’ay Bar hirun himare.
15 Mu Jew nanesootuhidu nemadugudu ka Te Naa God unnena neamakwuse meeoo mu netamma, “E nanumu, manatu haa'a ha'yoosoo unnekwe?”
15 Buk Atamaninamaim Moses ana ofafar kikirum naatu dinab hai buk hibiyab ufunamaim. Kou’ay Bar ana ukwarih isah tur hiyafar hio, “Taitu kwa aur koufair tur ta nama’am na’at aki akokok iti sabuw kwanao hinanowar.”
16 Soo Paul oo wunuse mee mu netamma, “E nanumu-no mu tooe haga tooe Te Naa God naka'oedyukudu e nakapunne.
16 Paul misir umanamaim rutanih naatu busuruf eo, “Israel orot baibin naatu kwa Ufun Sabuw iyab iti’imaim kwama God kwakwafir, anao kwananowar!
17 Soo Te Naa God, pu-matoo tamme Jew numu nanesootuhina, ka mu te nanamooatupu netutsease, ka mu nanesootuhikuse ewa mu mayugwe ka Egypt-wi'yoona, ka mu wakwawa'a-wa'nekoo. Soo Te Naa yise unu pooha-ga'yoo ka Egypt-wikoo mu bikase,
17 Israel Sabuw ata God uwatanah rubinih naatu nah toumanih na’atube Egypt hima’am ana veya iwa’an wabih ra’at, naatu ana fairamaim nawiyih hitit.
18 mu mabetsea ewa (40) tomoka ka teepu gi numu tumasuana naa-kwi.
18 Naatu arar yanamaim kwamur etei 40 na’atube ba’afuwih bairi hima.
19 Oosoosoo tuwow (7) natakwatsukwuoo-baatoo numu kadoo mayukwe ka Canaan mee naneadu teepu-kooba yise ka te nanamoo'atupu ookow teepu mu tzapokaku.
19 Tafaram seven Canaan wanawanan gurusih naatu me bai ana sabuw nowahimih itih.
20 Unu ewa (450) tomoka'a oosoo ka mu nana'akwedu-matu unu pooha-gakoo netutzease. O'no soo numu moohedu Samuel mee naneadu ka Te Naa God yadooawabe mane.
20 Sawar iti himamatar i kwamur etei 450 na’atube wanawananamaim himatar.
21 Umu yise pukobena katudu nekwina, soo Te Naa ka Saul mee naneadu netutsea. Ewa (40) tomoka oosoo ka mu numu-kobena katuna.
21 Naatu sabuw aiwob isan hifefeyan, God Saul bai itih orot Kish natun, Benjamin wawawan, Saul i’aiwob ma kwamur etei 40 na’atube.
22 O'no yise soo Te Naa oo nabatsakuse ka David yise netutsea ka numu-kobenatoo. Soo Te Naa God mee unakwe,
22 Naatu God Saul bobosair ufunamaim David bai Saul efanin yai. God iti na’atube eo, ‘David o Jesse natun, orot o na’atube isa i ayu au yasisir gagamin na’in, ayu abisa sinafumih akokok etei boro i nasinaf.’
23 Soo Te Naa God ka Te Pabe'e Jesus tamme Jew numu magwetzoidu matabuepu-ga'yoo. Soo Te Pabe'e Jesus David-matu mee'e soo Te Naa God te tuukwepu-ga'yoo.
23 Ana’omatanen eo na’atube, orot David ana rara’ane Israel Sabuw hai baiyawasinayan God bai na.
24 Ka Te Pabe'e Jesus gisoo Te Naa unnepu mu numu tuukwe petu, soo John mee naneadu meeoo mu numu tuukwe'e, ‘No'yoona mu Jew numu sakwa ka suda tu manena ma'wuse baa-wi namatzakase ka Te Naa God besa podo mea,’ mee.
24 Jesu nanamaim John mat na bowabow kakafih baihamiyen dogor baikitabiren bapataito bain isan busuruf eorerereb Israel sabuw tutufin etei isah.
25 Soo John ka numu tu tunedyooena mamakwuse meeoo unakwe, ‘Nu Te Pabe'e mee haa'a mu e sooyugwe? Gi nu. Soo Te Tubetse Pabe'e saa'a petukwu. Nu gi oo-wa'ne'yoo. Oosoo e ooonakwa pooha-ga'yoo.’
25 Naatu John ana bowabow bisawar auman sabuw iuwih eo, ‘Kwa anot ayu isou mi’itube kwanotanot? Kwanotanot ayu’uban i nati orot? En, baise orot ta ayu ufu’umaim enan, ayu men karam boro ana kwafure an ana sumasum anarufam.’
26 E nanumu, mu Abraham dooamu-matu yise mu susumudu numu Te Naa meeoo te tuukwe, ‘Nu mu magwetzoikwu.’
26 Taitu, Abraham ana niburune kwana warar kwatatain, naatu kwa Ufun Sabuw iyab God kwabiruw kwakakafiy, it isat yawas ana tur i hiyafar na tit.
27 Mu numu Jerusalem-wi nonobe-ga'yoo ka mu pumme moohedu-no tooe nono'atsa ka Te Naa unnepu naka, ka oo tubona naneayakwe, pana gi yise ka Jesus Te Pabe'e sopedakwatoo. Gi oo nakasopedakwatoo ka Te Naa o'nosoo Te Pabe'e-witu oo waha. Umu ka Te Naa unnena gi naka'oedyuku pana oo mayoho.
27 Anayabin Jerusalem bar merar sabuw hai ukwarih bairi Jesu ana bowabow men hi’inan, naatu dinab oro’orot hai tur mar etei Baiyarir Ana Veya hibiyab men naniyan hibaib, imih abisa hisisinaf i tur hio inu’in na iturobe.
28 Umu gi hanotusoo suda na'unnedu ka Te Pabe'e-witu waha-wa'ne'yoo pana ka Pilate ooka batsa tuungu.
28 Basit morob isan ana ef men hitita’ur, Pilate asabunin morob isan hifefeyan naatu easabun morob.
29 O'nosoo ka Te Naa tuukwewabe meeoo tubopu umu ka Te Pabe'e Jesus batsakwu. Umu yise tooesoo oo manakwe. Oosoo ka ya'ese, ka sunngabe namadabue-ma'yoona natzakwekuse, nakoo.
29 Bukamaim abisa i isan eo na’atube hikirum inu’in hisisinaf ufunamaim, onaf afe’enane hibai hire hub wanawanan hiyai.
30 Soo Te Naa oo matusootabuesoo.
30 Baise morobone God bora’ah misir maiye.
31 Ewa tabeba-wi oosoo umu-no Galilee-wi'yoona kemmadu natzapoonnekuyakwe. Umuoo naana mu numu oetuooo tuukwe.
31 Naatu veya moumurih na’in sabuw iyab Galilee’ine hi’ufunun bairi hina Jerusalem hititit isah irerereb, naatu nati sabuw i boun hitit sabuw afa isah sif tirurubon.
32 Meno'o numme Barnabas-no yow petu mu tuukwe ka Te Naa o'nosoo unnepu ka Te Naa ka Te Pabe'e Jesus tamme magwetzoi-kwitu.
32 Naatu iti tur gewasin i abisa God ata’a’agir eo’omatanih abai kwa isa anan.
33 Meno'o toge oo-toogoosoo Te Naa unnepu manakwe. O'nosoo David meeoo tubope-ga'yoo ka penakwa hoobeabe-kwi meeoo unakwe Te Pabe'e witu,
33 Iti tur i bai it isat ebiturobe, it i ata’a’agir natunatuh, Jesu morobone mimisiramaim. Psalm bairu’abin eo na’atube,
34 — ausente —
34 Naatu ana’an aisim God morobone bora’ah maiye mimisir, naatu boro men nihamiy maiye na’in namasamih. Nati isan ana tur iti na’atube eo,
35 — ausente —
35 Buk efan ta’ane eo maiye,
36 Soo David ka Te Pabe'e-witu meeoo tubo'o gi puusoo nakwitu. Soo David ka Te Naa pumme netammatoo manese, ya'e. Ka oo nakoose oo tookoo mooasoo pehewunu.
36 Anayabin David ana veya’amaim God ana kok bow bisawar ufunamaim morob uwahinah sisibihimaim hiyai mas i’akir
37 Pana soo Te Pabe'e tookoo gi pehe. Te Naasoo oo matuusootabuesesoo.
37 Baise orot yait God morobone iyawas mimisir i men mas i’akir.
38 E nanumu e naka, soo Te Pabe'e Jesus tamme-koobatoo nabatsase, soo Te Naa ka te tuma'emukwana sumu'wase te sootuhikwu.
38 Isan imih taitu kwananowar, iti orot Jesu wabinamaim bowabow kakafih notawiyen isan ana tur i ao’orerereb,
39 Ka te tunaka'oedyukute soo Te Naa te tuma'emukwana sumu'wa. Tamme ka te nanamooatupuna manena sukwe mayohona, ka Moses tamme tuukwe-kwa'ne. Soo Te Naa gi te tuma'emukwana sumu'wa tamme ka Te Pabe'e-wi gi tunaka'oedyukuna.
39 iti Jesu wabinamaim sabuw iyab tibitumatum hai bowabow kakafihine i rufamih titit anayabin Moses ana ofafaramaim boro men karam narufami.
40 — ausente —
40 Imih kwanakaifi gewas, saise abisa dinab hio men isa hinamatar.
41 — ausente —
41 ‘Okwanekwaneyah Kwana’itin!
42 Mu Paul noko Barnabas nanesootuhi nobe-kwi'yoona umu kukuowse umu meeoo mu netamma, “Ka penakwa nanesootuhikwuse, ka Te Naa unnena saa'a ne tuukwesoo.”
42 Paul, Banabas hairi Kou’ay Bar hibihamiy auman sabuw hifefeyanih fur ta Baiyarir ana veya’amaim iban hitan maiye iti sawar isah hitidudur hitanowar.
43 Ewa'yoo mu Jew numu-no mu wakwawa'a mu Jew-kwa'ne nanesootuhi tabuadu ka Paul noko Barnabas-no mea. Paul-no Barnabas mu yadooena meeoo mu netamma, “Mu sakwa Te Naa besa podo ooosapa mea.”
43 Kou’ay Bar ana rou’ay hibihamiy ufunamaim, Jew sabuw maumurih na’in naatu sabuw iyab Jew hai kwafiren ana kakafemaim hima’am, Paul Barnabas hibi’ufununih koufair hitih God ana manaw ana kabeberamaim ma’amih hifefeyanih.
44 Ka penakwa nanesootuhi tabenoo ewa'yoo mu numu ka Antioch-wi sumu ka Te Naa unnena nakakwuse.
44 Baiyarir Ana Veya bairou’abin sabuw nati bar merar tutufin etei Regah ana tur nowaramih hina.
45 Umu Jew numu moohedu unu suta'a ka ewow numu gi Jew numu pana oetoo kemma ka Paul nakana. Umuoo moohedu ka Paul noko Barnabas unnena netumoo'oo.
45 Baise Jew sabuw rou’ay gagamin hi’i’itin ana veya hibobowen naatu baigigimen tur hibow hitit, Paul abisa eo isan hibas.
46 Mu Paul-no Barnabas gi mu Jew numu unne-ma suina meeoo unakwe, “Mu ka Te Naa unnena mooe naka. Mu muusoo gi oo naka'oedyukuna mu yise gi nasootuha'e. Numme yise meno'o ka mu wakwawa'a Te Naa unnepu-witu tuukwekwu.
46 Imaibo Paul, Barnabas hairi hiofok hio, “God ana tur i wantoro’ot kwa ao kwanowar, baise kwa tur i kwakwahir, taiyuw kwanunutitiy ma’ama wanatowan kwa isa men karam, isan imih abihamiy aki anan Ufun Sabuw isah.
47 Ka o'nosoo numu meeoo tuukwedu ka Te Naa unnena po tuguse te tuukwe'e.
47 Anayabin Regah ana obaiyunen tur biti iti na’atube eo,
48 Mu wakwawa'a oo nakase, besa sokwamana meeoo unakwe, “Soo Te Naa unnepu unu besa'yoo.” No'yoona umu Te Naa tunetutzeana tunaka'oedyukute.
48 Ufun Sabuw iti tur hinonowar ana maramaim hiyasisir Regah ana tur hibora’ara’ah. Naatu sabuw moumurih na’in ma’ama wanatowan isan hirubinih hima’am hina baitumatumayah himatar.
49 Soo Te Naa unnena yise tooe hanotu tooe yaa teepu-koobatu numu oo naka.
49 Naatu Regah ana tur ra’at tasasar tit nati bar merar ana fofonin etei hinowar.
50 — ausente —
50 Baise Jew hai ukwarih himisir bar merar orot gagamih naatu God ana bowayah baibin gagamih yah hi’ora’ah Paul, Barnabas hairi isah hiwosai, naatu hinunih hitit nati bar merar ufunane hire.
51 — ausente —
51 Basit Paul Barnabas hairi ah fofob hiru’uh re i hin Ikonium hitit.
52 — ausente —
52 Naatu bai’ufununayah Antioch hima’am yasisir yah awan karatan naatu Anun Kakafiyin iwansumih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.