1 Coríntios 1

Te Naa Besa Unnepu (PAONT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nu, Paul, Te Naa tunetutzeana Te Pabe'e yadooawabe, ne tubona ka e pua Sosthenes-no.
1 Ayu Paul God ana kokomaim eafu atit Keriso Jesu ana Tur abarayan amatar taituwa Sosthenes airi.
2 Esoo mu Te Pabe'e-wi tunaka'oedyukudu, ka Corinth mee naneadu-witu-matoo nabodu Te Naa tunetuutzeapu numme-wa'nesoo.
2 God ana Ekaleisia nati Corinth wanawanamaim kwama’am, iyabowat afa’af kwabai kwatit Keriso Jesu wanawananamaim kusouwi God ana sabuw kakafiyih kwamatar kwama’am, naatu sabuw efan tata’amaim iyabowat it bairit taikofan ata Regah Jesu Keriso wabinamaim tao takwakwafir auman.
3 Numme meeoo mu nanesootuhikute, “Soo Te Naa Te Pabe'e-no mu sootuhise, mu magwetzoikwu.”
3 Manaw kabeber, tufuw, Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Nu ooosapa Te Naa besa sooyukwe ka besa Te Pabe'e-toogoo mu nasootuhise.
4 Ayu mar etei kwa isa God merarayow abitin, anayabin Keriso Jesu wanawananamaim God manaw kabeber bit isan.
5 Mu no'obatumasoo nasootuhipu ka Te Pabe'e mane-wi. Soo Te Pabe'e mu sootuhi, mu yise tuwazoo no'oko hemma waha, yise no'oko hemma mu nakasopedakwadoona.
5 Naatu i wanawananamaim kwa i kwana ef tata’ane totobuyoy wairaf kwamatar, a turamaim naatu not rerekabamaim sawar etei kwaso’ob.
6 No'yoona soo mumme ne tuukwepu ka Te Pabe'e Jesus-witu oo manepunne.
6 Anayabin ayu Keriso isan ao’orereb i kwa wanawanamaim matar ebiturobe.
7 Mu yise besa pooha nasootuhipu ka Te Pabe'e besa podo meadabena oo-baa mu petuga-matoo tooe.
7 Isan imih kwa ata Regah Jesu Keriso na bairerereb isan kwama kwakakaif wanawanan, men kafa’imo ayub ana baigegewasin ta kwasasa’irimih.
8 O'no yise mu tubetse besa'yookwu ka Te Pabe'e mumme tunemadabueku-kwa'ne.
8 Naatu God boro nabototofari kwanan ana yomanin, saise ata Regah Jesu Keriso nanan ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en na’iti.
9 Tamme Te Naa-ma nasoonatza'e oosoo te netutzeapuna. Tamme yise ooosapa ka Te Pabe'e Jesus-no'yookwu. Oosoo te nemabetseakwu.
9 God Natun ata Regah Jesu Keriso ana baita’ayomaim bairi run isan ea’afi i kwanitumitum.
10 E nanumu, meno'o nu mu tuukwe'e nanano tuunoyugwena, o'no mu gi nanasukwesoo nanatumoo'ookwu, tamme ka no'yoona Te Pabe'e-wi tunaka'oedyukuna.
10 Ata Regah Jesu Keriso ana roubabaruwen fair tafanamaim ayu abifefeyani taitu, abisa isan kwao’o etei kwanibasit, saise kwa wanawanamaim kouseb boro men nama, a not tutufin etei ta’imon namatar kwanama.
11 E nanumu, soo mogo'ne Cloe mee naneadu nanaumu-matu mee e tuukwe, “Mu nanahana nananepetukute,” mee.
11 Taitu, ayu i Chloe tain tuwan afa hina, kwa wanawananamaim kwama kwabigamigam isan hio anowar.
12 Mee nu tunakana susumudu mu-nagatu mee unakwe, “Numme Paul nakabetseadu,” susumudu punno'o mee'e, “Numme Apollos nakabetseadu,” yise susumudu punno'o meeoo, “Numme Peter nakabetseadu,” yise sumubaatu punno'o meeoo, “Numme Te Pabe'e suu'mu nakabetseadu.”
12 Ayu boro iti na’atube anao, kwa ta’ita’imon a tur ta ta kwao, o ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Apollos abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Peter abi’ufunun,” naatu ta kuo, “Ayu i Keriso abi’ufunun.”
13 Tamme no'yoona Te Pabe'e naka'oedyukudu gi nana'ata'yoosoo, tamme no'yoona nanakwa'ne'yoosoo. Nu, Paul, gi mumme magwetzoidu, nu ka gi numu-koobatoo nabatsapuna. Mu baa-wi namatzaka ka Te Pabe'e nakabetseana, gi mu nuka tumayohokute.
13 Keriso i kwatarsisib in kau’ay nanabin matar. Iban Paul onaf afe’en kwa isa morob? Ai Paul bai’ufnuninamih bapataito kwabai?
14 Nu besa soonamme ka waahoosoo nanana suu'mu, mu-nagatu baa-wi matzakase
14 Ayu God ana merar ayiy kwa men ta bapataito aitimih, Krisipas naatu Gaius hairi’imo,
15 Nu gi mu numu meeoo unnena petzape, umu baa-wi mu matzaka ka Paul-wi tunakabetseana mee'e.
15 imih men yait ta boro inao, ayu i Paul wabinamaim bapataito abai abi’ufunun.
16 Nu tookwina ka mu Stephen nanadooamu baa-wi matzakapu tuwazoo, pana nu gi haga kumma'akoosoo sooma'yu baa-wi e matzagapu.
16 (Boro’obo anot Stephanas aawan ana nibur bairi bapataito aitih, baise anotanot men yait ta bapataito aitinimih.)
17 Soo Te Pabe'e mu-matoo e ta'ya, ka besa na'unnedu mumme e tuukwe tuunguna, gi nagutza baa-wi numu e matzaka tuunguna. Nu mu tuukwe'e ka Te Pabe'e pooha-toohakwi, gi nugasoo unnena. Soo nuga unnena gi pooha-ga'yoo, pana soo Te Pabe'e tamme-koobatoo nabatsapu, suu'mu pooha-ga'yoo.
17 Anayabin Keriso i men bapataito isan iyafaru’umih, baise tur gewasin binan isan iyafaru, naatu men orot babin maiyow hai tur naatu hai notamaim ana’omih, nati na’atube ana’orerereb Keriso onaf afe’en momorob tur gewasin ana fair boro yabin en namatar.
18 Mu numu kadoo'oo namayugwekwudu meeoo sokwama, “Soo Te Naa unnepu Te Pabe'e tamme-koobatoo nabatsapu-witu gi oo nakaheesoobedya.” Tamme Te Naa-toohakwi namagwetzoidu oo sopedakwatoo soo Te Naa unnepu unu pooha-ga'yoo.
18 Anayabin onaf ana tur sabuw kasikasiyih isah i yabin en, baise iyabowat tayayawas isat i God ana fair
19 Soo Te Naa unnepu nabotugudu meeoo,
19 Buk Atamaninamaim eo na’atube:
20 Soo Te Naa mooasoo ka unu sokwamadu mee naneyugwedu numu unnena gi he-toogoo mayugwepu. Gadoo'oo haga numu-matu unu soonammedu, ewa natunedyooepu, no'oko ka teepu-koobatu namanewununa sopedakwadoodu, ka Te Naa kumisoo.
20 Bo orot ukwarin rerekabin menamaim ema’am? Orot kirum so’obayan menamaim ema’am? Naatu orot baibasayan ana not gagamin iti tafaram nowan menamaim ema’am? God iti tafaram ana ukwar rerekab botabir na koko’aw mamatar men kwaso’ob?
21 Soo Te Naa tooe gi mu sokwama tumapu'a sapa, puusoo soo Te Naa nakwitu mu tunedyooe. Oosoo Te Naa numu magwetzoi umu besa ka tunaka'oedyukuna ka Te Pabe'e-witu pumme tu tuukwe'e, tooe susumudu numu gi hemma heesoobedya mee mu unakwe sapa.
21 Anayabin God ana ukwar rerekabamaim iwa’an sabuw tafaram ana ukwar rerekabamaim hima’am men karam boro hitaso’ob, naatu sabuw iyab iti tafaram ana ukwar rerekab hibaib, iti tur isan yabin en hirouw hio, baise aki onaf isan abibinanumaim God iti tur bai sinaf sabuw hitumatum yawas hibai.
22 — ausente —
22 Jew hikok ina’inan hita’itin hititurobe naatu Greek sabuw i ukwarerekab hinuwih.
23 — ausente —
23 Baise it i Keriso onaf afe’en hi’onaf momorob isan tabibinan, iti tur Jew sabuw tenonowar i tainih ekuyikuy, naatu Ufun Sabuw tenonowar isah i yabin en.
24 Tamme numu Te Naa tunetutzeapu, namekoosoo mu Jew numu yise mu gi Jew numu-nagatu oo sopedakwadoo soo Te Naa unnepu Te Pabe'e-witu tubetse unu pooha-ga'yoo.
24 Baise Jew sabuw naatu Ufun Sabuw wanawanahimaim iyab God eafih hina yawas hibaib, nati sabuw isah Keriso i God ana fair naatu ana ukwar rerekab.
25 Soo Te Pabe'e ka Te Naa-witu nakasopedakwadoona te sootuhipu. Soo Te Pabe'e tubetse unu soonammedu.
25 Anayabin God ana ukwar rerekab hi’itin koko’aw hirouw hio’o, i orot ana ukwar rerekab natabir, naatu God ana ririmin hi’itin hio’o, i orot ana fair natabir.
26 E pupua'amu, mu haa'a oo sooma'yu ka hownne'yoo uga tamme ka Te Naa gisoo naka'oedyukuna. Huu'yoosoo tamme-nagatu uga sokwamadu ka mu numu unu sokwamadu-nagatu. Huu'yoosoo tamme-nagatu numu moohedu yise huu'yoosoo ewow hemma hee-ga'yoo.
26 Taitu, kwa marasika mi’itube kwama’am ana maramaim God ea’afi i kwananot, sabuw hai itininamaim kwa moumur na’in i men not wairafi, men orot faifir, na’atube atufuwamaim men orot gagamih hai rara’ane kwatufuwamih.
27 — ausente —
27 Baise God tafaram ana sawar koko’aw hirarouw, rubinen sabuw not wairafih ibiya’uhuwih. Naatu tafaram ana sawar ririmih hirarouw rubinen, sabuw fairih ibiya’uhuwih.
28 — ausente —
28 Abisa tafaram itin yabin en rarouw i rubin bai, naatu abisa tafaram itin gagamin rarouw i gurus.
29 Soo Te Naa tu dooamu te matabue, o'no tamme gi tammesoo nana'unakwe Te Naa-kobena'yoona.
29 Saise men yait ta God nanamaim naora’ara’atamih.
30 Te Naa te sootuha'e tamme ka Te Pabe'e-tooha'yoona tamme Te Naa doodooamu manepu ka Te Pabe'e tamme-koobatoo nabatsapu. Soo Te Pabe'e te magwetzoipuna, besa te matabuepu. Ka 'yoo manepunnena tamme ka Te Pabe'e-toohakwi sokwama tabu'apuna.
30 Baise God buwit tana Keriso Jesu wanawananamaim ikofanit naatu sinaf Keriso ata ukwar rerekab matar. Naatu kakafhine rufamit tatit, yamutufurit God ana sabuw kakafiyih tamatar.
31 Esoo nabotugudu tubetsetu nayadooadu.
31 Isan imih Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Yait nakokok ora’ara’atamih Regah abisa sisinaf tafanamaim nao ra’ara’at.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.