Atos 23
Northern Paiute NT (PAO_NAB) vs AAI
1 Soo Paul gi umu-ma suina mu tunehanedu poonnese, mu mesoo yadooe, meeoo mu netamma, “E nanumu, nu ka ooosapa kaaheno tumadugunona oo sopedakwatoo, soo Te Naa punno'o e sopedakwatoo.”
1 Paul nuw Kaniser itihkikin naatu eo, “Taituwau ayu au yawas tutufin etei God matanamaim men kafa’imo erekasiy auman ama na iti boun titamih.” Paul Jerusalem kanisel nahimaimbat tibibabatiy|alt="Paul speaking to council in Jerusalem" src="cn01975B.tif" size="col" loc="Act 23.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="23.1-6"
2 O'no soo Jew numu tubetse moohedu Ananias mee naneadu ka Paul tzage'e konnodu-matu ka Paul kobikoo oo matake tuungu.
2 Iti na’at eo basit Firis Gagamin wabin Ananias orot iyab Paul sisibinamaim hibatabat awan roufoforamih iuwih.
3 Soo Paul meeoo ka Ananias netamma, “Soo Te Naa punno'o ume ooosoo yugwekwu. U gi besa'yoo pana u nasookwatsetuguna, besa nasooyugwe. U gi besa numu matugudu. U gi besa'yoo te tumayohope-toohakwi ka e nemadunagana tooe uusoo punno'o gi oo-toogoo tumayohopana meeoohoo. U sakwa uga umu gi e matake tuungupana.”
3 Baise Paul iu, “God o awa boro narufofoforen, yumat rah ana sis! O baibabatiyenayan orot wai, aisim o taiyuw ofafar ibai awau roufoforenamih sabuw kubiyunih!”
4 Mu numu oo konnopunnedu ka Paul meeoo netamma, “U suda unakwe. U uga gi ka mu numu tubetse moohedu meeoo yadooe-wa'ne'yoo, soo Te Naa oo netutzeapu.”
4 Orot Paul sisibin hibatabat hio, “O God ana Firis Gagamin isan men tur kakafih inao’omih!”
5 Soo Paul mu nekwegea, “Oosoo haa'a numu-kooba manepunnedu? Meeoo ooetuooo nabotuku,
5 Paul iyafutih eo, “Teutuwau ayu men aso’ob i Firis Gagamin. Buk Atamaninamaim eo, ‘O men tur kakafin a sabuw hai bonawiyenayan isan inao’omih.’”
6 Soo Paul oo sopedakwatoo ka mu tutunehanedu puu nanakuma-matoosoo mu nanesootuha'e. Susumudu umu-matu nananesootuhidu Sadducee mee nananeadu-matu. Umu gi oo naka'oedyukute ka numu tu nadya'e-wi'yoona yotsekwuna, yise mu toha kakasa-gakoo umu Te Naa tutummatzidu, mu tsoapa-witu tuwazoo. Susumudu umu-nagatu Pharisee mee nananeadu oo naka'oedyukute ka numu ya'ese mu yotsese, ka mu toha kakasa-gakoo tuwazoo ka tsoapa-nokosoo. Soo Paul yise mu tunehanedu yadooe, “Nu yow tubetse Pharisee nanesootuhidu. E naa punno'o ooosoo. Ooonne'yoona umu e tumoo'oogena, nu oo naka'oedyukute ka numu tu ya'e-wi'yoona mu yotsena.”
6 Imaibo nati ana maramain Kaniser sabuw Paul inanih, sabuw nati’imaim hiruru’ay afa i Sadducee afa i Pharisee, naatu Paul Kaniser sabuw isah fanan aumetawat eaf eo, “Teituwou! Ayu i Pharisee, naatu Pharisee orot natun. Ayu iti baibatiyen efanamaim abatabat anayabin abitumatum morobone misir maiye ana nuhufot abai ama’am isan!”
7 — ausente —
7 Iti na’atube eo ana maramaim, Pharisee naatu Sadducee bairi hitarayouw higam naatu kou’ay hikusib.
8 — ausente —
8 Anayabin Sadducee tibitumatum sabuw moroboyah boro men hinamisir maiye, naatu tounamatar men tema’am naatu afiy auman en. Baise Pharisee it sawar tounu etei isah tibitumatum.
9 Mu tunehanedu puusoo nanano nanepetukukooha. Wahaba manese apekeagonno. Umu Pharisee-matu Paul-witu mee netamma, “Esoo Paul gi suda manakwe. Soo toha kasa-ga'yoo sumuna tooe hemma tooe oo tuukwepu, tooetoo poohabe sumuna.”
9 Naatu gamin gagamin na’in matar, Ofafar bai’obaiyenayah iyab Pharisee ana kou’ay himisir fanah sib higam hio, “Paul i men abisa ta kakafin sinafumih, men taso’ob afiy o tounamatar ta na hairi hio.”
10 Umu tunehanedu papabatse nanepetukukooha. Soo tukwutumadu moohedu unu sua'e. Umu sakwa sumuna ka Paul unu ma'e, mee soonammena. Umu tu tukwutumawabe meeoo netamma, “Oo bihooga oona te nobe-witoo.”
10 Gamin ra’at sasa, naatu baiyowayah hai orot ukwarin bir eo, Paul boro hinarab hinatensisib, naatu baiyowayah iuwih hire hin kou’ay wanawanan hirun Paul umahine hiba’aruwih hibai hina hai bar hiyari’ay.
11 Oogow togano soo Paul meeoo nose. Soo Te Pabe'e oo-baa petuse meeoo oo netamma, “Gi numu-ma suipana. U mooasoo Jerusalem-wi nu-witu wahapu. Saa'a tuwow u Rome-wi nu-witu wahadooa.”
11 Nati gugumin Regah na Paul sisibinamaim bat eo “Koufair inab! Jerusalemamaim ayu isou i’orereb na’atube inan Rome imaim ef ta’imon inasinaf inaorerereb.”
12 Oogow mooo'a mu Jew nanana (40) nanano meeoo tunetamma, “Numme gi tukana, gi too baa hebekwu, ka Paul nabatsano'otootooe.”
12 Marto, marauman Jew sabuw afa hina hita’imon hiyakitifuw naatu omatanen hiwa’an harew o bay men hinaa hinatom hinama’am Paul hinarab namorobabo.
13 — ausente —
13 Sabuw iyab Paul asabunin isan hiyayakitifuw nah etei i 40 na’atube tafanamaim auman.
14 Umu ka mu Jew numu tunehanedu-baa petuse, mee mu netamma, “Numme meeoo tubetse unakwe. Numme gi tukana, gi baa hebekoo, ka Paul nabatsa-kwitoo tooe.”
14 Imaibo hin firis ukwarih naatu regaregah ai’in biyah hitit hio, “Aki etei omatanen fokarin a’obaifaro bay boro men anaa anama nan Paul ana’asabun imaibo boro bay anaa.
15 Mu tunehanedu mu tukwutumadu moohedu meeoo netamma, “Numme ewasoo ka Paul hemma tubenga pena'e. Ka tunehanepe-witoo ka Paul bihooka. Numme namamakwupunnekwu, gisoo ka Paul tunehane-kwi nabi petu numme oo batsowkwu.”
15 Isan imih boun aki akokok kwa naatu Kaniser bairi tur kwaniyafar Rome Baiyowayan isan Paul nab kwa isa nare nan. Kwanifuw taiyuwin biyanamaim nuwet gewas kwanarouw kwanao nare nan. Baise aki boro efamaim anawa’ir anama’am nanan ana’asabun.”
16 Soo Paul nanakwu mu naka ka mu unnena. Soo oo nanakwa yise ka mu tukwutumadu nobe-wi petugase, ka Paul-no yadoo'a.
16 Baise Paul rubin babin natun hiyayanuw nowar basit na barik bar tit run Paul ana tur eowen.
17 Soo Paul ka mu tukwutumadu moohedu meeoo netamma, “Ka tooebetse bihooka ka mumme moohedu-matoo. Esoo hemma oo watze tuukwekwu.”
17 Naatu Paul sorodiy orot ta isan eaf na iu, “Iti monokai kwabai kwan baiyowayan ukwarin biyan, i tur ta boro ana tur na’owen.”
18 Soo tukwutumadu moohedu ka tooebetse bihookase, ka pumme moohedu-matu yise mee oo tuukwe, “Soo nakwutumadu Paul mee naneadu u-matoo ka tooebetse e bi tuungu. Esoo hemma u watze tuukwekwu.”
18 Baiyowayah hai orot gagamin monokai bai in baiyowayan ukwarin biyan tit eo, “Dibur orot Paul eaf arun orot iti abai o isa anan anayabin i boro tur ta nao inanowar.”
19 Soo tukwutumadu tubetse moohedu ka tooebetse tzakowka numu-wanatoo, yise oo watze tubenga, “Hayoo u e tuukwekwuse?”
19 Baiyow hai ukwarin orot uman bai nawiy nabin akisihimo hin naatu ibatiy, “O abisa kukokok boro inao ananowar?”
20 Soo tooebetse oo nanekwegea, “Mu Jew numu watze tunehane. Mooo'a saa'a u ka Paul mu tunehanedu-matoo bikadooa. Umu meeoo u netammakwu, ‘Numme ka Paul ewasoo nakwitu tubengakwu.’
20 Orot iya’afut eo, “Jew orot gagagamih etei hibasit maras boro o hinifefeyani Paul inab inare Kaniser hai kou’ayomaim ana yare hinanuwetamih, baise nati i hai baifuwen.
21 U sakwa gi mu naka'oedyukupana. Ewa'yoo (40) mu Jew nanana gi tukana, gi hepe, ka Paul tu batsakwu-kwitoo tooe. Umu ka Paul watse hoawina, ka oo patsakwuse. Ume unnena umu meno'o wutooepunne.”
21 Imih hai tur men inanowar, anayabin orot etei 40 tafanamaim auman boro efamaim hinawa’ir hinama hinakaif. Iti oro’orot i omatanen fokarin hio baifaro bay harew hairi boro men hinaa, hinama’am Paul hina’asabunibo bay hinaa harew hinatom. Etei i sinafumih hiyabuna sawar o anot abisa inao’o i hima tekakaif.”
22 Mu tukwutumadu tubetse moohedu ka tooebetse meeoo netamma, “Gi haka tuukwepana ka nuka u tuukwepu. U sakwa meno'o mea.”
22 Baiyowayan ukwarin eo, “Men yait ta ana tur ina’owen abisa io anonowar.” Naatu orot iyafar tit in.
23 Soo mu tukwutumadu tubetse moohedu waahoo tu tukwutumadu moohedu nabatoo mu bi tuungu. Ka pu-baa mu pepetuhoose, soo tukwutumadu tubetse moohedu meeoo mu netamma, “Ewatsekoo (470) tukwutumadunehanepunne ka Paul-too namamakwupunne. Yaa togano oona sumu kadoopu-wikoo (9) mu saa'a mea'adooa ka Caesarea mee naneadu-tamme. Mu ka Paul besakoo bikakwu ka te moohedu Felix mee naneadu-matoo.”
23 Baiyowayah hai orot gagamih rou’ab eafih hina iuwih eo, “Baiyowayah 200 kwanabow, horse ana orot etei 70, naatu 200 ahay bowayah, kwanabobuna boun gugumin nine korok iti tafaram kwanihamiy kwanan Caesarea kwanatit.
24 — ausente —
24 Horse ta Paul kwanitin afe’en namare naatu kwanatafafar gewas kwanab kwanan Gawan Felix biyan kwanatit kwanitubar.”
25 Soo Claudius Lysias ka te moohedu Felix-matoo tubohoo mee na'unnedu.
25 Imaibo baiyowayah hai ukwarin mare fef kirum eo.
26 — ausente —
26 “Ayu Claudius Lysias, O Felix gawan orot gewas
27 “Yaa esoo nana, Paul mee naneadu, mu Jew numu mamatzakaduse, a too'e batsowkwu. Nu ka a Roman numu a sopedakwadoose numme umu tukwutumudu-no a magwetzoi.
27 Iti orot i Jew sabuw hibai kafa’imo
28 Saa'a nu a bikadooa ka mu Jew numu tunehanedu-matoo, ‘How manena umu meeoo a netamma?’ mee'e nu soonammena.
28 Ayu akok i ataso’ob yabin
29 Gi hekwi tookwa umu meeoo a netamma, a nebatsana. Gi tookwa esoo pumme wutuma-wa'ne. Ka tu tumayohope gi a tumayoho-kwi mee a netamma.
29 Anunuwet men abisa kakafin iwa’an
30 Nu meeoo natuukweoo susumudu Jew numu ka Paul batsayagate mee. Ooonne'yoona nu yabesoo u-matoo a ta'ya. Nu too u-matu ka umu Paul tuaganedu ta'yakwu tuwazoo. Ume-kobena'yoona sakwa umu meeoo a netamma,” mee'e soo tukwutumadu pabe'e tubo'o.
30 Naatu
31 Umu tukwutumadu togawano meadabese, ka Paul Antipatris-wi bi petuga.
31 Baiyowayah hai bowabow hibitih na’atube hisinaf, Paul hibai gugumin wanawanan hinawiy hin kakafih hai wawa’ir ana sou Antipatris imaim hitubar.
32 Oogow mooo'a mu sogo meadu tukwutumadu punowsoo kodyuka tu nobe-kwitoo. Mu tukwutumadu poopookoo-ga'yoo ka Paul-nosoo meadabe ka Caesarea mee naneadu-kwitoo.
32 Naatu marto baiyowayah ahiwat himatabir maiye hina yarir bar hitit, baise horse hai orot i Paul hinawiy bairi hin.
33 Ka oonow petugase, ka Paul ooka Felix-matoo bika, yise ka tubope oo gea.
33 Hinawiy hina Caesarea hitit fef gawan hitin naatu Paul auman hibai hirun umanamaim hiyai.
34 Soo Felix ka tubope neahoose, ka Paul yise meeoo tubenga, “Hanotu teepu-koobatoo u nadooa'adoopu?” “Ka teepu Cilicia mee naneadu-koobatoo nu,” mee'e soo Paul.
34 Gawan fef iyab naatu Paul ibatiy ana tafaram menane na, naatu Paul ana tafaram Silisia’ane rouw eo nonowar ana maramaim
35 Soo Felix yise meeoo oo netamma, “Ka mu numu ume tuaganedu petuse, nu saa'a u nehanedooa.” Felix ka mu tukwutumadu yise ka Paul wutuma tuungu pabatsekoo nobe-kwi, o'nosoo uga ka numu moohedu Herod mee naneadu nobe-wi.
35 eo, “Ayu boro a kamabiy sabuw hinanabo inao anowar.” Imaibo iuwih hibai hin gawan ana bar gagaminamaim dibur bar hiyari’y.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.