Atos 10
Te Naa Besa Unnepu (PAONT) vs AAI
1 Sumu'yoo tukwutumadu naa, Cornelius mee naneadu oona ka Caesarea mee naneadu-wi nobe-ga'yoo.
1 Caesarea imaim orot wabin Cornelius Rome baiyowayah hai orot ukwarin baiyow ana kou’ay wabin Italian Regiment.
2 Soo Cornelius besa'yoo nana no'oko mu Jew tutuha manedu numu tummatzidu, no'yoona ka tu doodooamu-nosoo ka Te Naa-matoo nanesootuhiyakwe. Gi Jew numu, pana mu Jew-wa'nesoo nanesootuhiyakwe.
2 Cornelius i God ana orot ta, i ana nibur tutufin etei God hikwakwafir, baibais gagamin maiyow yababan wairafih bitih, naatu mar etei God isan yoyoyoban. Cornelius eyoyoyoban|alt="Cornelius praying" src="cn01943B.tif" size="col" loc="Act 10.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.2"
3 Sumu tabeno pahe-kwikoo ka taba soo Cornelius nanesootuhina tuusoobedya. Te Naa tummatzidu toogoopa'yoona oo-baa petuse, mee oo netamma, “Cornelius.”
3 Veya ta rabirab three korok na’atube matan hibora’ah God ana tounamatar na run wabin su’ub eo, “Cornelius!”
4 Soo Cornelius oo poo'nese, oo-ma suise, mee unne, “Nu u nakapunne. Hemma u how e yukwe tuungu?” Soo Te Naa tummatzidu meeoo oo netamma, “Soo Te Naa u sootuhi, putamme u nanesootuhipu oo nekwegeana, ka u nanumudoo u tunekwipu tuwazoo.
4 Cornelius matan takiyat itinkikin erebirubir auman eo, “Regah abisa kukokok?”
5 — ausente —
5 Imih boun orot afa iniyafarih hinan Joppa orot Simon, wabin ta Peter, i hinanawiy bairi hinan.
6 — ausente —
6 Simon bobaituw kanabihimaim sawar yumatah ta ta sakirayan i ana baremaim bairi tema’am, ana bar tor rewan ebatabat.”
7 — ausente —
7 Basit tounamatar hairi hio inan ufut, Cornelius ana bowayah orot rou’ab naatu baiyowayah orot ta’imon e’af ayuwih. Iti baiyowayan orot auman i God ana orot, Cornelius biyan ana tafafarayan orot.
8 — ausente —
8 Sawar etei himamatar na’atube hai tur eowen, basit iyafarih hin Joppa hitit.
9 Oogow moo'a tabeno mu nanana wupetuga, soo Peter ka nobe-kooba poyase, nanesootuha'e.
9 Mar to orot efamaim hina Joppa hibiyubin auman, Peter auyit yen in bar tafan yoyoban isan.
10 Ka saa'a yise unu tzuaya'ena, “Hemma sakwa nu tuka?” mee soonamme. Ka mu numu tu tukakwuna mabetsape soo Peter mee tuusoobedyow.
10 Basit bayumih morob ana kok i bay taa, bay hibogaigiwas bifotamih i matan taratan.
11 Soo koomebaga tawaga mee nose. Pabatse'e hemma natzatobododu-kwa'ne tabuadu ka Peter noko ka teepu-tamme wuegena.
11 Mar botawiy naatu sawar ta rar gagamin na’atube umasusun kwafe’en hikuhamihamiy re me yan titit itin.
12 Ka oo wue petuhoose, no'obatusoo hee oe, togogwa-no no'obatusoo nunu'u, no'obatusoo kwe'na'a.
12 Nati wanawanan for yumatah ta ta, kok uma’ar, gabunam, naatu kutor mamu. Peter matan hibora’ah masanuw kakafih biyah gubagug auman itah|alt="Peter’s vision" src="cn01945B.tif" size="col" loc="Act 10.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.12"
13 Soo Peter meeoo nanetamma, “Yabe yotsese, matu tuka.”
13 Orot fanan nowar eo, “Peter kumisir iti sawar kurouw ku’aa.”
14 Peter yise meeoo, “Nu gi mownnekoo tukadu. Ne nanamooatupu tunetammana numme mayoho, gi numme hemma mownnekoo tukadu.”
14 Baise Peter iya’afut eo, “Men karam Regah, ayu men kafai sawar iti na’atube karitanih eregubagub auman aa’umih.”
15 Mee tuusoobedya, “Esoo besa'yoo gi suta'yoo soo Te Naa ka meeoo unnena, ‘Besa'yoo.’ ”
15 Orot fanan iban bairou’abin e’af maiye, “Sawar abisa God eorereb gewasin rarouw men o a notamaim kakafin inarouw inao.”
16 Pahe tooe meeoo oo netammayakwe. O'no yise oosoo pabatse natzapogotugudu toogoonakwa yabetse'esoo tsebooehooka.
16 Sawar iti na’atube mar tounu matar, imaibo naniyan meyemeye sawar matabir maiye yen mar run.
17 Soo Peter meeoo soonamme, “Hayoo gena soo e tuusoobedyana e tuukwedu?” Mu natayadu ka oona Simon nobe-kwitoo mea, ka nobe-kobena, ka natzakwuna'a-kumaba konno petugase
17 Peter matan hibora’ah sawar iti i’itin anayabin so’ob isan kasiy ma binotanot, orot Cornelius iyafarih hinan bar hitita’ur hina fur awan hibat.
18 yise meeoo tutubenga, “Soo Simon Peter haa'a mu-baa?”
18 Hi’afariy hibatiyih hio, “Orot wabin Simon Peter iti a baremaim ema’am?”
19 Soo Peter togesoo meeoo soonamme, “Ha'yoo gena soo e tuusoobedyapu e tuukwedu?” Soo Te Naa Besa Pooha meeoo oo netamma, “Mu nanana u kwate.
19 Peter matan hibobora’ah isan boro’ika ma binotanot, Anun Kakafiyin iu eo, “Simon, orot nah tounu o tenunuwihi.
20 Wuegase gi suipana umu-no mea. Nu ume mu bi tuungu, umu-no mea.”
20 Imih kumisir kura’iy bar baban, men a inakutan baise bairi kwanan, anayabin ayu aiyafarih hina.”
21 Soo Peter yise umu-baatoo wuese meeoo mu netamma, “Yaa'a nu. Hemma mu sookwa'e?”
21 Peter misir ra’iy naatu iuwih eo, “Ayu orotoban iti kwa ayu kwanunuwuhu, kwa a’an aisim kwana?”
22 Umu oo nanekwegea, “Soo Cornelius mee naneadu, mu tukwutumadu moohedu, yaatoo ne ta'ya. Besa'yoo nana oosoo mu Jew numu-wa'ne Te Naa-witu tunaka'oedyukudu tuwazoo. Mu Jew numu unu oo nenaka. Soo toha kasa-ga'yoo mee ka Cornelius netamma, ‘U oo tuukwe u oosoo saa'a u nobe-kwitoo kemmadooa. Oosoo u tuukwekwu ka u soonakana.’ ”
22 Hiya’afut hio, “Aki i baiyowayan orot ukwarin wabin Cornelius iyafari ana. Iti orot ana yawas i gewasin, naatu God ebibiruw, Jew sabuw etei iti orot i tekakakafiy. Tounamatar kakafiyin iu, o tifefeyani itan ana bar, saise o abisa itao’o i tanowar isan.”
23 Soo Peter ka mu natayadu nabaa tooi tuungu. Soo Peter ka tu tabuase, ka mu nanana-no mea. Susumudu mu tunaka'oedyukudu Joppa-witu punno'o umu-no mea.
23 Basit Peter nah tounu buwih bar hirun bairi fai ta’imon hi’in.
24 — ausente —
24 Veya baitonin hina Caesarea hitit. Cornelius i ma matan ef i’itin, taintuwan afa e’af ayuwih hina ana baremaim bairi hima Peter hikakaif.
25 — ausente —
25 Peter na bar rur ana maramaim, Cornelius nanamaim sun yowen kwafir re.
26 — ausente —
26 Baise Peter imisiruw eo, “Kumisir ayu i orot o na’atube.”
27 — ausente —
27 Peter tur busuruf auman Cornelius hairi hirun hin bar wanawanan hitit naatu sabuw kou’ay gagamin na’in hima’am kouh yen.
28 Ka nobe-kwi egease, no'oko mu numu oe manepunnedu meeoo netamma, “Mooasoo mu oo sopedakwatoo ka numme Jew tumadaguna. Numme ka mu gi Jew numu nobe-kwi gi nobe'nge. Gi too mu pupua'amu-ga'yoo.
28 Iuwih eo, “Kwa etei kwaso’ob Jew hai ofafar men ebibasit boro Ufun Sabuw atinanawani bairi tatitayo’ay. Baise God i’obaiyu aitin ayu men orot ta biyan karitanin o gubagub anarouw anao.
29 Pana mu ka e bise nu kemma. Nu gi e namanayahowkwu-ma sua'e. Soo Te Naa ookow e tzapoonnekute no'yoona numu nanakwa'ne'yoosoo. Hayoo u e netammakwuse yaatoo e bi?”
29 Imih ayu isou tur kwabiyafar, ayu men erekwahir auman anamih. Ayu kwa abibatiy, aisim ayu isou tur kwaiyafar ana?”
30 Cornelius meeoo oo nanekwege'a, “Pahe tabeno manegapu, pahe-kwikoo, ka oona nobe-kwi'yoonasoo nu nanesootuha'e. Sumu'yoo nana nu-kobena tabu'a petu. Oo kwasu unu patakwetze'atu-kwa'ne tabu'a
30 Cornelius iya’afut eo, “Veya kwafe’en na’atube sawaraka, veya three korok na’atube rabirab au baremaim ayoyoyoban, naniyan meyemeye orot ana faifuw kwes nau’umaim bat eo,
31 meeoo yise e netamma, ‘Soo Te Naa u nanesootuhina nekwegea. U nanekwegeana sooma'yuna ka oo nanumu u tummatzipu.
31 ‘Cornelius, ayoyoban God nowar naatu a siwar sabuw yababan wairafih ibitih imaim ana not kusib.
32 Mu numu-matu taya Joppa-witoo umu sakwa Simon Peter yaatoo bike. Oosoo Simon oo-no, oosoo Simon mee naneadu nana tupuhu mahanedu oo nobe ka tubetse baa-kumaba.’
32 ‘Orot ta kwiyafar en Joppa imaim orot wabin Simon wabin ta Peter i Simon bobaituw kanabihimaim sawar ta ta sakirayan ana bar tor rewanamaim ema’am biyan etit.’
33 Yabesoo nu nabaatoo mu ba'e, besa umu ka oo manese. No'yoona yise tamme yow Te Naa-kobena manepunne. U yise ka Te Naa unnepu ne tuukwekwu.”
33 Imih o isa tur saisewat aiyafar, naatu gewasin maiyow o ina itit, naatu aki etei God nanamaim Regah sawar etei eo biyuni nowaramih ama akakaif.”
34 Soo Peter meeoo mu netamma, “Ka o'nosooga soo Te Naa mu Jew numu suu'mu besa soobedya, mu susumudu numu gi, mee nu soonamme. Meno'o nu oo sopedakwatoo soo Te Naa gi numu moodya'e.
34 Imaibo Peter busuruf binan eo, “Ayu bounabo aso’ob, God men orot babin ta’imon itin yan ebaibimih.
35 Oosoo ka tunaka'oedyukudu sootuha'e mu besa tumatugutu, mu gi Jew numu nokosoo.
35 Baise orot menan ta ta iyab i tibibiruw naatu abisa gewasin tisisinaf.
36 Soo Te Naa ne taya mu Jew numu-matoo mu tuukwe, mee ne netammana soo Te Naa sakwa tunaka'oedyukudu sootuhina ka Te Pabe'e Jesus tamme-koobatoo nemawuni. Oosoo no'oko-tamme Pabe'e.
36 Tur God iyafar na Israel biyah titit i etei kwaso’ob, iti tur gewasin i tufuw Jesu Keriso wanawanamaim ema’am. It etei ata Regah.
37 Mu ka sumuna mooasoo oowetuoo nakapunne, soo John mu numu baa-wi matzagadyakwe.” Soo meeoo na'unnedu no'oko Galilee mee naneadu tubewabe kaano nanakapunne. Oona Judea mee naneadu tubewabe-witooe.
37 Naatu kwaso’ob sawar abisa Judea wanawanan mamatar, John bapataito isan bibinan ufunamaim iti sawar i Galilee imaim busuruf.
38 Ka Te Pabe'e Jesus-witu nawahana, soo Te Naa tu Besa Pooha-matu-ma oo sootuhi, mana yise besa manennumme, ka Te Naa pooha-masoo ka tsoapagoedu mabesaku.
38 Mi’itube Anun Kakafiyinamaim God Jesu Nazareth matuwan tafan eof nowah naatu fair tafan bisuwai i kwaso’ob. Naatu ana bowabow mi’itube run tit bow yawas gewasin sinaf, sabuw iyab afiy hai fairamaim hima’am etei biyawasih auman i kwaso’ob, anayabin God i hairi hima’am.
39 Numme yise besa oo tumaduguna poonne, mu Jew numu-nagatu. Ooonne'yoona yise umu Te Pabe'e tzakwenese oo batsa.
39 Sawar abisa Jew hai me yan naatu Jerusalemamaim sisinaf etei i aki a’itah sif arurubon. Naatu onaf afe’enamaim hikubar momorob auman i aki aso’ob.
40 Ka Te Pabe'e soo Te Naa mayoda, ka waha tabeno oo ya'edape. Ooonekoo ekow soo Te Naa te tzapoonnekute.
40 Baise veya tounu ufunamaim God morobone bora’ah maiye naatu iwa’an tit irerereb sabuw hi’itin.
41 Ka tu ya'e-kwi'yoona namayoduse gi no'yoona numu oo poonne. Numme suu'mu Te Naa tunetutzeana ookow waha. Numme ka Te Pabe'e poonne. Gi tsoapa, numme oo-no tukase, baa oo-no hepe.
41 Men sabuw etei hi’itin, baise sabuw iyab God rurubinihiwat, nati i aki iyab morobone mimisir maiye ufunamaim bairi a’aa atomatomawat.
42 Mu numu meeoo ne tuukwe tuungu. Soo Te Naa puusoo oo netutzea. ‘Nu no'obatusoo mu numu nehanekwudu, mu gisoo ya'epu yise ya'epu tuwow.’
42 Naatu eobaiyuni tur gewasin sabuw etei isah ana binan hai tur ana’owen Jesu i God Rubin sabuw yawayawasih naatu murumurubih baibabatiyih isan.
43 O'nosoo no'yoona mu Te Naa nanamooatupu tuukwewabe ekow botugu ka Te Pabe'e-witu. Umu meeoo, ‘Soo Te Naa ka Te Pabe'e poohamaka. Te Pabe'e yise no'oko pumme naka'oedyukudu tuma'emukwana somu'wa.’ ”
43 Dinab orot etei isan hibinan hio sabuw iyab i wabinamaim hinabitumatum boro hai bowabow kakafih nanotawiyen.”
44 Ka Peter tooesoo umu-no yadooawunu soo Te Naa mu Cornelius noko oo pupua'amu besa'hoo tu Pooha-matu-ma mu sootuhi.
44 Peter iti na’atube bat eo inan wanawanan Anun Kakafiyin ra’iy sabuw iyab hima tur hinonowar tar gabuwih.
45 — ausente —
45 Jew baitumatumayah afa Peter bairi Joppa’ane hinan hifofofor men kafaita. God ana usar Anun Kakafiyin Ufun Sabuw auman tafahimaim isuwai re’ere isan.
46 — ausente —
46 Naatu sabuw menah botabir tur ta ta hio God hibora’ara’ah.
47 “Tamme sakwa ka gi Jew numu baa-wi matzaka umu ka tamme-wa'ne'yoonasoo. Soo Te Naa puu Tu Besa Pooha-matu-ma mu sootuhi.
47 “Iti sabuw boro yait harewamaim bapataito bain isan na’otanih? Anayabin Anun Kakafiyin it tabaib na’atube i auman hibaika.
48 Baa-wi sakwa mu namatzaka ka Te Pabe'e Jesus naka'oedyukuna.”
48 Basit iuwih Jesu Keriso wabinamaim bapataito hibai, naatu Peter veya bai’ab na’atube bairi ma isan hifefeyan nati’imaim bairi hima.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.